HAZU: Okrugli stol na temu Turističke koncesije na pomorskom dobru
Predsjednik HAZU: "Turističko gospodarenje na pomorskom dobru ne smije biti na štetu prostora"
Znanstveno vijeće za turizam i prostor i Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutom za turizam i Geografskim odsjekom PMF-a Sveučilišta u Zagrebu organizirali su okrugli stol na temu Turističke koncesije na pomorskom dobru koji je održan u ponedjeljak, 21. studenog u Knjižnici HAZU. Cilj okruglog stola bio je potaknuti znanstveni i stručni diskurs usmjeren na ovu iznimno važnu i osjetljivu društvenu temu te oblikovati preporuke za javnu raspravu o novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u pripremi.
Kako je u uvodu kazao predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, turističko gospodarenje na pomorskom dobru ne smije biti na štetu prostora. Spomenuo je da je „betoniranje Jadrana“ stara tema, aktualna i danas kada se turizam snažno razvija, pri čemu se postavlja pitanje koliko je pozitivno utjecao na demografsku strukturu Hrvatske i njen ukupni razvoj koji bi trebao biti u skladu sa zelenom i energetskom agendom. To je bio jedan od razloga zašto Hrvatska akademija želi otvoriti raspravu o novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je već izazvao oprečne stavove.
Na okrugom stolu su dr. sc. Saša Poljanec-Borić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. Neven Ivandić, viši znanstveni suradnik na Institutu za turizam i prof. dr. sc. Aleksandar Lukić s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu predstavili projekt Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU Turističke koncesije na pomorskom dobru u Hrvatskoj: socioekonomski pogled na harmonizaciju koncesijskih politika u Hrvatskoj u kontekstu europskog zatvorenog tržišta. Prema provedenom istraživanju, krajem 2020. bila su 6.430 aktivna ugovora u Registru koncesija, od čega se 17,48 posto odnosi na korištenje pomorskog dobra, a samo jedna koncesija u području turizma, odnosno 0,02% ukupnih koncesijskih ugovora.
U zaključku istraživanja navodi se da institucionalni sustav izdavanja turističkih koncesija valja konsolidirati i administrativno racionalizirati, kao i izravno povezati sustav prostornog uređenja s dodjeljivanjem koncesija u području turizma te ujedno preispitati ekonomsku i društvenu opravdanost izdavanja koncesija od 99 godina u turizmu i uskladiti rokove izdavanja koncesija i pridruženih prava gradnje i služnosti s investicijskim ciklusom.
Izlaganje na temu Turističke koncesije na pomorskom dobru de lege lata i de lege ferenda održala je izv. prof. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić s Pravnog fakulteta u Rijeci.
Zaključci i preporuke okruglog stola bit će javnosti poslane naknadno.