Lastovo: 8. Anatomija otoka

Lastovo, 29. rujna – 1. listopada 2019.

Foto: Stjepan Tafra

Izvor : Anatomija otoka

8. ANATOMIJA OTOKA
OTOCI U FOKUSU: OD NARACIJA RANJIVOSTI DO NARACIJA OSNAŽENJA

Pozivamo vas na simpozij 8. Anatomija otoka koji ćemo i ove godine održati na najudaljenijem nastanjenom hrvatskom otoku Lastovu.

Otoci i otočne zajednice diljem svijeta oduvijek su bile u fokusu znatiželje, bilo istraživača moreplovaca, znanstvenika, avanturista i turista ili pak filozofa i umjetnika.
Posljednjih dvadesetak godina, najviše zahvaljujući internetu, otoci i znanje o njima postaju sve bližima i dostupnijima. Njihova se udaljenost više ne percipira kao prepreka, pa se naracije nemoći i perifernosti sve češće propituju. Otoci, štoviše, postaju mjesta testiranja inovativnih razvojnih rješenja, primjerice u području energetike ili organske poljoprivrede.

Građanska i strukovna udruženja koja se na otocima ili na kopnu bave izazovima otočnoga razvoja, sve su brojnija i spremnija premošćivati tromost institucija koje trebaju uvažiti kompleksnost i dinamičnost otočnog iskustva. Međunarodna su udruženja otočnih zajednica, uprava i država, među ostalima, nezaobilazna i aktivna mjesta transfera znanja o otocima. Pridružili su se i znanstvenici te zasnovali nisologiju, znanost o otocima koja je u dvadesetak godina postojanja stekla pravo akademskog građanstva.

Sve su te inicijative usložnile shvaćanje i življenje otočnosti, te argumentirale svojim programima ukidanje dihotomija asociranih uz otoke. Preispituju se tradicionalne definicije otoka koje promatraju more kao zapreku. Otoci se sve više promišljaju iz perspektive otočnog iskustva; ne samo kao mjesto (lokus) na kojem se nešto dešava drugačije nego na kopnu već kao predmet (fokus) koji se promatra u svojoj cjelovitosti, a potencijali inzularnosti naglašavaju.
Tematski i disciplinarni predznak ovogodišnjeg okupljanja u sklopu 8. Anatomije otoka poziva na uključivanje što različitijih 'glasova' o otocima. Ekonomija, ekologija, urbanizam i arhitektura, povijest, arheologija, etnologija, književnost, sociologija, lingivistika, itd. discipline su koje su se dosad uključivale u rasprave. Ove godine pozivamo i ostale aktere otočnoga razvoja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini da svojim promišljanjima otoka pridonesu inter/trans-disciplinarnoj perspektivi otočnih studija koje i u nas možemo početi zvati nisologijom.

Zasebni dio programa koji s ponosom predstavljamo su izlaganja hrvatskih nisologa okupljenih u međunarodnoj publikaciji The Notion of Near Islands koji će izložiti uvide u posebnosti priobalnih otoka, prikazati postojeće, u nas i institucionalizirane politike dezinsularizacije i raspraviti antinomiju malih priobalnih otoka: insularizirani, a opet, svaki čas uhvaćeni u neku mrežu bačenu s kopna.

Foto: TZ Lastovo

Neka od tematskih područja i pitanja koja su se pokazala bitnima za promišljanje razvoja otoka su:
• Otoci i otočnost (geografske, literarne, diskurzivne konstrucije otoka i otočnosti);
• Raznovrsnost identifikacijskih procesa (dinamika identifikacijskih procesa u lokalnim, translokalnim i virtualnim kontekstima; kreiranje i aktiviranje zajedništva otočana koji pripadaju različitim generacijama i imaju raznolika iskustva bivanja na otoku);
• Uloga poljoprivrede na otocima (od pune obradivosti do potpune zapuštenosti, nove tehnologije, mjesto tradicionalne poljoprivrede, isplativost i izvoz, otočni proizvod);
• Povijesna iskustva otočnih zajednica (nastanak otoka, prvi stanovnici, antika, formiranje naselja, zlatno doba, stagnacija, propadanje ili novi uzlet?);
• Baština u životu otoka (odnos novog i starog, potrebe razvoja, baštinjenje i nove tehnologije u reprezentacijama otočke baštine, baština i turizam, etnomuzikološke teme);
• Sezonalnost života na otocima (turistički kapaciteti, napušteni stambeni i proizvodni objekti, prednosti i nedostatci turistifikacije u životu otočana, odnos povremeno korištenih i stalnih objekata, privremeno stanovništvo...);
• Prometna povezanost otoka (prijevoz kao javna usluga, brodske linije u prošlosti i danas, problematika (ne)povezanosti);
• Bioraznolikost i zaštićena prirodna područja (prilagođenost pravne regulative gabaritima ekonomije i kapacitetima pojedinačnih otoka).
• Otočna ekonomija (samodostatnost ili specijalizacija, specifična struktura proizvodnih troškova, otočna potrošnja, komparativne i kompetitivne prednosti, takozvani pametni otoci);
• Specifičnosti dizajna usluga na otocima i srodnim geografskim područjima;
• Istraživanja otoka u Hrvatskoj i moguća akademska institucionalizacija, usporedba s EU i ostalim inicijativama stvaranja nisološkoga znanja.

