Turistička rupa u glavama

Izvor: Turizmoteka    Foto: Ivo Pervan

Piše: Boško Budisavljević

Ima li nezanimljvije vijesti u jeku turističle sezone od brojanja vozila koja su prošla amo tamo i postotaka koji su veći ili manji od.. koga ili čega ?

Pa zar smo mi zaista toliko neinventivna turistička nacija da ne znamo nikakve druge podatke davati u vijestima osim tih ? I većina ostalih turističkih vijesti su na toj razini. Gastro manifestacije u svim većim i manjim gradovima. A ponuda svugdje ista. Likeri, džemovi, vina (samo fale piva !), rakije, pršut i sir.

Jedna vrsta pršuta ( sa smješnim razlikama - dalmatinski, sinjski, drniški, istarski ), kao i maslinova ulja. Tvrdim da ni jedan strani ni domaći turisti ne može razlikovati te pršute i ta ulja, osim profesionalnih kušača.

Tu još spadaju i razna uprizorenja povijesnih događaja od rimskih, bečkih, turskih i inih igrokaza najniže amaterske (u lošem smislu ) razine. I trke magaraca, i moreške na sve strane, i alke (trke na prstenac) su sve brojnije. Jesu li su turisti tako niskih kriterija, ili oni koji se na to navuku nikad više ne dolaze ?

Istodobno, naše standardne prednosti, sunce i more, su sve opasnije. Sunce prejako, a more sve zagađenije. Ako je slušati preporuke liječnika, kupanje je preporučljivo do 10 sati ujutro i iza 17 sati popodne .

A što raditi tih sedam sati tokom dana i preostalih najmanje pet, od 20 sati do jedan po ponoći. Turist se mora domisliti kako iskoristiti 12 sati u toku dana, nakon 8 sati spavanja i 4 sata kupanja. Welness, fitnes ? Zvuči otrcano. Biciklizam, skraping i ostale fizičke aktivnosti nemoguće je prakticirati po jakom suncu. Teferić ? Iza kupanja sjedi u hladovinu pa mezi i spavaj od 10 – 17 h. Može, ako nisi skupo platio boravak od tjedan dana na nekoj "destinaciji". Prema statistikama, skuplje nego u Grčkoj i Turskoj, i to znatno, oko 50 %.

Mi navodno imamo neku strategiju turizma na razini države za slijedećih nekoliko godina. Nisam je čitao, jer su u pravilu takva štiva dugačka i dosadna te na razini "trebalo bi", "planira se". Postoje neke nišice, Muzej batane, Murtersko idro, Muzej antičkog stakla i još poneki muzej na obali i u unutrašnjosti. Međuti, to nisu baš najadekvatniji sadržaji za vruće ljetne dane. A što onda ?

Ne znam, ali znam da o tome treba itekako misliti, jer sterilni privatni smještaj i svugdje isti "dodatni sadržaji" zovu na parafrazu one Goebelsove "Kad čujem riječ turizam, hvatam se za revolver".

Boško Budisavljević

P.S.
Udruga Anatomija otoka s Visa pokreće projekt "Nova Issa – svjetski centar za otočni život i kulturu". Otočnih država na svijetu ima oko 100. Kako god netko zamišlja takav projekt, to se u svakom slučaju razlikuje od gore opisanog turizma, a može se odvijati tokom cijele godine i jako puno godina.