Opasnosti pojava neetičnosti u turizmu?

"Tek smo posljednjih godina prihvatili turizam kao ozbiljnu razvojnu perspektivu"

Izvor i foto: Turizmoteka

Autor: Ante Gavranović

Tek smo u kriznim vremenima shvatili veliku priliku koju pruža turizam za nacionalno gospodarstvo jedne izrazito receptivne turističke zemlje. U stvari, tek smo posljednjih godina prihvatili turizam kao ozbiljnu razvojnu perspektivu, truda vrijedno strateško usmjerenje, važan oslonac u razvoju ukupnoga hrvatskoga gospodarstva, integrativnu ulogu u uspješnom međusektorskom povezivanju domaće proizvodnje i svih oblika turističke potrošnje, nevidljivi izvoz.

Razumijevanje problema

Možda bi bilo dobro da u svim daljnjim promišljanjima o turizmu, njegovoj ulozi u gospodarskim i društvenim kretanjima, imamo na umu misao generalnog sekretara UN-a: “Nužno je da obnovimo turistički sektor na siguran, pravedan i klimatski prihvatljiv način“.

U naznakama ekonomskih prednosti i rezultata ne bismo smjeli zaboraviti da turizam ima i vrlo važnu društvenu funkciju. Ukratko, svi ti napori i nastojanja pokazuju da turizam treba njegovati, ponegdje i vratiti mu njegovu stvarnu humanističku vrijednost, u čemu središnje mjesto pripada čovjeku i njegovim potrebama u uvjetima ukupno održivoga razvoja.

Uza sve te neosporno povoljne elemente koje sa sobom nosi turizam I turistički razvoj potrebno je promišljati I drugu stranu medalje. Na to počesto zaboravljamo, a moglo bi nam se (I ne samo nama) obiti o glavu. Spomenut ćemo samo neke koji zaslužuju posebnu pozornost autora u kreiranju ukupne, pa time I turističke politike. Jeste li znali da je turizam odgovoran za raseljavanje ljudi, loše radne uvjete, iskorištavanje žena i djece, nestašicu vode i degradaciju okoliša? Istražite kako turizam može imati negativan utjecaj na destinacije za odmor. Pogledajte primjere ključnih problema o negativnim učincima turizma. Mediji na određeni način moraju biti psi-čuvari ideje da komercijalizacija projekata turističke ponude - čime bi iskoristili turističke potencijale starih gradova, privrednih resursa i prirodnih ljepota za razvoj turizma – ne unište humanost i ukupne humanističke vrijednosti turizma.

Kroz povijest razvoja turizma vidljivo je da se ekonomskim funkcijama i rezultatima koji se time postižu posvećivala i još se uvijek posvećuje veća pozornost. Zaboravlja se da je turizam po svojem nastanku, po bitnim obilježjima i po vidljivim i nevidljivim utjecajima presudno DRUŠTVENI, to jest HUMANISTIČKI FENOMEN.
Činjenica je kad se govori o kulturološkoj funkciji turizma – a to se s obzirom na veliku važnost upravo te društvene funkcije turizma još uvijek premalo čini – onda se uglavnom govori o tome kako turizam može i treba biti PREPOZNATLJIVO I UČINKOVITO SREDSTVO ekonomske valorizacije povijesne i prirodne baštine. Nažalost, zapostavljaju se humanističke vrijednosti kako upravo kroz turizam možemo i trebamo PROŠIRIVATI i OBOGAĆIVATI SFERU SUBJEKTIVNE KULTURE svih naroda i društvenih slojeva.

U skladu s tim, još uvijek dominantnim pristupom turizmu, proizlazi da svijet u praktičnoj turističkoj politici više čini na tome da kulturnu baštinu uključi u turističku ponudu radi što uspješnije komercijalizacije, nego u stimulaciji i razvijanju kulturne motivacije u sferi turističke potražnje.
Prof. Drago Alfier, svakako jedan od najvećih znalaca turizma u nas, svojedobno je rekao: “Zbog takvog prakticističkog gledanja na turizam ni u teoriji, a niti u praksi se ne posvećuje odgovarajuća pozornost čovjeku, premda upravo ljudi sa svojim potrebama, tegobama, aspiracijama, motivima i pravima tvore turizam i daju suvremenim turističkim migracijama obilježja specifičnog društvenog fenomena”.

Vodena nepravda i turizam

Turizam je žedan posao. Vrhunac turističke sezone uglavnom je tijekom najsušnijih mjeseci u godini. Razvoj turizma najintenzivniji je u obalnim područjima i na otocima, gdje pitke vode u pravilu nema. U fazi izgradnje, kao i nakon što turisti počnu pristizati, potrebne su ogromne količine vode. Međutim, lokalnim zajednicama često nije dopušten pristup infrastrukturi izgrađenoj kako bi se osigurala sigurna pitka voda za turiste. Turizam također stvara značajne količine otpadnih voda, koje mnoge destinacije u siromašnim zemljama nemaju infrastrukturu za učinkovitu obradu. Često se otpadne vode koje stvaraju odmarališta ispuštaju u vodotokove ili ispumpavaju u more.

