Britanci sve manje putuju po zemljama EU, ali interes za Hrvatskom ne jenjava

Izvor i foto: LIDER

Autor : Željka Laslavić

Iako nam Velika Britanija nije ni po čemu prioritetno tržište te hrvatsko gospodarstvo ne bi trebalo trpjeti neke dramatične posljedice dođe li do najgoreg scenarija, ‘no deal’ Brexita, prema ljudima koji prate događanja na britanskoj sceni, postoji mogućnost da se politička nestabilnost odrazi na kretanja u turizmu.

Naime, prema njihovim dojmovima i iskustvu, Britanci su zbog pada vrijednosti funte počeli pomalo stiskati remen te štedjeti na luksuzu (u koji spada i kategorija putovanja). Iako britansko tržište nije eminentno ni za hrvatski turizam, broj Britanaca zadnjih godina značajno raste, ušli su među top 10 po broju noćenja i dolazaka, a poznato je i da su Britanci najbolji potrošači. Spavaju u hotelima, jedu u restoranima i piju najskuplja vina. Uz to, zadnjih desetak godina Britanci su postali nositelji organizacije glazbenih festivala na koje dolazi mlađa publika koja možda lokalnoj zajednici uzrokuje glavobolje, ali zato ne troši ništa manje od starijih gostiju. Dapače. Ako je istina da će iduće sezone, prema nedavnoj objavi Poslovnog dnevnika, iz Hrvatske otići dva dobro posjećena festivala – Outlook i Dimensions, koji donose značajne prihode gradu Puli, jesu li ovo prvi signali da se trebamo zabrinuti i možda pojačati marketinške aktivnosti na britanskom tržištu?

Kristian Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice koji je ovih dana u New Yorku primio tri prestižne nagrade Travvy Awards: srebro za najbolju destinaciju u Europi, broncu za najbolju destinaciju na svijetu i srebro za najbolju turističku organizaciju u Europi, izašao je s argumentima koji pokazuju da mjesta za paniku nema.

– Prema informacijama predstavništva HTZ-a u Londonu, trenutni buking za 2019. godinu kod ključnih partnera je na razini očekivanih vrijednosti. Dakle, iako je u ovom trenutku riječ o malim apsolutnim vrijednostima prodaje, buking za Hrvatsku obilježen je povećanom potražnjom za destinacijom te generalno pozitivnim ozračjem. Podsjećamo da je Hrvatska tijekom prošle godine s britanskog tržišta ostvarila 858 tisuća dolazaka i 4.6 milijuna noćenja, što je porast turističkog prometa od osam posto u dolascima i noćenjima, čime je ovo tržište zauzelo odlično sedmo mjesto top tržišta s kojih smo ostvarili najveći promet u 2018. godini – kaže Staničić.

Dodaje da se generalno ove godine očekuje daljnji rast prometa na tržištima Sjeverne Afrike, Turske i Bliskog istoka, što bi se moglo odraziti na rezultat pojedinih europskih destinacija koje su već i tijekom 2018. doživjele određeni pad broja britanskih posjetitelja u odnosu na prethodnu godinu.

– Primjerice, Španjolska lani zabilježila pad od dva posto britanskih posjetitelja, a sličan trend zabilježio je i Portugal. Hrvatska je s rastom od osam posto znatno bila bolja od prosjeka svih stranih tržišta – dodaje Staničić.

Analizu mogućih utjecaja Brexita na britansku industriju putovanja objavila je ABTA, vodeće strukovno udruženje britanskih turoperatora i putničkih agencija, s pregledom mogućih posljedica. U HTZ-u kažu da su temeljni zaključci ABTA-e da su zemlje EU ključne receptivne destinacije Britanaca (56% ukupne turističke potrošnje VB), ali i ključna emitivna tržišta za VB (44% ukupne turističke potrošnje). Da bi potencijalno daljnje slabljenje britanske funte utjecalo na kupovnu moć populacije, odnosno na poskupljenje turističkih putovanja u inozemstvo. Važnim ističu i ostala otvorena regulatorna pitanja koja se odnose na zdravstveno osiguranje u inozemstvu, cijene roaminga, zaštitu potrošača reguliranu od strane EU i dr.

– Ipak, unatoč Brexitu, različita istraživanja provedena krajem 2018. pokazala su kako Britanci planiraju putovati više nego lani. Prave posljedice Brexita u ovom trenutku zapravo je nemoguće predvidjeti – smatra Staničić.

HTZ u okviru godišnjeg programa rada na britanskom tržištu planira provesti više kampanja s naglaskom na promociji pojedinih turističkih proizvoda, primjerice nautike, a u tijeku je i prva ovogodišnja brend kampanja putem društvenih mreža koja će se do 17. veljače provoditi na ukupno pet emitivnih tržišta među kojima je i VB.

– Uz glavne kampanje u 2019. godini producirat će se i materijali za nautičku, zdravstvenu i kongresnu kampanju, a sve navedene aktivnosti podrazumijevaju provedbu na tržištu Velike Britanije – zaključuje Staničić.