Okrugli stol o obrazovanju, zapošljavanju i tržištu rada u turizmu Hrvatske

Nužno zaustaviti odljev kvalitetne radne snage iz turizma

Izvor i foto: Turizmoteka/Ekonomski fakultet Zagreb

U četvrtak, 2.12.2021. godine na Ekonomskom fakultetu – Zagreb održan je Okrugli stol o obrazovanju, zapošljavanju i tržištu rada u turizmu Hrvatske kojeg su zajednički organizirali Ekonomski fakultet i Srednja škola Zabok. Održani Okrugli stol dio je projektnih aktivnosti na projektu ReCeZa – Regionalni centar Zabok, koji bi do prosinca 2023. godine trebao rezultirati uspostavom novog Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Zabok, koji će stati uz bok ostalih pet centara kompetentnosti u Osijeku, Puli, Opatiji, Splitu i Dubrovniku.

Na skupu se okupilo stotinjak sudionika koji su imali priliku vidjeti rezultate zanimljivog istraživanja kojeg su proveli istraživači s Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta – Zagreb prof. dr. sc. Oliver Kesar, izv. prof. dr. sc. Danijela Ferjanić Hodak i Ema Roginić, mag. oec. U drugom dijelu skupa održana je panel rasprava na temu regulacije tržišta rada u turizmu sa čak 13 panelista koji su se ovom skupu pridružili iz različitih turističkih branši.

U prvom dijelu Okruglog stola rezultate provedenog istraživanja iznijele su izv. prof. dr. sc. Danijela Ferjanić Hodak i Ema Roginić, mag. oec. Riječ je o znanstvenom istraživanju u kojem je sudjelovalo preko stotinu profesora strukovnih predmeta na turističkim programima srednjih ugostiteljsko-turističkih škola iz svih krajeva Hrvatske, a čiji su nalazi prikazani u tri segmenta.

U prvom segmentu prikazani su stavovi nastavnika o trenutno važećim 4-godišnjim turističkim programima čiji se kurikulumi nažalost nisu mijenjali još od daleke 1998. godine. Programe su nastavnici ocijenili uglavnom ili potpuno neusklađenima sa suvremenim potrebama tržišta rada u turizmu, a u smislu inovacija programa, smatraju da bi uvođenje specijalizacije prema specifičnim oblicima turizma i prema poslovnim funkcijama dalo najbolje rezultate. U provedenom istraživanju profesori su naglasili važnost uspostave kvalitetne komunikacije s poslodavcima u turizmu i gostujućih predavača iz struke.

Zanimljivo je istaknuti da više od polovice profesora ne vidi mogućnost osobnog utjecaja na uvođenje promjena u programima te da se u dosadašnjim kurikulumima vrlo malo fokus stavljao na budućnost.

U drugom segmentu istraživanja, u vezi procjene spremnosti učenika za tržište rada koji su završili aktualne programe turističkog obrazovanja, nešto više od polovice profesora smatra da su učenici u većoj mjeri spremni za rad u struci, iako je zamjetan udio profesora koji se s time ne slažu. Među glavnim kompetencijama koje su učenicima potrebne za uspješan rad u turizmu istaknute su organizacijske sposobnosti, etičnost i odgovornost u radu te znanje stranih jezika, dok su lobiranje i planiranje osobne karijere ocijenjene kao najmanje potrebne. Zanimljivo je bilo i pitanje o tome zašto se učenici koji završe 4-godišnje turističko obrazovanje ne odlučuju na ostanak u struci.

Profesori smatraju da su najveći problemi u lošem odnosu poslodavaca prema mladim zaposlenicima, sezonalnosti radnih mjesta, kao i u činjenici da se u turizmu može zaposliti bilo tko, neovisno o formalnom obrazovanju.

U trećem dijelu, na pitanje o sustavu obrazovanja i tržišta rada u turizmu, čak 90% ispitanih profesora smatra da bi Hrvatska trebala uvesti formalnu regulaciju tržišta rada u turizmu uvođenjem jasno definiranih kriterija za zapošljavanje djelatnika koji nemaju formalno turističko obrazovanje. To bi, smatraju, dovelo do uspješnijeg spajanja na tržištu rada između poslodavaca i potencijalnih djelatnika, ali bi istovremeno omogućilo turizmu da postane cjenjenija profesija i poboljšalo status strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj.