Autohtono stanovništvo i turizam

Autohtoni narodi često trpe velike štete zbog turizma. Autohtoni narodi su samodefinirane skupine etnički i kulturno različitih naroda, čiji su jezik, tradicija i društvene institucije u velikoj mjeri izdržali utjecaje kolonizacije ili drugih dolazećih skupina i kultura u regiju. Oni obično imaju intrinzičnu duhovnu vezu sa svojim zemljama.

Uvjeti rada u turizmu

Oko deset posto globalne radne snage zaposleno je u sektoru turizma. Međutim, endemsko siromaštvo, nedostatak mogućnosti, velika ovisnost o turizmu za stvaranje prihoda plus slabo pridržavanje međunarodnih standarda rada stvaraju plodno tlo za iskorištavanje radnika na dnu lanca turističke ponude u zemljama diljem svijeta. Djeca i žene posebno su osjetljivi na zlostavljanje, uključujući seksualno iskorištavanje i uznemiravanje.

Klimatske promjene i turizam

Klimatske promjene već imaju razoran utjecaj na živote ljudi diljem svijeta. Mnogi od najsiromašnijih ljudi i zemalja na globalnom Jugu trpe najgore njegove posljedice, unatoč tome što su bogate, industrijalizirane sjeverne zemlje uvelike odgovorne za njegove uzroke. Nadalje, siromašne južne zemlje imaju najmanje resursa i kapaciteta za ublažavanje i prilagodbu izazovima klimatskih promjena. To uključuje porast razine mora, gubitak bioraznolikosti i promjene vremenskih obrazaca koji dovode do povećanih i produljenih razdoblja suše i poplava.

Slum/Favela/Turizam siromaštva

Danas se obilasci sirotinjskim četvrtima prodaju kao alternativa tradicionalnom turizmu i realističniji oblik doživljaja zemlje – upoznavanje stvarnih ljudi i lokalne kulture. Procjenjuje se da 40.000 turista svake godine posjeti favele u Rio de Janeiru, dok ih oko 300.000 posjeti naselja u Cape Townu. Ture su također raširene u Indiji, Keniji, Meksiku i mnogim drugim zemljama u razvoju.

Volontiranje i godine odmora

S obzirom na to da volontiranje u inozemstvu na razvojnim projektima brzo raste u popularnosti i sve veći broj pustolovnih turoperatora koji nude "volonterske" pakete, pojavila su se ozbiljna pitanja o tome kako se upravlja nekim takvim projektima i kako se dijele koristi. Također je izazov za potencijalne volontere identificirati organizacije koje prihvaćaju najbolju praksu.

Ekonomska isključenost od strane turističke industrije

All inclusive odmor postaje sve popularniji među turistima. Međutim, implikacije za zaposlenike, druga lokalna poduzeća, destinacijsku ekonomiju i turističko iskustvo u smislu značajne kulturne razmjene, otvaraju neka ozbiljna pitanja o održivosti i etičnosti ovog modela turizma.

Kulturni utjecaji turizma

Kao turisti, imamo sreću vidjeti i razmijeniti iskustva s ljudima čija se kultura, uvjerenja i pogledi na svijet razlikuju od naših. Nova kulturna iskustva, uključujući odjeću, hranu i svečanosti, bitan su sastojak ispunjenog putovanja za mnoge od nas. Međutim, prečesto se narušavaju i iskorištavaju upravo te kulture koje pomažu da naši praznici budu tako posebni.

Iskorištavanje djece

Diljem svijeta, između 13 i 19 milijuna ljudi mlađih od 18 godina radi u zanimanju vezanom uz turizam, prema ILO-u. To predstavlja nekih 10-15% radne snage u turizmu. U osnovi ovih visokih brojki je siromaštvo. Za djecu iz obitelji koje su previše siromašne da bi ih poslali u školu, turizam može predstavljati priliku za zaradu. U mnogim destinacijama ovo je jasan primjer kako se navodno bogatstvo koje stvara turizam ne dijeli jednako u društvu. Također može ostaviti djecu izloženima jednom od najodvratnijih oblika iskorištavanja – dječjem seksualnom turizmu.

Iskorištavanje žena

Prema podacima Međunarodne organizacije rada, žene čine 70% radne snage u turističkoj industriji, a polovina ih je mlađa od 25 godina. Ipak, žene su često najpodcijenjenije, nedovoljno plaćene izrabljivane radnice u turističkoj industriji. UNWTO navodi da žene u turizmu obično zarađuju 10% do 15% manje od svojih muških kolega, a mnoge od njih rade neplaćeni posao u obiteljskim turističkim tvrtkama. Žene su često isključene iz donošenja odluka i vide manje koristi od turizma. Osjetljiviji su na iskorištavanje od seksualnog turizma, potaknutog siromaštvom i nejednakim odnosima moći.