Uvažavajući suvremenu fluidnost lokalnosti i stoga nepredvidljivost razina na kojima se otoci reprezentiraju, 8. Anatomija otoka poziva sve zainteresirane mislioce otoka, stručne, aktivističke i znanstvene provenijencije da se uključe u raspravu.
Predviđen je prigodni program Etnografija u pokretu – šetnja po Lastovu.
Simpozij će se održati krajem rujna pa ćemo ispratiti ljetni red plovidbe, a s prvim danima zimskog reda zaključiti simpozij i ovogodišnju Anatomiju otoka.

MJESTO I VRIJEME
Mjesto Lastovo, Kulturni centar
Nedjelja, 29. rujna 2019.-utorak, 1. listopada 2019.

KOTIZACIJA
Kotizacija po osobi iznosi 300 kn, za studente 150 kn. U kotizaciju je uključena organizacija simpozija, knjižica sažetaka, izlet te završna večera.
Troškove prijevoza i smještaja sudionici snose sami.
Članovi udruge „Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj“ ostvaruju 20% popusta na kotizaciju.
Ulaz na simpozij slobodan je za zainteresirano stanovništvo otoka Lastovo, kao i za članove lokalnog organizatora, Udruge „Dobre Dobričević“.

SLANJE PRIJAVE
Prijave na hrvatskom i engleskom jeziku pošaljite elektroničkom poštom na adresu info@anatomija-otoka.com.
Rok za prijavu: 1. srpnja 2019.

JEZICI
Službeni jezici simpozija su hrvatski i engleski. Organizator skupa osigurat će simultano prevođenje.
PRIJEDLOG IZLAGANJA
 Ime i prezime izlagača/ice
 Ime institucije
 Internetska stranica (osobna ili institucije)
 Broj telefona/mobitela
 E-pošta
 Vrsta izlaganja (individualna, panel)
 Naslov
 Potrebna tehnička oprema (PC ili Mac, projektor, audio)
 Jezik izlaganja
 Sažetak izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku (do 300 riječi)
 Kratka biografija na hrvatskom i engleskom jeziku (do 100 riječi)

POJEDINAČNA IZLAGANJA
Prijava pojedinačnih izlaganja treba imati do 300 riječi i priloženi životopis do 150 riječi.
Pojedinačna izlaganja bit će uklopljena u tematski povezane sesije u trajanju od sat i pol. Svako od prijavljenih izlaganja ima predviđenih 20 minuta te 10 minuta za raspravu odmah nakon izlaganja.

PANELI
Ohrabrujemo prijave izlaganja tematski povezanih u panele. Za pojedinačni panel predviđeno je trajanje do sat i pol vremena u okviru čega bi moglo izlagati troje do petero izlagača uz raspravu koja bi se održala nakon svih izlaganja. Prijave izlagača u panelu također trebaju imati do 300 riječi po pojedinom izlaganju, a treba ih slati zajedno s naslovom panela i kratkim opisom samoga panela (do 300 riječi).

PROGRAMSKI I ORGANIZACIJSKI ODBOR
dr. sc. Marina Blagaić Bergman
Ivana Marčeta Frlan, mag. educ.
dr. sc. Iva Niemčić
dr. sc. Tomislav Oroz
dr. sc. Nenad Starc
Ivica Zec, mag. educ.

ORGANIZATORI
Udruga Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj, Vis
Udruga za promicanje kulture i umjetnosti Dobre Dobričević, Lastovo

SUORGANIZATORI
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru