Paško Klisović, predsj. Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK

Rast ponude smještaja na plovilima

Izvor i foto: Privredni.hr

Očekivanja za 2020. temelje se na realnim mogućnostima sektora nautičkog čartera. Te mogućnosti uvjetovane su, s jedne strane, ograničenim kapacitetima marina, a s druge su strane opterećene prebrzim rastom ponude čarterskih plovila u odnosu na trendove potražnje. S obzirom na to, u 2020. realno je očekivati rast flote od oko tri do četiri posto uz rast fizičkog prometa, odnosno dolazaka i noćenja gostiju na čarterskim plovilima od oko dva posto. Financijski rezultati već neko vrijeme ne prate fizičke pokazatelje kao posljedica rasta troškova poslovanja, ponajprije troška veza plovila te smanjenja realizirane cijene usluge čartera. Procjena ocjene stanja za 2020. jest dobar (3). Istom ocjenom bih ocijenio i sezonu na izmaku u kojoj smo imali rast flote od četiri posto te porast dolazaka i noćenja od tri posto.

Aktivnosti na koje treba staviti fokus jesu izrada Strategije održivog razvoja nautičkog turizma te jačanje promotivnih aktivnosti na zanemarenim ili nedovoljno obrađenim tržištima. Tu prije svega mislim na Skandinaviju, Francusku i SAD. Budući da je trenutna situacija neodrživa, Strategija razvoja trebala bi donijeti odgovor na pitanje koji je broj čarterskih plovila optimalan i održiv, i s ekonomskog i s ekološkog stajališta te u odnosu na to odrediti potrebe i lokacije za dodatne stalne i tranzitne vezove. Naime, pritisak na ograničeni broj vezova rezultira drastičnim povećanjem cijene veza, dok realizirane cijene same čarterske usluge, kao rezultat prevelike ponude, stagniraju ili padaju.

 

Usporedno s time, konkurentske čarterske destinacije konkretnim izravnim i izdašnim mjerama pomažu domaće tvrtke, primjerice Grčka subvencionira nabavu.

Postojeća zakonska rješenja nisu adekvatna, a jedino kvalitetno rješenje za reguliranje takvih potreba jest uvođenje markica ili vaučera za povremeno zapošljavanje. I drugi općeniti problem jest nekonkurentnost u odnosu na okruženje uvjetovana poreznom politikom jer mi imamo daleko najvišu poreznu stopu te iznimno visoka davanja na plaće.

Značajne rezerve postoje u jačem nastupu i obradi tržišta s kojih ili nikad nismo dosegli veće brojke dolazaka, poput tržišta SAD-a i Francuske, ili s kojih bilježimo pad, poput Švedske i Norveške. Ukratko, pojačanim aktivnostima na tim tržištima, pojačavanjem broja letova u predsezoni i posezoni, sniženjem stope PDV-a na uslugu smještaja na plovilima, smanjenjem davanja na plaće te donošenjem Strategije održivog razvoja nautičkog turizma, koja bi trebala dati smjernice za optimiziranje broja vezova i broja čarterskih plovila, omogućili bismo razvoj sektora rastom kvalitete usluge i prihoda, a ne kao do sada - rastom fizičkog prometa.