Izazov „kišnog“ srpnja i kolovoza

Izvor: Turizmoteka     Foto: baskavoda.hr

Autor: Ante Gavranović

Izazov „kišnog“ srpnja i kolovoza

Svjedoci smo naglih i dugoročnih klimatskih promjena, koje mogu ugroziti svjetski turizam, pa je vrijedno pozabaviti se s tim novim prirodnim fenomenom. Topljenje leda na Antarktiku više se ne može zaustaviti. Podizanje razine mora može poplaviti primorska mjesta za odmor. Topljenje snježnih kapa negativno se odražava na skijališta da ne navodimo druge primjere. Upozorila je na te promjene još pred desetak godina UN-ova Svjetska turistička organizacija (UNWTO), zajedno sa UN-ovom Svjetskom meteorološkom organizacijom (WMO) i Programom za okoliš UN-a (UNEP). Pritom je posebno naglašeno da klimatske promjene prijete turizmu, što se velikim dijelom odnosi na neke od najsiromašnijih zemalja svijeta kojima je turizam glavni izvor prihoda i zaposlenosti.

Klimom potaknute promjene okoliša - uključujući i dostupnost vode, bioraznolikost i obalnu eroziju - imat će ozbiljan nepovoljan utjecaj na turizam. Primjerice, promjene u poljoprivrednoj proizvodnji mogu štetiti vinskom turizmu, dok će rast temperatura sigurno nauditi skijalištima u europskim Alpama, sjevernoj Americi, Australiji i Japanu. Spomenimo samo nedavne razlike u razini mora i posljedice za Veneciju.

Nepovoljni efekti promjena

Područje Hrvatske također neće biti izuzeto od globalnog zatopljenja. Na njezinom se području očekuje porast temperature zraka i morske razine u granicama globalnih trendova. Istovremeno se procjenjuje smanjenje količine oborine te povećan broj toplinskih valova, osobito u toplijem dijelu godine. Takav klimatski razvoj mogao bi utjecati na smanjenje vodnih rezervi osobito u područjima gdje su one inače u ograničenim količinama (istočna Hrvatska i otoci).

Iako bi zatopljenje moglo produljiti sezonu kupanja, pa time ozbiljno produžiti cijelu turističku sezonu, mogući su i neki negativni efekti, na primjer češća pojava tropskih vrućina tijekom ljeta. Činjenica je, naime, da ni stariji ljudi ne pamte takve nagle i nepredvidljive promjene vremena i vremenske neprilike kakve se javljaju posljednjih godina. Dugotrajne, dosadne jesenske kiše usred ljetnih mjeseci, iznenadne nevere s katastrofalnim posljedicama, pad temperature i hladnoća usred ljeta neprimjerena godišnjem dobu samo su neke od dodatnih poteškoća s kojima se bore domaćini brojnih gostiju, koji se u ljetnim mjesecima u najvećoj mjeri slijevaju prema našem Jadranu. Kako se uopće postaviti prema „kišnom“ srpnju ili kolovozu, u jeku glavne turističke sezone?

Kako spriječiti dosadu?

Temeljno je pitanje: što ponuditi gostima u takvim vremenskim uvjetima; kako premostiti vrijeme koje najveći broj gostiju inače tradicionalno provodi u kupanju i sunčanju?
U 'najtoplijem' ljetnom mjesecu obično se takva pitanja postavljaju u znatno manjoj mjeri, jer još uvijek najveći broj turista živi po logici 3 S – sun, sand and sea. Što činiti kad, najčešće neočekivano, izostanu sva tri spomenuta elementa, a javlja se DOSADA - najubojitije stanje za raspoloženje gostiju na odmoru?
Kako su takva stanja ipak sve češća, praksa nameće neka nova pitanja i na najočitiji način pokazuje kakve manjkavosti postoje u ukupnoj turističkoj ponudi. Hoteli s odgovarajućom internom infrastrukturom lakše se nose s tim problemima: bazeni, wellness, sportski tereni, društvene prostorije i drugi sadržaji omogućuju gostima neku vrstu razbibrige i nadomjestka za izgubljeno, u klasičnom smislu korištenja odmora. U većim mjestima ponuda u shoppingu, kulturnim priredbama, kafićima, muzejima i galerijama donekle upotpunjava tu otužnu sliku i omogućava turistima da nađu dodatne sadržaje. Oni snalažljiviji posegnu za uvijek dobrodošlim iznenađenjima, u obliku organizacije avanturističkih pohoda poput clambinga, trackkinga, raftinga, kao i drugih oblika pustolovnog turizma koji privlače sve veću pozornost i zanimanje turista.

No, većina naših hotela nema tu potrebnu infrastrukturu, a najteže je onima koji nađu privatni smještaj. Isto tako, mnoga turistička mjesta (na lijepom Jadranu) još uvijek nisu opremljena za proširenu izvanpansionsku potrošnju. Jednostavno ne znaju ili ne mogu ponuditi potrebne sadržaje, koji bi bili zanimljivi za turiste - ne samo po cijenama, nego i zbog svoje lokalne obilježenosti, autentičnosti, kreativne lepršavosti, jednostavno zbog zanimljivosti...

Proširenje sadržaja boravka

Najnovija kretanja u svjetskom turizmu snažno su usmjerena prema bijegu od masovnog turizma, od grupnog prema pojedinačnom. U sklopu toga ima puno razloga da se čak imperativno zahtijeva priznanje domaće kulture i njezino dosljedno i svestrano uključivanje u turističku ponudu. To se podjednako odnosi na pokazivanje povijesne, prirodne i kulturne baštine, kao i na upoznavanje s posebnostima kraja u pogledu graditeljstva, obrtništva, domaćeg umjetničkog stvaralaštva ili pak ponude domaćih jela i specijaliteta, koji bi trebali biti posebno naznačeni na vrhu jelovnika svakog ugostiteljskog objekta.

To nije samo normalan gospodarski imperativ, već jednostavno pokušaj da se turistima, bez obzira na to od kuda dolazili, prošire horizonti i znanja na svim područjima života u sredini u koju dolaze. To je, uostalom, ono što obogaćuje sadržaj turističkog boravka. Recimo, moto pod kojim turistička Hrvatska ide u svijet trebalo bi u širim razmjerima zaista i realizirati na domaćem tlu, upravo kroz novi turistički proizvod. Uz razumnu i prihvatljivu zaštitu okoliša moramo stvarati i potpuno novu sliku hrvatskoga turizma. A on počiva, prije svega, na povećanoj kvaliteti hrvatskog turističkog proizvoda i proširenju opće, ali interne infrastrukture u turizmu.

U tim se uvjetima već sada postavlja pitanje: kakve će, zapravo, biti buduće turističke sezone? Sve će biti ponešto drugačije. Turisti mijenjaju ponašanje i planove; organizatori putovanja mijenjaju ture i odredišta. I turistički radnici i potrošači djeluju i reagiraju kratkoročno i fleksibilno. Posebnost stanja u kojem se nalazi turistička privreda obilježava činjenica da, i oni koji se odlučuju za odlazak na odmor, o tome donose odluku u posljednji trenutak.