Još nemamo poticajno okruženje za nove investicije u turizmu

Izvor i foto: Privredni.hr/Pixabay/Ilustracija

Autor: Jozo Vrdoljak

Da bi se potencijal turizma oslobodio, nužno je izjednačiti konkurentnost domaćeg turizma u odnosu na zemlje u okruženju. Odluku Vlade o smanjenju međustope PDV-a na dio turističkih usluga vidimo stoga kao prvi korak u tom smjeru, kaže Veljko Ostojić

 

Ministarstvo turizma svake godine priprema anketu investicija u turistički sektor, kojom obuhvaća sve županije te turističke tvrtke koje su dostavile podatke o najavljenim investicijama. Nakon 940 milijuna eura uloženih u hrvatski turizam u 2018. godini, u 2019. godini uloženo je novih 1,05 milijardi eura, i to u turističke projekte u visini od 626 milijuna kuna te ulaganja županija, gradova i općina u visini od 425 milijuna eura. Najveći iznos ukupnih investicija bio je u Primorsko-goranskoj županiji, ukupno 203 milijuna eura, Splitsko-dalmatinskoj 197 milijuna eura te u Istri 175 milijuna eura, dok se za kontinentalne županije, uključujući Grad Zagreb, planiraju ulaganja u visini od 355 milijuna eura. Najavljene investicije u privatnom sektoru uključuju ulaganja u hotele, kampove, nautiku i ostale vrste smještajnih objekata, sadržaje i atrakcije.

Stručnjaci upozoravaju da i u turizmu, kao i u drugim djelatnostima, prevladavaju ulaganja u postojeće kapacitete, dok je greenfield-investicija još uvijek razmjerno malo. Situacija se, naravno, posljednjih godina mijenja, ali novih ulaganja u turizmu znatno je manje nego što bi trebalo biti. Razloga je mnogo. Tu su i birokratske zapreke te neriješeni imovinsko-pravni odnosi, koji općenito koče investiranja u Hrvatskoj. Dijelom je tu problem i prostornih planova, ali i nespremnosti samih turističkih projekata. Sve je veći problem i prometna i parkirališna infrastruktura jer se broj stanovnika jadranskih mjesta tijekom ljeta višestruko povećava. Često dolazi do sukoba potencijalnih investitora i lokalne zajednice, zbog čega oni na kraju i odustaju od ulaganja.

Dugo razdoblje povrata investicije i visoki porezi

Turizam je globalizirana industrija koja iz pozicije investitora u svakoj destinaciji mora osigurati konkurentnu stopu povrata na ulaganje. Prema mišljenju Veljka Ostojića, direktora Hrvatske udruge turizma, u toj računici ne stojimo dobro. "Gledamo li financijske pokazatelje najvećih turističkih kompanija u Hrvatskoj, vidimo da Hrvatska u odnosu na usporedive zemlje Mediterana ima prosječno znatno dulje razdoblje povrata ulaganja. Dok je u Hrvatskoj kod vodećih turističkih kompanija stopa rentabilnosti 7,9 posto, što prevedeno u razdoblje povrata znači 12,7 godina, kod vodećih investitora na Mediteranu razdoblja povrata turističkih investicija kreću se od 8 do 10 godina. To je značajna razlika. U čistoj financijskoj računici, stvari dodatno pogoršava loš trend pada profitabilnosti i rentabilnosti turističkih kompanija, najviše zbog visokog rasta troškova rada koji će zbog problema nedostatka radne snage i dalje predstavljati veliki pritisak na poslovanje turističkih kompanija. Investitore privlače zemlje s niskim poreznim opterećenjem, a ni tu Hrvatska ne stoji dobro. Iako u HUT-u pozdravljamo odluku o smanjenju međustope PDV-a na 13 posto na dio turističkih usluga od početka ove godine, to je i dalje jedna od najviših stopa u industriji u okruženju jer je prosjek stope PDV-a mediteranskih zemalja na oko 10 posto", pojašnjava Veljko Ostojić.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma


Ostojić od izazova poslovnog okruženja, koji značajnije utječu na investicijske odluke u turizmu, izdvaja problematiku i dalje vlasnički neriješenog zemljišta pogodnog za veće investicijske projekte te neizvjesnost vremena potrebnog za razrješavanje vlasničkih odnosa. Dodatno, naglašava kako u Hrvatskoj i dalje prolazi predugo vrijeme od kupnje zemljišta do početka realizacije investicije, uz često neizvjestan ishod svih aktivnosti koje investitor mora poduzeti prije početka projekta. "Kod realizacije projekata sve je veći izazov i oskudnost građevinske operative, posebno pri većim projektima, što utječe i na trošak investicije i na vrijeme njene realizacije. Turizam u Hrvatskoj ima značajan potencijal za rast investicija, povećanje plaća i broja radnih mjesta u sektoru, ali i na povećanje gospodarske aktivnosti i životnog standarda diljem Hrvatske. Da bi se taj potencijal oslobodio, nužno je izjednačiti konkurentnost domaćeg turizma u odnosu na zemlje u okruženju. Odluku Vlade o smanjenju međustope PDV-a na dio turističkih usluga vidimo stoga kao prvi korak u tom smjeru", ističe Veljko Ostojić.

