Kako turizmu vratiti „dušu“?

Piše Ante Gavranović

Izvor: Turizmoteka                           Foto: TZG Dubrovnik

Autor: Ante Gavranović


Turizam je izrastao kao važan čimbenik u mnogim zemljama, prije svega kao stabilizator platne bilance i osiguranja potrebnih sredstava za život. Brojke UNWTO pokazuju i dalje snažan rast broja dolazaka stranih gostiju, pa je realna pretpostavku da uz porast broja turista raste i odgovornost – kako turista tako i lokalnoga stanovništva. Navala turista pritom ne bi smjela ići na uštrb kvalitete života lokalnoga stanovništva, dok bi lokalno stanovništvo (koje velikim dijelom živi upravo od turizma) moralo u povećanoj mjeri poštivati ekonomske učinke turizma i pokazati normalan stupanj tolerancije prema gostima.

Tu, nažalost, povremeno dolazi do sučeljavanja, ne samo interesa već i raznih kultura, koje donose suvremeni nomadi. Potvrđuje se da svaka ljudska aktivnost ne donosi samo prednosti nego u sebi sadržava i nedostatke. Odgovor na te, svakako nove izazove, pronalaženje je razumnih rješenja i upravljanja njima. Pokazalo se da zajednički možemo graditi održiv, pravičan i upravljiv sustav turizma koji pruža široke mogućnosti razvoja, ali traži i određena pravila igre i ponašanja.

Da su stvari ozbiljne, potvrđuje i nedavni sastanak u Veneciji, organiziran kako bi se raspravljalo o zajedničkom nastupu u formiranju stavova vezanih za opasnosti i prilike razvoja gradova pod velikim turističkim pritiskom. Sastanak se održao na inicijativu neprofitne organizacije San Giacomo s Krfa uz organizaciju i domaćinstvo Gruppo 25 Aprile iz Venecije. Predstavnici zainteresiranih destinacija predstavili su svoje razloge angažmana u ovoj inicijativi, izložili svoje, vrlo slične, situacije u gradovima koje predstavljaju te pripremali sadržaj zajedničke deklaracije o tim pitanjima.

Vrijedno je, opetovano, spomenuti neke zajedničke teme s kojima se pojedine sredine susreću. To su, prije svega, nekontroliran razvoj urbanih sredina i otočkih zajednica koje svoj gospodarski napredak temelje na turizmu, a prepuštene su slobodnom tržištu i dereguliranom poduzetništvu, promjene u životu i navikama stanovništva pod utjecajem masovnog turizma (demografski pad, visoki troškovi života, neodrživost, vizualno i zvukovno onečišćenje), neregulirane prakse vanjskih investicija koje za posljedice imaju iseljavanje stanovništva i pretvaranje gradova u turističke resorte, te konačno, kao zaključak u svim slučajevima, primijećena inertnost i nemogućnost nošenja s ovim promjenama od strane političkih aktera i službenih institucija. Vlasti nisu u mogućnosti zaštititi ove gradove, njihove reakcije su zakašnjele te njihove akcije nisu djelotvorne. Glavni cilj buduće zajedničke organizacije biti će zagovaranje i planiranje razvojnog modela ovih sredina na principima održivosti i građanske te stručne participacije.

Dubrovnik, kao grad koji pripada u ovu kategoriju, tako smatra svojom dužnošću aktivirati se kako bi svojim akcijama, projektima i aktivnostima pridonijeli novom održivom razvojnom modelu, zasnovanom na uravnoteženom odnosu ekonomske, društvene, okolišne i kulturne dimenzije urbanih stvarnosti.

Inicijative i u drugim turističkim destinacijama

Odnos turista prema destinaciji, ali i odnos domicilnog stanovništva prema dolasku i boravku turista stalno se propitkuje i stalno rađa novim inicijativama. I to je dobro, jer je turizam živa djelatnost, koja uvelike ovisi o spremnosti prilagođivanja i unošenja novih ideja, koje valja stalno valorizirati. Porastom broja dolazaka stranih i domaćih gostiju u pojedine destinacije bitno se narušava odnos prema postojećoj ukupnoj infrastrukturi, uobičajenom načinu života.

Split je destinacija koja je posljednjih godina doživjela možda i najveći preobražaj u nas. Od izrazito tranzitne destinacije prerastao je, vrlo naglo, u receptivnu. To je gradu donijelo brojne promjene – i pozitivne, ali i negativne. Treba stati na kočnicu i vidjeti kako dalje. U tom pogledu vrlo je zanimljivo pismo splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, namijenjeno turistima koji dolaze u ovaj grad. U našoj javnosti to je pismo prošlo bez većeg odjeka, a moglo bi (čak bi i trebalo) poslužiti mnogim destinacijama kao realan podstrek u njihovom djelovanju i uspostavi „pravila igre“.
U časopisu Visit Split, koji se besplatno distribuira raznim kanalima i služi turističkoj promociji, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara objavio je neuobičajen uvodni tekst. Umjesto klasičnih poruka dobrodošlice i hvaljenja lokalnih znamenitosti i atrakcija, turistima je poprilično jasno ukazao na 'kućni red grada'. Ovo je pismo splitskog gradonačelnika turistima:
"Dragi gosti, dobrodošli u Split!

Građani Splita, hotelijeri, ugostitelji, vodiči i svi ostali djelatnici u turizmu daju i dat će sve od sebe da vam odmor u našem gradu ostane u dugom i lijepom sjećanju.
Da bismo ostvarili taj zajednički cilj, treba nam i vaša pomoć. Nije teško i nije zahtjevno, samo vas molimo da poštujući kućni red, gradska pravila, ali i naše običaje omogućite sebi i drugim turistima ugodan odmor, a stanovnicima Splita date podstrek da vam s još većim angažmanom omoguće nezaboravan provod u našem gradu.

