Zoran Salopek, predsjednik Udruženja hostelijera HGK

Hostelijeri očekuju minimalan pad marži

 

Izvor: Privredni.hr

Iz pozicije hostelijera može se reći da je hrvatsko-hostelsko tržište sazrelo. To znači da nema više velike ekpanzije kakvoj smo svjedočili prije nekoliko godina, u vrijeme kada su se otvarali hosteli. Prije dvije-tri godine došlo je do zasićenja, vjerojatno stoga što je konkurencija hostelima privatni smještaj, a dijelom i hotelski. Ta dva segmenta posljednjih godina mnogo snažnije rastu. Znači, u posljednje dvijetri godine hostelijerski segment ukupno stagnira, a možda čak i pada, pa tako možemo reći da je to općeniti trend. Što se tiče gostiju, i tu se situacija promijenila jer hosteli više nisu nužno povezani s gostima mlađe životne dobi, već u njima odsjedaju gosti od sedam do 77 godina. Usluga i kvaliteta poboljšale su se, pa danas imate hostele s bazenima, restoranima, barom, uslugom pranja rublja...

Hrvatski su hosteli na razini ponude hotela kategoriziranih s tri zvjezdice. Veliki dio hostela ima i privatne sobe, tako da se granica između hostela i hotela pomalo izgubila. Kao i u svakoj industriji, nakon jačeg rasta dolazi do stagnacije te određene konsolidaciije i korekcije poslovanja. Odlazeća godina zato bi za djelatnost hostelijerstva dobila ocjenu - stabilan. Marže su bitno manje nego prije. To je direktna posljedica sazrijevanja tržišta. Naredna 2020. godina trebala bi biti slična ovoj. Dakle, trend bi trebao biti potpuno isti. Očekujemo daljnji pad marži ili, bolje reći, daljnje korekcije, koje bi trebale biti minimalne. Što se tiče tržišta, i nadalje su, 

Iznenađenje su svakako gosti iz SAD-a i Južne Koreje koji su za hostelsko tržište i iduće godine najperspektivniji gosti. Naravno, tu su i gosti s europskog tržišta, što je i logično. Svakako je činjenica da su nas gosti iz Južne Koreje iznimno dobro upoznali i istražili, a njihovi državljani čak vode i neke hostele u Zagrebu. Kad je riječ o regulatornom okviru, možemo reći da je na kontinentu sve regulirano kako treba i nema rada u sivoj zoni. Međutim, mi kao udruženje imamo dojave da u Dalmaciji još uvijek ima hostela koji rade, a nisu registrirani. Takvom pojavom u narednoj bi se godini morale ozbiljnije pozabaviti državne institucije.