Sedam strateških pitanja za budućnost turizma

Izvor : Turizmoteka      Foto: Ivo Pervan

Autor: Ante Gavranović

Velike promjene, upravo sada pokrenute pandemijom, traže da se sve dosadašnje strategije i dugoročniji gospodarski planovi iznova preispitaju. To se, s punim pravom, odnosi i na turizam, gdje je nova verifikacija, kvantifikacija i evaluacija upravo nužna.

Zapravo, ljudima koji se ozbiljno bave turizmom i njegovom budućnošću nameću se sedam strateških pitanja na koja se posljednjih godina upravo i pokušava uspostaviti širi društveni dijalog. Pritom treba jasno odgovoriti na ovih nekoliko pitanja:

• Što zapravo znači budućnost?
• Što se događa s prirodom?
• Što treba čovjeku?
• Što donosi tehnika?
• Što su zahtjevi branše?
• Kojim pravcem idu turistička putovanja?
• Kakav odnos prema vremenskim odrednicama?

Kod prvoga pitanja postavljene su različite teze. Mislimo li pritom samo na buduću sezonu ili na razvoja na dulju stazu? Samo površan uvid u Internet i analizu onoga što tamo možemo pročitati pokazuje da više od 90 posto ljudi širom svijeta doživljava budućnost sa skepsom i strahom. Da li je kod nas drukčije? Ozbiljan udar na ovogodišnju turističku sezonu (koji se može učestalo javljati) uzdrmao je cijelu (dosadašnju) filozofiju daljnje pga razvoja.

PRVI PRIORITET: ZAŠTITA OKOLIŠA

Pitanje globalnog zatopljenja nameće se kao bitan element svih budućih ukupnih kretanja. Otkako je svijet shvatio posljedice meteoroloških pojava EL NINO i LA NINA, pa tsunamija i uragana više nitko ne može biti ravnodušan prema tim sve češćim prirodnim pojavama.
Zanimljivo je da je Međunarodni monetarni fond iz Londona još pred nekoliko godina naručio posebnu studiju koja konkretizira posljedice tih pojava s ogromnim nepovoljnim utjecajem upravo na turizam. S pravom se postavlja pitanje zašto takvu studiju nije naručila turistička industrija?
Zanimljivo je da se studija odnosi na 10 značajnih turističkih destinacija: Maldivi, Alpsko područje, Istočno Sredozemlje, Južna Španjolska, Škotska, Europska jezera, Južna i istočna Afrika, Australija, Florida i Brazil.

DRUGI PRIORITET: BIODIVERZIFIKACIJA

Nasilni udar na prirodu i okoliš izazvani neodmjerenom izgradnjom, iskorištavanjem resursa i prekomjernim njihovim trošenjem slabi ili čak potpuno uništava prirodne eko-sustave. Najočitiji primjeri uništavanja i devastacije prirode su tzv. kišne šume ili uništavanje koraljnih grebena

TREĆI PRIORITET: ČISTOĆA VODE

Izvor života, kako mnogi nazivlju vodu, sve je tanji. Sve češće se čuje sintagma da će u 21. stoljeću voda biti ono što je u 20.stoljeću bila nafta. Mnogi geopolitički analitičari ne isključuju opasnost da će upravo izvori vode biti realno poprište novih međunarodnih sukoba.
Kako uskladiti želje i potrebe?
Središnja tema u suvremeno organiziranim turističkim destinacijama je ostvarivanje ZADOVOLJSTVA GOSTIJU odnosno UKUPNE TURISTIČKE KLIJENTELE. Logično, najvažnije pitanje je kako uskladiti želje turista i realne mogućnosti s obzirom na osjetno povećanu ukupnu društvenu svijest o zaštiti okoliša.
Nekad je krilatica i FORMULA 3 S bila okosnica na kojoj se većim dijelom zasnivala turistička ponuda. Bez obzira na štetnost njene sirove primjene, veliki broj turista i dalje želi da se ona primjenjuje, a na kojoj se godinama zasnivao i razvijao turizam: 3S = Sun + Sand + Sea. Međutim, razvojem i segmentacijom ponude narasla je potreba za dodatnih 3S: Safety + Sanitation + Satisfaction koja je danas dominantna formula na kojoj se zasniva obogaćena turistička ponuda.
Odavno je i ta formula ozbiljno prevladana i danas dominira nova formula. Dug je bio put od 3S do 3E. Što obuhvaća ta nova krilatica u turizmu? 3E označava pojmove Education, Excitement & Entertainment (obrazovanje, uzbuđenost i zabavu). To je, zapravo, pokušaj da se s tradicionalnih oblika turističke ponude prijeđe u višu klasu/razinu ponude: u razvijeniji, privlačniji i svakako primjereniji oblik turizma. Riječ je o poticanju razvoja inovativnog turističkog proizvoda koji bi trebao objediniti kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu, a ima veliki utjecaj na proširenje turističke sezone, i svakako proširiti vidike turistima koji dolaze u pojedina turističke destinacije.

