Zašto se stvara fobija prema turizmu?

Autor: Ante Gavranović

Izvor i foto: Turizmoteka/UNWTO                        Autor: Ante Gavranović


Na XX. Kongresu Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske jedna od najzanimljivijih tema bila je vezana za uspostavu (novih) Pravila igre zvane turizam. Na Okruglom stolu na spomenutu temu raspravljalo se o pojavi, koja u posljednje vrijeme, napose u 2017,. zaokuplja turističke radnike širom Europe, napose u mediteranskim zemljama.

Svjetska turistička organizacija – UNWTO izvijestila je nedavno kako posljednjih mjeseci odasvud u svijetu stižu izvješća o fobiji prema turizmu, prikazujući slike gradova i prosvjednika protiv invazije (pretjeranoga broja) posjetitelja. Najviše protesta se javlja u Barceloni, Lisabonu i Veneciji, ali – primjer Dubrovnika i kruzera – pokazuje da nije riječ o usamljenoj pojavi i da ćemo se s tim pitanjem sve češće susretati.

Što se to događa? U pogledu poslovnih aktivnosti turizam je relativno mlad, ali je ubrzo prerastao u središnji dio ukupnih aktivnosti društva i stila života. Tako danas turizam generira otprilike 10 posto svjetskog BDP-a, na njega otpada desetina svih zaposlenih, a ujedno čini 30 posto svjetske trgovine uslugama. Važan je čimbenik u mnogim zemljama kao stabilizator platne bilance i osiguranja potrebnih sredstava za život.

Prepoznavajući upravo ovu dimenziju turizma, napose u manje razvijenim zemljama, Ujedinjeni narodi su 2017. proglasili Međunarodnom godinom održivoga turizma, uz pretpostavku da uz porast broja turista raste i odgovornost – kako turista tako i lokalnoga stanovništva.
Ta odgovornost se sastoji u uspostavljanju ravnoteže između smještajnih kapaciteta, prometne protočnosti i zagađenosti zraka, vode i krajolika, osiguravanja kanalizacijsko-vodovodne mreže i uspostava svih potrebnih popratnih djelatnosti i službi u funkciji porasloga broja posjetitelja. Navala turista pritom ne bi smjela ići na uštrb kvalitete života lokalnoga stanovništva, dok bi lokalno stanovništvo (koje velikim dijelom živi upravo od turizma) moralo u povećanoj mjeri poštivati ekonomske učinke turizma i pokazati normalan stupanj tolerancije prema gostima.


Utjecaj turizma na ukupna gospodarska kretanja: Izvor UNWTO

Treba sad pronaći odgovore na ova dva suprotstavljena kretanja: s jedne strane stalno rast broj turista; s druge imamo sve učestalije prosvjede takvim kretanjima. Najnovije je da Venecija brani ulaz u svoje područje kruzerima.

U Dubrovniku već se godinama postavlja pitanje koristi i štete od kruzerskoga turizma.
Potvrđuje se da svaka ljudska aktivnost ne donosi samo prednosti nego u sebi sadržava i nedostatke. Odgovor se ne bi smio svesti na ukidanje tih aktivnosti nego na pronalaženje razumnih rješenja i upravljanja njima. Pokazalo se da zajednički možemo graditi održiv, pravičan i upravljiv sustav turizma koji pruža široke mogućnosti razvoja, ali traži i određena pravila igre i ponašanja.

Kako je u svijetu posljednjih godina došlo do izrazitih promjena, to se i u turizmu (koji nezadrživo raste) moraju uspostaviti neka nova pravila koja neće uzrokovati fobiju.
Održivi razvoj, uz jasnu odgovornost za upravljanje destinacijom, svakako potiče zaštitu okoliša, štiti kulturnu baštinu i, što je još važnije, promovira angažiranost, povezanost i poštovanje prema lokalnim sredinama. Pokazalo se da upravljanje poraslim brojem posjetitelja mnogim popularnim područjima i turističkim destinacijama, uključivo i pojedine gradove, postaje središnjim pitanjem za obje strane - goste i domaćine, domaće ili strane turiste. Fobija od turista, međutim, ne donosi koristi ni jednima, ni drugima.

UNWTO stoga upućuje jasnu poruku: rast nije neprijatelj; porasli broj turista se ne smije doživljavati kao prijetnju. Rast je, prije svega, unutarnja priča o sposobnosti ovladavanja tom pojavom i dokaz stvarne pripremljenosti destinacije za nju. Naime, rast turizma može i mora voditi ekonomskom prosperitetu, povećanju zaposlenosti, zaštiti kulturoloških vrijednosti, ali mora biti i u funkciji općeg društvenog razvoja područja na kojem se odvijaju sve te aktivnosti. Drugim riječima, traži se uravnotežen odnos.

Pritom UNWTO ne zaboravlja spomenuti pozitivne učinke koje sa sobom donosi susret s drugima, poput širenja vidika i promišljanja o boljem svijetu. Ipak, zalaže se i za određena pravila ponašanja, i to obostrano. Samo tako će se suzbiti sve izrazitija fobija prema dolasku turista, S druge strane, to povećava i odgovornost turističkih destinacija koje moraju voditi računa o potrebnoj ukupnoj infrastrukturi i stvaranju preduvjeta da prime u određenim razdobljima osjetno povećani broj turista.

„Turizam je važan ekonomski motor i generator zaposlenosti, pridonoseći milijunima ljudi širom svijeta da osiguraju sredstva za život“, istakao je generalni sekretar UNWTO na World Travel Marketu u Londonu.
Podsjećamo na moto kampanje Međunarodne godine turizma: putovanje, uživanje i poštovanje! Očito je to win-win formula uspješnosti.