Grad kojeg turizam polako ubija

Izvor : Turizmoteka      Foto: portdubrovnik.hr

Autor: Mario Miletić

Dubrovnik, biser Mediterana, mnogi mu od milja tepaju. Ali što su to biseri? "Biser je zrnata tvorevina koja nastaje kod nekih mekušaca, osobito kod školjaka bisernica, višegodišnjim izlučivanjem sedefa na mjestu ozljede ako u ljušturu dospije zrno pjeska ili neko drugo strano tijelo."

Dakle, odgovor školjkaša na ozljede, nešto ćemu se divimo te čime se kitimo. Dubrovnik je nacionalni simbol slobode (LIBERTAS) kojemu se divi cijeli svijet, odgovor na represiju koja nagriza temelje čovječanstva te primjer kulture i napretka, barem je do danas bio. Uz 500-injak pristajanja kruzing brodova, sa više stotina tisuća gostiju, Dubrovnik je u sezoni pod općom opsadom. Gužve, prometni kolapsi, narušena kvaliteta života domicilnog stanovništva, narušena kvaliteta zraka... Sve je to svakodnevnica Dubrovkinja, Dubrovčana i njihovih gostiju, od mjeseca travnja do studenog.
Krajem 2018. godine, gradska vlast se dosjetila “vratiti” Grad građanima, projektom RESPECT THE CITY. Puno je najavljeno, a jedna je najava potaknula veliki medijski interes, potpisivanje Sporazuma o suradnji između Grada Dubrovnika i CLIA-e (Cruise Lines International Association). Tijekom potpisivanja, predsjednica i direktorica CLIA-e, za medije je izjavila:

"Cruise industrija mora blisko surađivati kako s Gradom Dubrovnika, tako i s ostalim dionicima, na očuvanju jedinstvene baštine Dubrovnika, a na obostranu korist stanovnika i posjetitelja. Moram priznati da je gradonačelnik prema nama bio oštar, ali i pravedan."

Lijepe riječi predstavnice internacionalne organizacije, ali niti dva tjedna nakon potpisivanja, dogodio se prometni kolaps uzrokovan prijevozom gostiju sa kruzera. Što je to potpisano, kada se tako grubo narušava svakodnevni život građana? Dvije riječi, veliko ništa, barem ne konkretno!

Sporazum sadrži jednu stranicu, sa 7 (sedam) točaka općenitih pojmova, bez jasno definiranih vremenskih rokova, okvira financiranja, prava i obveza potpisnica Sporazuma (sukladno saznanjima, verzija Sporazuma na hrvatskom jeziku, u hrvatskoj državi, nije potpisana).

Nameću se pitanja, je li Sporazum o suradnji bio samo obmana za javnost ili iskazivanje stvarne želje potpisnika za suradnjom i brigom za domicilno stanovništvo? U čemu je to, kako je navela predsjednica i direktorica CLIA-e gospođa Craighead, gradonačelnik prema njima bio oštar, ali i pravedan?

Uredništvo ovoga portala, poziva sve koji misle slično ili sasvim drugačije, i ne samo o ovoj temi, neka pošalju svoje teze i razmišljanja (vijesti@turizmoteka.hr) i rado ćemo ih podijeliti s našim čitateljima.