Suzana Marković, predsjednica Zajednice kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore


Izvor i foto: HGK

U skladu sa svojom misijom i politikom, Zajednica kulturnog turizma HGK i u 2019. godini bila je prisutna na svim događanjima u kulturnom turizmu. HGK, u sklopu samostalnih ili zajedničkih aktivnosti s Ministarstvom turizma, sustavno provodi Akcijski plan razvoja kulturnog turizma. Konferencijama u Vukovaru i Šibeniku okupila je sve relevantne dionike kulturnog turizma, predstavila nove sadržaje i infrastrukturu za kulturni turizam u regiji.

Posebna vrijednost napora Zajednice kulturnog turizma HGK jest uspostava dijaloga i razmjena iskustava za bolje razumijevanje svih dionika kulturnog turizma, kao pretpostavka kreiranja novih turističkih proizvoda. HGK aktivno podupire i inicijativu Vijeća EU o Europskim kulturnim rutama na temelju kojih nastaju turističke rute jer upravo one, uz to što čuvaju europski kulturni identitet, pridonose održivosti destinacija koje su često izvan glavnih turističkih odredišta, uključuju mnogobrojne male pružatelje usluga i izrazito pridonose desezonalizaciji (posjeti i događanja izvan glavne turističke sezone). Unatoč brojnim aktivnostima Zajednice potrebno je još snažnije naglašavati važnost kulturnog turizma za razvoj Hrvatske kao turističke destinacije u cjelini i potencirati ciljane marketinške kampanje za kulturni turizam.

Nastojat ćemo i dalje stvarati uvjete za suradnju svih dionika kulturnog turizma, povezivanje pretvarati u pravi partnerski odnos i konačno biznis, profi tabilan za sve. Zajednica kulturnog turizma HGK okuplja vrlo različite subjekte u kulturnom turizmu te su i problematika i interesi pojedinih sudionika različiti. Cilj Zajednice jest upravo povezivanje svih subjekata i podizanje svijesti o važnosti kulturnog turizma. Globalno je sve veći broj turista motiviranih kulturom, posebice onih koji traže autentičnost, nove gastronomske koncepte, pristup lokalnoj zajednici. Hrvatska je na nekim tržištima prepoznata kao poželjna destinacija kulturnog turizma, posebice na sjevernoameričkom. Najveći su izazovi u Hrvatskoj bogatu kulturnu ponudu pretvoriti u poželjne turističke proizvode te ju, kao takvu, na pravi način promovirati - brendirati cijelu Hrvatsku kao kulturnu destinaciju i dodatno intenzivirati specijaliziranu prodaju i promociju. Kulturni turizam odvija se uglavnom izvan glavne turističke sezone, a događa se često i u mjestima manjeg turističkog interesa, te se tako manje suočava s problemima nedovoljnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj, a pridonosi i uravnoteženijem turističkom razvoju Hrvatske.

Veliki potencijal privlačenja kulturnih putnika leži u brojnim nišama te bi trebalo poraditi na promociji Hrvatske kao kulturne destinacije s vrlo različitom, ali prepoznatljivom ponudom. Duhovni turizam, osobito vjernički, također ima sve preduvjete za rast, osim promocije na stranim tržištima koja do sada nije postojala.

U 2020. godini nastavit će se ulaganja u infrastrukturu, suvremene interpretacijske centre za posjetitelje, muzeje, kulturnu scenu mnogih gradova u RH te će zasigurno u 2020. rasti i broj putnika kojima su naša kultura i način života glavni motiv dolaska u Hrvatsku. Pružatelji usluga u ovoj vrsti turizma svjesni su vrijednosti prostora na kojem žive i kulturnog nasljeđa od kojeg zarađuju za život te žele one goste koji tu kulturu žele i mogu konzumirati na pravi način.

Kulturni turizam tako promovira i podržava sveukupnu održivost: okoliša, same kulture, identiteta i ekonomije lokalne zajednice, odgovarajući pri tom na zahtjeve upravo onih gostiju u čiji se životni stil njihove vrijednosti uklapaju. Kulturni turizam nastaje u Hrvatskoj, u njemu sudjeluju brojni hrvatski sudionici, namijenjen je i domaćim i stranim turistima te predstavlja najveći stupanj povezanosti svih subjekata međusobno, pružatelja usluga sa svojim proizvodom, mjestom događanja i sadržajem, a pridonosi percepciji Hrvatske kao moderne, samosvjesne, odgovorne i poželjne destinacije za odmor i život.