U drugom dijelu Okruglog stola održana je panel rasprava koju je vodio i moderirao prof. dr. sc. Oliver Kesar. Rasprava je potvrdila danas iznimno velik interes dionika u turizmu o aktualnom stanju i problemima na tržištu rada, ali i mogućim rješenjima koja bi zaustavila egzodus kvalificiranog i iskusnog radnog potencijala iz turističkih djelatnosti u neke druge segmente gospodarstva ili u inozemstvo, ali i mjerama koje bi mogle povećati kvalitetu turističkih usluga.

Među panelistima, prva je govorila Monika Belle iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja je istaknula da je interes za upis srednjoškolskih programa u turizmu odnosno ugostiteljstvu konstantan, oko 13.500 učenika godišnje, unatoč općem trendu pada broja učenika u svim srednjim školama uzrokovanih negativnim demografskim trendovima u Hrvatskoj. Istaknula je zastarjelost aktualnih programa strukovnog obrazovanja za potrebe turizma i ugostiteljstva, koji više ni sadržajem ni formom ne odgovaraju suvremenim potrebama tržišta rada. No, to je bila podloga za pokretanjem kurikularne reforme strukovnog obrazovanja i osnivanje centara kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu. Posebno je naglasila da se ta reforma provodi temeljem standarda zanimanja odnosno kompetencijama koje je detektiralo samo tržište rada odnosno poslodavci.

Ispred Zajednice ugostiteljsko-turističkih škola Republike Hrvatske na skupu su sudjelovali profesori Ksenija Beljan kao predsjednica i Ivo Bilić kao njezin zamjenik. Istaknuli su da nastavnici u strukovnim školama nisu adekvatno plaćeni za svoj rad, ali su i dalje dovoljno motivirani za rad s učenicima. Međutim, posebno ističu rastući problem nedostatka nastavnika strukovnih predmeta, ali i rastuće potrebe za njihovim praktičnim usavršavanjem na onim radnim mjestima u turizmu za koja predaju gradivo svojim učenicima. Kada je riječ o učenicima i njihovoj motivaciji za upis turističkih programa, ističu da je u priobalju prisutan snažan trend napuštanja struke po završetku srednje škole i nastavak obrazovanja na studijskoj razini, često i nevezano za turizam. U trogodišnjim zanimanjima je situacija raznolika. Dok su učenici za kuhare i slastičare većinom sigurni u to što žele raditi po završetku školovanja, učenici za zanimanje konobara su najčešće 'zalutali' u tu struku. Isto tako, naglašavaju kako i sama sezonalnost turizma demotivirajuće djeluje na učenike za upis tih zanimanja.

Direktorica Sektora ljudskih potencijala Valamara Ines Damjanić Šturman istaknula je strategiju internacionalizacije poslovanja kao jednu od povoljnih mogućnosti za održavanje kontingenta kvalitetne radne snage unutar njihovog poslovnog sustava tijekom cijele godine. Korištenjem mjere stalnog sezonca osiguravaju radna mjesta za oko tisuću djelatnika u svojim objektima tijekom ljetne sezone u Hrvatskoj, a za 130 svojih djelatnika osigurali su mogućnost zapošljavanja i tijekom zimske sezone u austrijskom zimovalištu Obertauern u kojem Valamar ima svoje hotele. Takvim zapošljavanjem svojim djelatnicima osiguravaju stjecanje vrijednih iskustava radeći u zemlji poznatoj po visokim standardima poslovanja u turizmu.

