Kulinarska baština kao adut turističke ponude

Izvor i foto: DW


Tradicionalna jela i proizvode Hrvatska bi trebala više koristiti u promotivne svrhe, kažu stručnjaci. Tako bi se moglo ojačati lokalno gospodarstvo i osigurati prepoznatljivost na međunarodnom tržištu.

Kruh ispod peke, pršut, kozji sir, inćuni, maslinovo ulje, hrapočuša (bračka torta), lešo pivac s purom, meso ispod peke, soparnik, crni rižot, brujet od jegulje, pohane žabe, domaća vina i mnogi drugi autohtoni hrvatski proizvodi i jela našli su se na meniju sudionika prvog studijskog putovanja Regional Culinary Heritage iz šest zemalja po Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Svi sudionici su koordinatori mreža kulinarske baštine u svojim zemljama ili nositelji oznake Culinary Heritage u svojim ugostiteljskim objektima. U Splitsko-dalmatinsku županiju, koja je domaćin i jedina hrvatska regija uključena u ovaj europski projekt, došli su o svom trošku, kako bi posjetili autentična mjesta koja imaju oznaku Kulinarska baština Splitsko-dalmatinske županije i upoznali se s autohtonim jelima i običajima.

Koncentrirati se na kvalitetu

Heike Larsson koordinatorica je kulinarske baštine za njemačku regiju Pfalz, i prvi puta je u Hrvatskoj. „ Pfalz je vinska regija, posebno poznata po Rieslingu, no uz to pokušavamo staro interpretirati kroz novo, tako da oživljavamo starinske recepte poput knedli od jetrice ili pripremamo razne iznutrice“, objašnjava Heike Larsson u razgovoru za DW kako se to radi u njezinoj regiji, koja je već dvije godine u mreži. Što se dojmova vezano za studijsko putovanje u Hrvatskoj tiče, teško joj se odlučiti što joj se više svidjelo, oduševljena svima što je doživjela. „Znam da je je Hrvatska već dugo Nijemcima jedna od omiljenih destinacija za odmor, ali ovako nešto nisam očekivala, od hrane, pejzaža, ljubaznosti ljudi, gdje god da smo bili ne znam što bi izdvojila, možda iskustvo branja maslina, jer sam to prvi puta radila u životu“ kroz smjeh objašnjava Heike Larsson.

Njemica Heike Larsson oduševljena je poljičkim soparnikom

I Mats Olsen predstavnik Norveške mreže ima samo riječi hvale. I njemu je ovo bio prvi doticaj s Hrvatskom, a i inače je o njoj čuo samo najbolje. Budući da se Hrvatska u svemu razlikuje od Norveške, upravo zato ga je sve jako impresioniralo. „ Način na koji uzgajate hranu, kameni zidovi koje sam vidio na Braču unutar kojih se nalazi malo zemlje za uzgoj loze ili masline, nešto je fascinantno. Mi u Norveškoj nemamo toliku povijest i tradiciju. Drago mi je vidjeti koliko ponosno ističete svoju baštinu“, kaže Mats Olsen. Hrvatsku u budućnosti vidi kao glavnu destinaciju za mnoge Norvežane. Prvenstveno zbog češće, bolje i jeftine zračne povezanosti, a i smirene i opuštene atmosfere koju Norvežani jako vole. „ Ono što bi posebno istaknuo je da Hrvatska još nije podlegla globalnom turizmu i komercijalnosti, i to je bitno sačuvati. A i hrana ima poseban okus. Sa mnom su došli poznati norveški kuhari i farmeri i svi smo jednako oduševljeni okusima“, zaključuje Mats Olsen kako je bitno fokusirati se na kvalitetu, a ne kvantitetu.

Niclas Fjellström iz Švedske koji je ujedno i glavni koordinator mreže za čitavu Europu ističe da su upravo različitosti ono što Hrvatsku čini unikatnom jer svaki turist želi okusiti upravo ono što drugdje ne postoji. „ Sunce i plaže su iste ili slične u Španjolskoj i Turskoj, ali žabe i crni rižot sam jeo samo ovdje i to je ono što vas čini drugačijima“, ističe Niclas Fjellström kako se forsirajući lokalne proizvode jača i lokalna ekonomija, što je već dugo provjereni recept i u Švedskoj.

Hrana kao bitan faktor izbora destinacije

Za Fuata Özharata, koordinatora Turske mreže, hrana na primjer ima glavnu ulogu kod odabira destinacije. „Ovdje sam se osjećao kao kod kuće, s obzirom na mediteransku kuhinju koja je vrlo slična našoj. Moram ipak priznati da ste malo maštovitiji što se tiče načina pripremanja ribe, ostalo je sve dosta slično“, objašnjava Fuat Özharat čija će zemlja dogodine biti domaćin drugog studijskog putovanja ove vrste. Istaknuo je i odlična vina koja su mu se najviše svidjela, ali i autentičnosti i nekomercijaliziranost koja je Hrvatskoj još uvijek ogromna prednost naspram Turske. Ipak, po njegovom mišljenu, Hrvati bi trebali još malo poraditi na ljubaznosti koja je ključ svega.

Kulinarska baština budućnost turizma

Da je kulinarska baština kao dio turističke ponude jedini put i budućnost smatra koordinatorica mreže Splitsko-dalmatinske županije Ivanka Luetić Boban koja je ujedno i suorganizatorica ovog studijskog putovanja. „Ovaj projekt je nastao u namjeri da oživi poljoprivredu i poljoprivredne proizvode, da se OPG-ovi (obiteljska poljoprivredna gospodarstva, op. ur.) koliko je moguće udruže, te da autohtoni proizvodi dođu na tanjure i jelovnike kroz turizam“, ističe Ivanka Luetić Boban. Restorani koji imaju ovu međunarodno priznatu oznaku kulinarske baštine garantiraju kvalitetu, te autohtona zaštićena jela.