Podržavanje održivog turizma zajednice

Turizam zajednice (ponekad se naziva i turizam temeljen na zajednici) je oblik turizma koji ima za cilj uključiti i koristiti lokalnim zajednicama, posebno autohtonim narodima i seljanima na ruralnom jugu (tj. 'svijetu u razvoju'). Na primjer, seljani mogu ugostiti turiste u svom selu, zajednički upravljajući shemom i dijeleći dobit. Postoje mnoge vrste projekata zajednice turizma, uključujući mnoge u kojima 'zajednica' radi s komercijalnim turoperatorom, ali svi projekti turizma zajednice trebali bi lokalnom stanovništvu dati pravičan udio u koristi/profitu i pravo glasa u odlučivanju o tome kakav je dolazni turizam uspio.

Jasno, ovo su samo neke naznake, ali o njima treba voditi računa u svakoj zemlji koja ima ozbiljne turističke aspiracije. Svjetski priznati stručnjak za upravljanje nacionalnim identitetom i imidžem Simon Anholt tvrdi: „Sve odgovorne vlade moraju otkriti kakva je PERCEPCIJA njihove zemlje u svijetu i RAZVITI STRATEGIJU upravljanja njome. KLJUČAN DIO NJIHOVA POSLA JEST POKUŠATI IZGRADITI ODREĐENI UGLED, ISTINSKI KORISTAN ZA NJIHOVE EKONOMSKE, POLITIČKE I DRUŠTVENE CILJEVE“.

U prilog toj tvrdnji ide činjenica da na svijetu postoji više od 200 država. Države i nacije danas moraju postati svjesne svog zahtjevnog okruženja, te jasno definirati TKO su i ŠTO žele; što mogu ponuditi svijetu, zbog čega bi nekome bile važne i zašto bi ih se poštovalo? Moraju pronalaziti načine na koje će privući pozornost drugih. Moraju znati ispričati svoju suvislu priču. Opet dolazi do izražaja već spomenuta attention economy. Da bi se neko turističko odredište učinkovito moglo natjecati s drugima treba po nečemu biti prepoznatljivo – po vrijednostima, ljudima, proizvodima, prirodnim potencijalima, ambicijama, kulturi, ili pak po kombinaciji svega ovoga. Treba znati složiti te značajke u jedinstvenu, istinsku, karakterističnu i atraktivnu cjelinu, kako bi je zaista pretvorili u snažan alat vlastite promocije i tržišnoga uspjeha.

Važno je u svemu zadržati MJERU i određenu RAVNOTEŽU. SWOT analiza predstavlja koristan alat za analizu stanja na tržištu i analizu vlastitih resursa. Temelji se na analiziranju vlastitih snaga i slabosti, te prilika i prijetnji iz okoline, najčešće neposredne konkurencije. Primjenjujući SWOT analizu treba stalno imati na umu da se određene slabosti ili prijetnje iz okoline mogu pretvoriti u snagu ili prilike, koje se mogu iskoristiti za postizanje konkurentske prednosti.

Trebamo shvatiti da je imidž određene zemlje ili određenih destinacija trajan proces osmišljenog predstavljanja što smo, kakvi smo i kako se predstavljamo svijetu. Nikada ne smijemo zaboraviti činjenicu da upravo o toj slici ovisi naša uspješnost u ostvarenju ciljeva turističke politike i ukupne promocije Hrvatske kao suvremene, civilizirane, demokratske i vrlo sigurne zemlje.

Motivi za drukčije poslovno ponašanje

Turizam je svakako široko i veliko dodatno tržište za cijeli niz proizvoda i usluga. Hrvatski poduzetnici velikim dijelom još uvijek ne pronalaze dugoročniji gospodarski interes u ulaganjima u turizam ili djelatnosti bliske turizmu. Turistička sezona kod nas je, nažalost, još uvijek vrlo kratka, a ulaganja u takav poslovni ambijent objektivno su previše rizična, pa ostalo gospodarstvo jednostavno ne pronalazi dublju motivaciju i trajniji interes za drugačije poslovno ponašanje.
Došlo je, međutim, vrijeme da Hrvatska postane veći brand od njezina dosadašnjeg, prepoznatljivog turizma. Tu dodatnu vrijednost može osigurati samo jasna i raznolika ponuda.
“Ne očekujte ništa od 21. stoljeća. Činjenica je da 21. stoljeće svu nadu polaže u vas” – rekao je svojedobno, ne tako davno, poznati romanopisac i filozof Gabriel Garcia Marquez.