Glavna menadžerica ljudskih potencijala u Maistri Tina Turk Lupieri naglasila je da razvoj i poslovanje objekata visoke kategorije osigurava cjelogodišnje poslovanje pa samim time postaje i atraktivnije za turističke djelatnike koji traže stalno zaposlenje. Ujedno ističe da Maistra ima uspostavljenu kvalitetnu suradnju sa srednjim ugostiteljsko-turističkim školama u svim destinacijama u kojima posluju, ali i suradnju sa čak tri centra kompetentnosti u turizmu u nastajanju, što je, smatra, važna osnova za uspješnu provedbu programa stručne prakse u njihovim objektima, ali i za usavršavanje strukovnih nastavnika. Kako bi dodatno privukli mlade u ugostiteljska zanimanja, često organiziraju i razne tematske radionice za učenike i nastavnike u samim školama koristeći vlastitu opremu i namirnice. Za menadžerske pozicije u velikim hotelskim sustavima, ističe, važno je uspostaviti vertikalnu prohodnost učenika koji završe četverogodišnje turističke programe prema studijima hotelskog menadžmenta zbog važnosti održavanja kontinuiteta stjecanja praktičnih iskustava kroz praksu i druge oblike praktične nastave.

Iz Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma Aleksandra Uhernik Đurđek istaknula je važnost osnivanja strukovnih udruga profesionalaca u turizmu u cilju osnaživanja položaja struke i značaja ljudi koji radi u određenom segmentu. Osnivanjem svoje udruge prije desetak godina stvorili su uspješnu platformu za razmjenu znanja i iskustva te edukaciju i umrežavanje u svom segmentu poslovanja, čime su stali na kraj amaterizmu u organizaciji zahtjevnih poslovnih skupova. Posebno je apostrofirala važnost razvoja specijaliziranih turističkih proizvoda u Hrvatskoj jer se njima smanjuje sezonalnost poslovanja u turizmu, što je osobito vidljivo u razvoju kongresnog turizma. Dodala je i to da osnivanje udruge profesionalaca u turizmu omogućava umrežavanje sa sličnim udrugama na međunarodnoj razini, kao i uvođenje sustava certificiranja djelatnika za rad u određenoj branši.

Iz Sektora za tržište rada Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Irena Bačelić govorila je o važnosti utemeljenja kurikularne reforme strukovnog obrazovanja u suvremenim standardima zanimanja tj. u onome što su poslodavci istaknuli kao potrebe tržišta rada u turizmu. Isto tako, naglasila je važnost povezivanja i sinergijskog djelovanja ministarstva, poslodavaca i regionalnih centara kompetentnosti u turizmu prema uređenijem tržištu rada. Posebno je istaknula da je profesionalizacija struke pravi put prema podizanju kvalitete pružanja usluga u turizmu. U okviru izmjena Zakona o obrazovanju odraslih i modernizacije sustava cjeloživotnog obrazovanja ističe potrebu uvođenja mikrokvalifikacija i modularnog učenja, što poslodavcima danas sve više treba.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić ističe da nije problem formalizirati uvjete i kriterije koje neko radno mjesto traži od točno određenog djelatnika, već da je potrebno tijekom obrazovanja više ulagati u stjecanje praktičnog iskustva. S druge strane, podsjeća da smo kao zemlja dopustili maksimalno rušenje digniteta turističke struke jer je primjerice konobar nekad bio gospodin, a danas konobar može biti bilo tko. Istaknuo je činjenicu da zaposlenici koji svoje formalno obrazovanje nisu završili u struci, ne mogu kvalitetno obavljati svoj posao. Osim toga, istakao je i već poznate nepovoljne uvjete rada u turizmu, a to su sezonalnost rada, najveći intenzitet rada za vrijeme ljeta, Božića, Nove Godine i ostalih praznika kada većina ljudi putuje, odmara se i zabavlja, a oni neće to vrijeme moći provesti sa svojim obiteljima. Zatim tu su još i loše plaće koje u ugostiteljstvu zaostaju 22% u odnosu na ostale djelatnosti, kao i nesigurnost radnog mjesta koja se dodatno intenzivirala u uvjetima korona krize. Stoga, naglašava, temeljni preduvjeti za povećanje kvalitete radnika u turizmu su prvenstveno veće plaće, privlačenje radnika na školovanje za turizam i svojevrsno prisiljavanje na cjeloživotno učenje. Tek tada, naglašava, možemo postići ono što je zacrtano Strategijom razvoja turizma, a to je kvalitetan turizam kojeg nema bez kvalitetnog radnika.

