Sve bliža klimatska i ekološka kriza

Izvor: Turizmoteka     Foto: Serdar Şeker, WaterPIX/EEA

Priredio: Ante Gavranović

Okoliš, klimu, gospodarstvo i društvo moramo smatrati neodvojivim dijelovima jedne cjeline kako bi postigli dugoročnu održivost.
Obilježavanje Dana planeta Zemlje, Međunarodni dan vode, Međunarodni dan meteorologije i još nekoliko obilježavanja sa sličnom tematikom alarmantno upućuju na velike klimatske promjene i navode na vrlo ozbiljno promišljanje naše budućnosti.
Na takvo promišljanje upućuju i riječi Hansa Bruyninckxa, Izvršnog direktora Europske agencije za okoliš (EEA).

„Naš se planet suočava s nezapamćenim izazovima za okoliš i klimu koji prijete našem prosperitetu. Ipak, još nije prekasno za poduzimanje odlučnih mjera. Taj se zadatak možda čini obeshrabrujućim, ali mi još uvijek možemo preokrenuti neke negativne trendove i prilagoditi se te tako ublažiti štetu, obnoviti najvažnije ekosustave i odlučnije zaštititi ono što nam je ostalo. Okoliš, klimu, gospodarstvo i društvo moramo smatrati neodvojivim dijelovima jedne cjeline kako bi postigli dugoročnu održivost“, ističe Bruyninckx, u članku objavljenom u biltenu EEA br. 01/2019 iz ožujka 2019. Posebno je upozorio na činjenicu da se globalna klima mijenja, a uzročnik tih velikih promjena je – čovjek.

Rast mora biti ekološki održiv

Svojevrsni apel čelnog čovjeka Europske agencije za okoliš dolazi u pravo vrijeme. Osnovni temelj politike EU-a je zeleni rast, jer gospodarski rast mora biti ekološki održiv. Europska unija (EU) ima ključnu ulogu i u promicanju održivog razvoja na globalnoj razini. Pritom građani EU-a uživaju neke od najviših standarda zaštite okoliša u svijetu zahvaljujući činjenici da je EU zajedno s nacionalnim vladama utvrdila jasne ciljeve prema kojima će se oblikovati europska politika zaštite okoliša do 2020. kao i viziju onog što se treba postići do 2050. To se odnosi na posebne istraživačke programe, dopunu zakonodavnog okvira i osiguranje potrebnih sredstava za provedbu tih programa i projekata. U prvom su planu:

• zaštita, očuvanje i povećanje prirodnog kapitala EU-a ,
• prelazak EU-a na resursno učinkovito, zeleno i konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika i
• zaštita građana EU-a od pritisaka i opasnosti za njihovo zdravlje i dobrobit koji su povezani s okolišem.
Važno je naglasiti da se u svim tim aktivnostima vodi računa o tome da zaštita okoliša i ekološke inovacije pomažu u stvaranju novih poslovnih mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja, koje potiču daljnja ulaganja. Međutim, stvari pomalo izmiču kontroli, a to se jasno može uočiti stalnim i nepredvidljivim promjenama u okolišu i izrazitim klimatskim promjenama.

Nezabilježene ekstremne pojave

Same promjene nisu ništa novo na našem planetu. Kopno, oceani, atmosfera i klimatski uvjeti oduvijek se mijenjaju, kao i život na zemlji. Međutim, ono što sadašnje promjene razlikuje od onih u prošlosti je nezabilježena brzina kojom se odvijaju kao i njihov razmjer te čimbenici koji na njih utječu i njihovi uzroci. Ekstremne pojave, kao što su oluje koje su se prije događale jednom u sto godina, toplinski udari, poplave i suša, postali su naša svakodnevica.
Naslovi u medijima diljem svijeta upućuju na klimatsku i ekološku krizu koja utječe na budućnost zemlje. Očito su potrebne dalekosežne promjene u ponašanju i korištenju prirodnih resursa.

Sustavi potrošnje i proizvodnje nisu održivi

Ozbiljna istraživanja potvrđuju da sadašnji sustavi potrošnje i proizvodnje jednostavno nisu održivi. Linearni model gospodarstva, odnosno pretvaranje sirovina u proizvode koji se upotrebljavaju, troše i zatim odbacuju, uzrokuje sve veće količine onečišćenja i otpada, ali dovode i do nadmetanja za prirodne resurse na globalnoj razini. Pomoću globalnih mreža ne distribuiraju se samo robe, dobra i onečišćujuće tvari: kriza koja započne u financijskom sektoru u jednoj zemlji može se proširiti svijetom i dovesti do dugogodišnje stagnacije i pada gospodarstva.

Jasno je i da se prednosti gospodarskog rasta ne osjećaju u jednakoj mjeri u cijelom svijetu. Razine prihoda znatno se razlikuju među zemljama, regijama i gradovima te unutar njih. Čak i u Europi, gdje je standard života znatno iznad globalnog prosjeka, postoje zajednice i skupine koje preživljavaju s prihodima ispod granice siromaštva.
Nastave li se sadašnji trendovi, buduće će se generacije, bez obzira na zemlju i razinu prihoda, suočiti s još ekstremnijim temperaturama i vremenskim nepogodama, sve manjim brojem životinjskih i biljnih vrsta, sve većim nedostatkom prirodnih resursa i s još više onečišćenja. Stoga ne iznenađuje da tisuće mladih Europljana izlaze na ulice da bi potaknuli kreatore politika na ambicioznije i učinkovitije mjere za ublažavanje klimatskih promjena.