Praksa u mnogim destinacijama pokazuje da se u ispunjavanju tih najčešćih želja turista javljaju suprotni interesi lokalnog stanovništva koje ima potpuno drukčije postavljene prioritete. Njihovi interesi odnose se na zaposlenost, prehranu, izobrazbu, vodu i energiju, probleme stanovanja i zdravstva. Pokazalo se da socijalne pravednosti u toj podjeli interesa nema. Svako zapostavljanje socijalnog razvitka u turističkim destinacijama koči daljnji razvoj turizma i smanjuje realne mogućnosti daljnjega rasta.

To znači da pojam zadovoljstva gosta mora ustuknuti pred pojmom društvene odgovornosti za socijalno i i ukupno zadovoljstvo svih sudionika u procesu turističkog poslovanja.
Inovativna snaga svake djelatnosti dokaz je njene sposobnosti za budućnost. Valja se toga upitati kolika je stvarna inovativna snaga turizma u usporedbi s informacijskim tehnologijama, telekomunikacijama ili biotehnologijom, perjanicama novih tehnologija. Imaju li turistički radnici čvrstu viziju kuda ide turizam 21. stoljeća?

Sadašnja vizija – koju potiče UNWTO – jest da turizam kao sveobuhvatna djelatnost postane najveća svjetska snaga u borbi za zaštitu prirode i okoliša, i to u dva pravca:

• Očuvanja bio diverzifikacije u korist interesa čovjeka koji opet dolazi u prvi plan. To se, prije svega, odnosi na očuvanje okoliša kroz odnos prema otpadu i ambalaži, očuvanju prirodnog okoliša, razumnoj ravnoteži prema korištenju prostora, čistoći turističkih odredišta i očuvanju ekološke ravnoteže u zaštiti mora i ostalih voda.
• Iako su mnogi navedeni čimbenici izvan dometa turističkih organizacija, one mogu prije svega kroz snažan glas javnosti imati snažan utjecaj na promjenu ukupnoga ponašanja. Turizam može kroz ponudu bitno izmijeniti kulturu gastronomije na određenim turističkim destinacijama.

Sve su to TRAJNI IZAZOVI koji stoje pred ukupnim čovječanstvom. TURIZAM zbog svoje osjetljivosti upravo na ova pitanja ima obvezu i dužnost da se svim snagama odupire drukčijim kretanjima i bori za načela koja su postavljena u pogledu naše budućnosti.

“Ne očekujte ništa od 21. stoljeća. Činjenica je da 21. stoljeće svu nadu polaže u vas”. Ovo je snažna misao čuvenog romanopisca i filozofa Gabriela Garcie Marqueza koji na jednostavan način govori o tome da se ne smijemo prepustiti samo tehničkom i tehnološkom razvoju društva, već zajedničkim razmišljanjem, raspravama i prijedlozima moramo pronalaziti jasne odgovore što želimo i kako zamišljamo zajedničku budućnost na Planeti Zemlja.Turizam u tome svemu ima važno mjesto.