Nataša Kačar iz Gate2Solutions, poduzeća koje se bavi posredovanjem u zapošljavanju u turizmu, ističe da u domeni spajanja ponude i potražnje na tržištu rada u turizmu Hrvatske nije problem nedostatak formalno obrazovanih menadžerskih kadrova, već da je to nedostatak ugostiteljskog kadra odnosno operative. Skreće pozornost na činjenicu da zbog visine plaće postoje određene razlike u statusu ugostiteljskih radnika između malih ugostiteljskih objekata i velikih hotelskih poduzeća, u kojima su radnici manje plaćeni za svoj rad. Vezano uz to, apostrofira dobro poznatu činjenicu da je hrvatski radnik u inozemstvu bolje plaćen i cjenjeniji nego što je u Hrvatskoj. Također, ističe da sezonsku radnu snagu u ugostiteljstvu treba tražiti već sad početkom zime i ugovoriti ju najkasnije do veljače kako bi se na vrijeme osigurao dovoljan broj djelatnika jer je svakome od njih važno unaprijed znati uvjete rada, koje im poslodavci moraju i formalno zajamčiti. Isto tako, ističe da je nedopustivo da se u isti platni razred trpaju radnici početnici i radnici s iskustvom te smatra da bi se poslodavce koji zapošljavaju kvalificiranu radnu snagu trebalo na neki način nagraditi. Spomenula je i to da postoji interes naših iseljenika za povratak u Hrvatsku i rad u turizmu, ali da kratkoća sezonskog poslovanja to onemogućava. Vezano uz razmjenu sezonskih radnika ljeti i zimi između skijaških i ljetnih destinacija, skreće pozornost kako je to prihvatljivo uglavnom mladim radnicima koji još nemaju svoje vlastite obitelji i da je lakše ukoliko je riječ o istom poduzeću, međutim kada su u pitanju različita poduzeća tada je situacija znatno složenija jer je potrebno osigurati dodatnu dokumentaciju i vladaju različiti uvjeti rada, što je uvijek rizično i za radnika i za agenciju. Problem je, tvrdi, i kod uvoza radne snage zbog predugog perioda izdavanja radnih dozvola stranim radnicima pa je zbog toga prisutno i jako puno radne snage „na crno“.

Voditeljica portala Posao.hr Ines Bokan tvrdi da su osnovne kompetencije koje poslodavci u turizmu traže od svojih budućih zaposlenika komunikativnost, znanje stranih jezika, organizacijske sposobnosti, spremnost na učenje i radna etika. Nastavno na to postavila je pitanje, zašto su poslodavci u svojim oglasima počeli tražiti osnovne kompetencije za na primjer voditeljske pozicije u hotelima ili za konobara u nekom vrhunskom restoranu? Objašnjava da je to posljedica nedostatka radne snage u turizmu pa se zbog smanjenog tržišta propituju one kompetencije koje bi se u nekim normalnim uvjetima unaprijed podrazumijevale da ih potencijalni djelatnik posjeduje. Ističe i to da su prilikom oglašavanja slobodnih radnih mjesta, velika hotelska poduzeća u boljoj poziciji pa si mogu priuštiti traženje kadra sa završenim strukovnim obrazovanjem navodeći točno određene kvalifikacije, dok se mali ugostitelji moraju zadovoljiti s kadrom koji ima prethodno spomenute osnovne kompetencije i barem nekakvo iskustvo u radu u ugostiteljstvu.