Sunce Hoteli spremni za novi investicijski program

Za 2020. Sunce Hoteli nemaju značajnijih investicijskih ulaganja. U razdoblju od 2017. do 2019. godine realizirali su oko 35 milijuna eura investicija, a to je ujedno bio i najveći investicijski ciklus u povijesti kompanije. U 2020. godini Sunce Hoteli, nakon pripajanja ovisnih društava, fokusirani su na povećanje operativne učinkovitosti poslovanja, a na kraju sezone 2020. godine bit će donesen investicijski program za razdoblje od naredne tri godine, otkriva Ivan Potkrajčić, član Uprave Sunce Hotela.

"Općenito se iz godine u godinu vide manji pomaci, ali investicijsko ozračje se, nažalost, još nije promijenilo unatoč intervencija Ministarstva financija i Vlade u smislu poreznog rasterećenja plaća. Porezno opterećenje dohotka i dalje je veliko što nas ograničava u većem podizanju plaća radnicima. Unatoč smanjenju PDV-a na hranu u izvanpansionu s 25 na 13 posto, to i dalje nije dovoljno sektoru hotelijerstva da bi povećao profitabilnost. Naime, imamo velik pritisak na rast troškova, a s druge strane imamo i dalje najveću stopu PDV-a na cijelom Mediteranu za smještaj, dok su druge države značajno konkurentnije od nas, prije svega mislim na sjevernoafričke države i ostale atraktivne destinacije koje imaju mnogo niže troškove rada i sve ostale troškove", naglašava Potkrajčić.

Prema njegovu mišljenju, proces izdavanja dozvola je kompliciran i traje predugo. Ističe primjer sudstva, odnosno rješavanja nekih sporova koje hotelijeri generalno imaju na svojim zemljištima te napominje da su sudovi i dalje spori i neučinkoviti.

"Zakon o turističkom zemljištu vidimo kao dobar signal za budućnost. Bolje reći, nadamo se da će njegova primjena razriješiti određene probleme koje su hotelijeri imali u prošlosti i da će to biti jedan od generatora rasta", napominje Potkrajčić.

 

Ivan Potkrajčić, član Uprave Sunce Hotela


Zašto greenfield-investicije zaobilaze Hrvatsku?

Što se tiče greenfield-investicija, Potkrajčić kaže da je odgovor na to zašto je takvih investicija mali broj u isto vrijeme jednostavan i kompliciran. Napominje da se poticaji koje Vlada odobrava investitorima temelje na Zakonu o poticanju ulaganja koji datira još iz 2014. godine, a koji je fokusiran na poticanje poduzetništva u vidu oslobođenja od plaćanja poreza na dobit u desetogodišnjem razdoblju. "Nažalost, greenfield-projekti koji su uvjetovani visokim inicijalnim iznosima investicije stavljaju hotelijere ili investitore u položaj da uopće ne mogu iskazivati računovodstvenu dobit prvih šest, čak i sedam godina. Tako da, zapravo, taj poticaj koji Vlada daje u obliku oslobođenja poreza na dobit u prvih sedam godina - ne može uopće biti realiziran, tek eventualno u razdoblju od osme do desete godine što definitivno nije dovoljno", pojašnjava Potkrajčić.

Potkrajčić kaže i da se greenfield ulaganja neće značajnije stimulirati bez stimulacije greenfield projekata na način da se investitoru da poticaj u obliku novca koji će dobiti u tijeku izgradnje projekta, što bi zapravo smanjilo realni iznos investicije u nultoj godini ulaganja.

"Konzulantska kuća Horvath radi na predstavljanju tog modela. Njihovi prijedlozi idu u smjeru veće učinkovitosti - ako je strateški cilj države poticati greenfield ulaganja, da se zapravo tih 25 posto, predviđenih kao maksimalni iznos poticaja, putem Zakona o poticanju ulaganja - mora investitoru odobriti u nultoj godini da bi mu se smanjio iznos ulaganja i tako projekt učinio profitabilnijim. Jer, s ovolikom visokom stopom PDV-a u odnosu na konkurenciju nemoguće je razviti greenfield projekt koji bi bio profitabilan i atraktivan za investitora. Upravo je to glavni razlog zašto su hrvatski hotelijeri uglavnom koncentrirani na brownfield projekte te renovaciju i dizanje kategorije hotela koji već postoje – međutim, hrvatska država i turizam strateški moraju početi promišljati o razvoju greenfield projekata jer sama logika stvari kaže da će brownfield projekti za razvoj nestati. Njima se neće povećati broj kapaciteta i novonastaloga kvalitetnog smještaja, a zapravo je time Hrvatska osuđena na to da povećava broj kreveta rastom ponude u privatnom smještaju i apartmanima, što neće dovesti do dugoročnog i održivog rasta hrvatskog turizma", mišljenja je Ivan Potkrajčić.

Valamar Riviera nastavlja ulaganja i u 2020.