Od 23:00 do 8:00 sati vrijeme je noćnog mira. Molimo, suzdržite se od puštanja preglasne glazbe i galame u to vrijeme. Ostalim turistima treba odmor da bi bili spremni za nove aktivnosti, vašim domaćinima treba odmor da bi vam boravak mogli učiniti što ljepšim, a i vama će odmor dobro doći za izazove koji slijede. U našem gradu i okolici postoje brojna mjesta za cjelonoćni glasni provod, ali to mjesto nije u hotelskoj sobi, apartmanu ili kući koju ste iznajmili ili na ulicama i u dvorištima našeg grada.

Od 14:00 do 17:00 sati vrijeme je popodnevnog odmora. U Španjolskoj se to zove siesta, kod nas je to pižolot. Poslijepodnevni drijemež dio je našeg identiteta koji se trudimo sačuvati unatoč ubrzanom načinu življenja. Iskušajte ga, nećete požaliti, uvjerit ćete se o kako se važnoj stvari radi. Tada naše ljude obuzme fjaka, kako je objašnjava BBC, 'sublimno stanje duha koje karakterizira težnja ni za čime'. Vjerujte, prepustite se tome daru koji je privukao i rimskog cara Dioklecijana koji je nakon vladanja svijetom i vođenja brojnih ratova izabrao baš ovu uvalu za izgradnju svoje palače iz koje je izrastao naš grad i da bismo mi u njemu baštinili naše pretke, pa tako i običaje.

Po Gradu nemojte šetati bez odjeće, dijela odjeće ili u kupaćem kostimu. To pravilo proizlazi i iz običaja. Na Mediteranu smo, sunce je jako, osobito u zvizdan, kad je sunce visoko. Primijetit će te da domaći ljudi izbjegavaju izlaganje suncu. Vjerujem da ni u Vašim gradovima i mjestima ne hodate bez odjeće ili neprimjereno odjeveni, pa nemojte ni po Splitu. Naš komunalni red ne dopušta takvu šetnju te za nepoštivanje te odredbe slijedi kazna od 500,00 kuna na mjestu počinjenja prekršaja ili 1.000,00 kuna po provedenom prekršajnom postupku. Sigurno postoji milijun načina na koji ćete pametnije potrošiti novac umjesto plaćanja kazni.

Po uličicama našeg Grada, ali i drugim mjestima Dalmacije čut ćete ljude kako tiho pjevuše u manjim skupinama - u klapama. Pridružite im se. Takvo pjevanje je naravno dopušteno, čak i noću pod prozorom svoje izabranice. To zovemo serenadom i nitko se neće buniti ako to izvedete tiho i a cappella. Time ćete impresionirati slušače, puno bolje nego turirati motorom ili driftati vašim vozilom na parkingu.

E, da, još nešto. Nemojte pokušati objasniti domaćim ljudima da bolje od njih igrate picigin ili da je neka nogometna momčad bolja od splitskog Hajduka. Pridružite nam se na nekoj od naših plaža i zaigrajte picigin, tu jedinstvenu zabavnu igru lopticom u plićaku. U bilo koje doba godine. I svakako nemojte propustiti nogometnu utakmicu našeg Hajduka na prelijepom stadionu tek nekoliko stotina metara od stare gradske jezgre. To navijanje i ljubav i privrženost Hajduku zapamtit ćete cijeli život.
I na kraju, popnite se na Marjan, naše opjevano brdo nad gradom, prepuno lijepih uvala, s nataloženom povijesti i prelijepom prirodom. Čuvajte šumu i uživajte u zelenim plućima našega grada.

Veselim se Vašem posjetu, želim vam ugodan boravak u našem gradu i želim da ponesete najbolje i najljepše uspomene iz Splita".
Pismo splitskog gradonačelnika pokazuje da se na kulturan i civiliziran način mogu očuvati vrijednosti turizma i draži destinacije, ali da to ima svoju cijenu: pridržavati se „kućnoga reda“.

Prevelika razlika da bi bila slučajnost

Prema nedavno objavljenom indexu australske tvrtke za putovanja Intrepid Hrvatska je ponijela titulu preopterećenosti turizmom, Ovo, pomalo iznenađujuće istraživanje, Hrvatsku svrstava na prvo mjesto u svijetu sa najviše turista po glavi stanovnika. Naime, spomenuti indeks tvrdi da Hrvatska ima 14 turista po glavi stanovnika. Kako pišu australski i britanski mediji, malena istočnoeuropska država 2016. godine primila je 57,5 milijuna turista, a njezina je populacija samo 4,17 milijuna ljudi. To znači da međunarodni posjetitelji čine 1380 posto hrvatske populacije.

Britanski mediji ističu kako ovaj podatak „teško da će ikoga iznenaditi zbog prelijepe jadranske obale i prirodnih ljepota, a zadnjih je godina omiljeno hodočašće okorjelim fanovima Igre prijestolja“. Taj svojevrsni kompliment krije u sebi i žaoku, ali i poruku: Hrvatska je pretrpana i tražite drugu destinaciju!

Istina je, međutim, nešto drukčija. Hrvatsku je u 2016. posjetilo 15,6 milijuna stranih gostiju i oni su ostvarili 78,1 milijun noćenja. U 2017. godini broj stranih turista porastao je na 18,5 milijuna, koji su ostvarili 102 milijuna noćenja. To znači da je broj posjetitelja bio 4,43 u odnosu na broj stanovnika. U Hrvatskoj se može govoriti o sezonalnosti turističkih tokova, ali ne i o pretrpanosti. Ipak je to (pre)velika razlika da bi bila slučajnost. Čudno, nitko nije reagirao na takvo „istraživanje“.