Raspravi se pridružila i Sonja Holocher-Ertl, direktorica Advantage Austria, vanjskotrgovinske organizacije Austrijske gospodarske komore koja djeluje u sklopu Austrijskog veleposlanstva u Zagrebu, ističe da su izazovi u pronalasku radne snage u Hrvatskoj i u Austriji otprilike slični. Prije svega, riječ je o općem nedostatku radne snage koja je dodatno naglašena tijekom aktualne korona krize kad je mnogo turističkih radnika napustilo sustav i otišlo raditi u neke sasvim druge djelatnosti. Na sajmovima poslova, koje organiziraju za potrebe privlačenja radne snage u austrijska hotelska poduzeća, uglavnom se traži klasična ugostiteljska operativa za rad u objektima sa 4 ili 5 zvjezdica i koja izvrsno barata njemačkim jezikom. Kada su po srijedi kvalifikacije zaposlenika, austrijski poslodavci preferiraju radnike s formalnim obrazovanjem u turizmu, ali ipak više pozornosti pridaju praktičnim znanjima koje su stekli tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Imajući u vidu aktualno stanje pandemije u Austriji, potvrde o cijepljenju predstavljaju dodatnu barijeru u pronalasku radne snage. U pogledu unaprjeđenja programa razmjene sezonskih radnika u turizmu između Hrvatske i Austrije istaknula je da postoje određeni pravni izazovi u formaliziranju takvog programa osobito kada su u pitanju različita poduzeća, što je u slučaju jednog poduzeća, poput Valamara, znatno lakše ostvariti. Smatra da bi takav program morao unaprijed jamčiti i poslodavcima i radnicima da će se suradnja u vezi razmjene uistinu i ostvariti. Isto tako, naglasila je da hrvatska strana nije toliko zainteresirana za takvu razmjenu sezonaca jer postoji određeni strah da će trajno izgubiti kvalitetnu radnu snagu zbog boljih plaća u Austriji, Švicarskoj i drugim zapadnoeuropskim zemljama. Upravo zato, ovaj program iziskuje još mnogo promišljanja i pažljivog planiranja prije nego dođe u širu uporabu.

Davorin Purgarić, glavni savjetnik u Hrvatskoj turističkoj zajednici istaknuo je da među mladima koji pokazuju sklonost za rad u turizmu vlada pogrešna percepcija o tome čime se turističke zajednice bave i što je to destinacijski menadžment pa je shodno tome vrlo važna uspostava kvalitetne suradnje između obrazovnih institucija i poslodavaca. Tome se može doskočiti, naglašava, kroz program obavljanja stručne prakse koji poslodavcu služi za predselekciju kadrova, a s druge strane omogućava praktikantu da upozna radno mjesto i sve njegove procese u slučaju zapošljavanja. Ističe da u HTZ-u prevladava visokoobrazovan kadar i da je suradnja s visokoobrazovnim institucijama tu ključna kako bi se osigurao transfer praktičnih znanja prema potencijalnim zaposlenicima. Prednost obavljanja stručne prakse u sustavu turističkih zajednica je u tome što se turističke zajednice nalaze u samom središtu turističkog sustava pa mogu upoznati pozicije i uloge svih dionika.

Posljednji sugovornik na panelu bio je Tomislav Kuliš, direktor hotela Palace u Zagrebu, koji je iz perspektive upravljanja malim hotelskim sustavom posebno naglasio važnost posjedovanja formalnog obrazovanja u turizmu, ali i važnost osobne percepcije rada u turizmu kao svog životnog poziva. Ustvrdio je da nisu svi predodređeni za rad u turizmu i da prilikom zapošljavanja mladi moraju dokazati da stvarno žele raditi na tom radnom mjestu kako bi svi u konačnici bili zadovoljni – i poslodavac i zaposlenik i gost. Iako dolazi iz relativno malog hotela smatra društveno odgovornim staviti na raspolaganje svoja menadžerska znanja mladim naraštajima pa tako na Ekonomskim fakultetu povremeno gostuje kao predavač na kolegiju hotelskog menadžmenta u okviru kojeg izravno prenosi iskustva u radu sa svojim zaposlenicima i odnosu prema gostima.

Po završetku ove panel rasprave iskristalizirala su se tri strateška cilja kojima svi dionici u turizmu trebaju težiti kako bi se zaustavio odljev kvalitetne radne snage iz turizma, sustava koji generira svaku pet kunu hrvatskog BDP-a. Prvi cilj je urediti odnose na tržištu rada kako bi oni bili poticajni za sve dionike u turizmu i kako bi se postigla održivost kontingenta kompetentne radne snage. Drugi cilj je iskorijeniti amaterizam davanjem prednosti profesionalizmu i formalnim znanjima na svim razinama i u svim segmentima poslovanja u turizmu, dok je treći cilj sinergijskim djelovanjem svih uključenih dionika učiniti radna mjesta u turizmu atraktivnijim i respektabilnijim profesijama u hrvatskom društvu.