Najveća domaća turistička kompanija Valamar Riviera do sada je uložila gotovo šest milijardi kuna u turizam, čime je prepoznata kao jedan od najvećih ulagača u Hrvatskoj i regiji. Grupa posluje na devet atraktivnih destinacija, od Istre i Kvarnera do Dubrovnika u Hrvatskoj te Obertauerna u Austriji. Ima 36 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta. U više od 21 tisuću smještajnih jedinica dnevno može smjestiti više od 58 tisuća gostiju.

Nadzorni odbor Valamar Riviere odobrio je krajem studenoga prošle godine investicijski ciklus za 2020. godinu, čime će ukupna ulaganja u svim njegovim destinacijama, uključujući ulaganja Imperial Riviere, doseći 826 milijuna kuna u 2020. godini. Kompanija u ovoj godini zaokružuje veliki projekt repozicioniranja Istra Premium Camping Resorta u Funtani u prvi kamping resort s pet zvjezdica u Istri, čime će ukupna trogodišnja ulaganja u kamp doseći oko 413 milijuna kuna. Ulaganja se nastavljaju i u Padova Premium Camping Resort na otoku Rabu, Valamar Meteor Hotel u Makarskoj, Kuću Valamar u Dubrovniku za sezonske zaposlenike, energetsku učinkovitost te projekte digitalizacije.

 Foto: Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere

U porečkoj zoni Pical Valamar će do 2021. godine realizirati investicije u sveukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna, što uključuje i Hotel Pinea, najveće pojedinačno ulaganje u hrvatskom turizmu ukupne vrijednosti 790 milijuna kuna, čija je izgradnja započela prošle jeseni. Među značajnijim ulaganjima ove zime također će se repozicionirati Valamar Parentino kategoriziran s četiri zvjezdice, s proširenom ponudom smještaja i usluga za obitelji. Kako kažu, investicijski projekti u 2020. godini predstavljaju nastavak strategije ulaganja u repozicioniranje portfelja prema ponudi i uslugama visoke dodane vrijednosti.

"U sezoni koju je obilježila stagnacija turističke potražnje, nastavili smo sa snažnim rastom pod utjecajem značajnih ulaganja u proteklom razdoblju. Najavljeni investicijski ciklus za Valamar predstavlja početak novoga strateškog razdoblja do 2022. godine, u kojemu će fokus i dalje biti na ulaganjima u razvoj turističkog portfelja, destinacija i djelatnika na društveno odgovoran i održiv način", izjavio je na ovu temu krajem studenoga Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere.

Maistra do 2024. godine ulaže gotovo četiri milijarde kuna

Maistra je vodeća hrvatska turistička tvrtka prema kriteriju kvalitete turističkoga portfelja. Do 2023. godine u turistički dio Grupe, Adris će uložiti više od dvije milijarde kuna, čime će 95 posto hotelskih kapaciteta biti na najvišoj razini ponude. Uz ulaganja u Rovinju, Vrsaru, Zagrebu i Dubrovniku, u planu su i ulaganja u Splitu, gdje je Maistra preuzela hotel Marjan. Uz kapitalna ulaganja, ključna poluga rasta jest ulaganje u prepoznatljivost i doživljaje u turističkim odredištima, što izravno i pozitivno utječe na politiku upravljanja cijenama. U pripremi je, navodi se u obavijesti na Zagrebačkoj burzi, strateški plan ulaganja u turizam do 2024., vrijedan gotovo četiri milijarde kuna, a uključuje gradnju novih objekata i podizanje kategorije ponude u Rovinju, Vrsaru, Dubrovniku i Zagrebu.

Split, Hotel Marjan/Pixabay

Maistra je u 2018. godini ostvarila prihod od 1,25 milijardi kuna. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije iz redovnoga poslovanja u 2018. godini iznosila je 449 milijuna. Rast je nastavljen i u 2019. godini. U prvih devet mjeseci pokazali su da je Maistra i 2019. godine imala bolji rezultat. Prihod u prvih devet mjeseci porastao je za sedam posto, a EBITDA je iznosila 552 milijuna kuna. Neto dobit od 373 milijuna kuna veća je za četiri posto od one ostvarene u istom razdoblju 2018. godine. Cijene usluga u 2019. godini povećali su za šest posto. Turistički dio Grupe Adris ima 75 posto proizvoda u čvrstim objektima i čak 84 posto hotelskoga smještaja na razini četiri i pet zvjezdica.

U 2018. godini završen je proces vlasničke konsolidacije u tvrtki HUP-Zagreb. Početkom 2019. godine Adris je završio proces stjecanja stopostotnoga udjela u tvrtki. U lipnju 2018. godine započeo je i proces funkcionalnoga spajanja u turističkome dijelu kako bi Maistra i HUP-Zagreb funkcionirali kao jedinstven sustav, što će omogućiti korištenje ekonomije obujma i sinergijskih učinaka. HUP-Zagreb tvrtka je koja znatno pridonosi jačanju turističkoga dijela Grupe i koja također ostvaruje rast svih ključnih pokazatelja poslovanja. Ovi pokazatelji, uz zagrebačke hotele, obuhvaćaju i poslovanje dubrovačkih hotela u podružnici Hoteli Dubrovačka rivijera.