Moguća je drukčija budućnost

Tijekom posljednjih 40 godina Europa utvrđuje politiku za rješavanje konkretnih problema, kao što su onečišćenje zraka i vode. Neke su od tih politika postigle nevjerojatne rezultate.
„Europljani sada udišu čišći zrak i uživaju u čišćoj vodi za kupanje . Reciklira se više komunalnog otpada . Sve je više zaštićenih kopnenih i morskih područja. Europska unija smanjila je svoje emisije stakleničkih plinova u usporedbi s razinama iz 1990-ih. Milijarde eura ulažu se u gradove s većom kvalitetom života i održivu mobilnost. Izrazito se povećavaju količine energije proizvedene iz obnovljivih izvora …“ naglašava Bruyninckx.

„U tom se razdoblju povećalo i naše razumijevanje okoliša i znanje o njemu te se naglašava činjenica da su ljudi, okoliš i gospodarstvo dio istog sustava. EEA je u 25 godina od svojeg osnivanja povezala i dodatno razvila ta područja znanja kako bi pomogla unaprijediti naše razumijevanje sustava. Ljudi ne mogu dobro živjeti ako su okoliš i gospodarstvo u lošem stanju. Za očekivati je da ćemo se suočavati s društvenom nesigurnošću uzrokovanom nejednakom raspodjelom koristi, kao što su gospodarsko bogatstvo i čišći zrak te nejednakom raspodjelom troškova, uključujući onečišćenost i poljoprivredne kulture uništene sušom.

Ovakve okolnosti neće biti lako prihvatljive, a suočiti ćemo se i s otporom vezanim za nužne promjene već uspostavljene strukture upravljanja, navika i preferencija potrošača. Ipak, unatoč veličini tog zadatka, još je moguće izgraditi održivu budućnost zaustavljanjem postojećih praksi kao što je ukidanje subvencija štetnih za okoliš te postupno ukidanje i zabrana tehnologija koje doprinose onečišćenju, uz istodobno pružanje podrške održivim alternativama i zajednicama koje su najviše pogođene promjenama. Ugljično neutralno kružno gospodarstvo može smanjiti potražnju za prirodnim dobrima i ograničiti rast temperatura na globalnoj razini. Za takvu promjenu potrebna je i promjena navika kao što je način prijevoza i prehrane. Imamo potrebna znanja za taj prijelaz na dugoročnu održivost. Promjene podržava i sve veći broj građana. Sada je potrebno preuzeti odgovornost i ubrzati promjene“.

Klimatski neutralna Europa

Europska komisija upravo je ovih dana oslobodila 750 milijuna eura za ključne europske energetske infrastrukturne projekte s velikim prekograničnim prednostima. Podrška izgradnji potrebne infrastrukture pridonosi prioritetima energetske politike Europske komisije za poboljšanje energetske sigurnosti, istodobno pružajući potrošačima veći izbor i potičući gospodarski rast i radna mjesta.
Naime, međusobno potpuno povezana europska mreža jedan je od ključnih preduvjeta za ostvarenje krajnjeg cilja Energetske unije. Osigurati sigurnu, pristupačnu i održivu energiju ujedno je jedan od glavnih političkih prioriteta Junckerove komisije tijekom cijelog mandata.

Miguel Arias Cañete, povjerenik za klimatsku akciju i energiju EK, izjavio je: "Europski energetski sustav brzo se kreće od energetskog sustava prošlog stoljeća do manje ugljičnog, više digitalnog i potrošačkog usmjerenja. Energetska infrastruktura u Europi mora se razvijati u istom smjeru i istom brzinom kako bi u potpunosti podržala ovaj energetski prijelaz prema klimatski neutralnoj Europi ”.
Europsko gospodarstvo neutralno od klime nazire se na horizontu 2050. a postići će se samo uz adekvatnu i pametnu infrastrukturu koja osigurava optimalnu povezanost i sektorsku integraciju. Povećana prekogranična i regionalna suradnja omogućit će da se iskoriste sve prednosti modernizacije i transformacije europskog gospodarstva.

CEF-Energy predviđa ukupni proračun od 5,35 milijardi eura za transeuropsku energetsku infrastrukturu za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Kako bi bio prihvatljiv za dodjelu bespovratnih sredstava, prijedlog mora biti 'projekt od zajedničkog interesa' (Project od Common Interest - PCI). Po završetku, projekti će rezultirati značajnim koristima za najmanje dvije države članice, povećati sigurnost opskrbe, doprinijeti integraciji tržišta i povećati tržišno natjecanje, kao i smanjiti emisije CO2. Popis projekata od zajedničkog interesa na razini Unije ažurira se svake dvije godine. Najnoviji PCI popis objavila je Komisija u studenom 2017. godine.
CEF-Energy je do sada izdvojio 3,4 milijarde eura za PCI.
Izvor: Internetski tim EEA