Nedo Pinezić

Obiteljski smještaj – snažan adut hrvatskog turizma

Izvor i foto: nedopinezic.com

Pišr: Nedo Pinezić


Što je to obiteljski smještaj ?

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti to je ugostiteljska usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Prema poreznom zakonu radi se o iznajmljivanju i organiziranju smještaja za turiste.
U naravi su to ugostiteljske usluge smještaja koje organizira i vodi obitelj. Ta usluga započinje s jednom sobom i završava s malim obiteljskim hotelom. Radi se o, u razvijenim zemljama vrlo cijenjenom zanatskom, personaliziranom pristupu usluzi (craft, artigianale,). Mnogi giganti turizma započeli su svoj povijesni razvoj baš kao obiteljski smještaj. Među njima su možda najpoznatiji Hilton i Mariott.

Hrvatski obiteljski smještaj ima zaista dugu tradiciju. Tako na primjer U novinama „Jadranska straža” iz 1937. piše o „sezonskom izdavanju soba i davanju hrane u turističkim mjestima”
U „Zakonu o radnjama” iz tog doba se navodi :”Kućna radinost koju pojedinac samostalno obavlja prema mjesnim običajima, pored vlastitog kućnog gazdinstva, bez prava na primanje porudžbina, sam ili uz pripomoć članova porodice u prostorijama svog stana” – ne potpada pod „Zakon o radnjama”
Još se u istom Zakonu navodi: „Kad se izdaje stan ili daje hrana u obimu kućnog rada spomenutog u čl. 1, st.2 točka 17, takav rad neće se smatrati ugostiteljskom radnjom.”Ova zakonska regulativa potvrđuje sljednost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu iz ranijeg perioda, još iz vremena Austro – Ugarske.

Značaj obiteljskog smještaja najsnažnije se raspoznaje upravo u kriznim vremenima. U Hrvatskoj je tijekom 2021., pandemijske, godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja.
U usporedbi s rezultatima rekordne, pretpandemijske, 2019. godine, u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine.
Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna). U kampovima i hotelima ostvareno je gotovo pola manje (17,4 milijuna) i (15,7 milijuna) prometa nego u domaćinstvima.

Rat u Ukrajini i solidarnost obiteljskog smještaja

80% svih iz Ukrajine iseljenih osoba u Hrvatsku smješteno je u privatnom smještaju. Airbnb i Airbnb.org najavili su da će Airbnb.org ponuditi besplatno, kratkoročno stanovanje za do 100.000 izbjeglica koje bježe iz Ukrajine. Ove će boravke financirati Airbnb, Inc., donatori Airbnb.org fonda za izbjeglice i velikodušnost domaćina putem Airbnb.org.

Ta emotivna povezanost gostiju i domaćina javljala se i ranije kod velikih kriza.

U Domovinskom ratu domaćinima su pomagali gosti, slali humanitarnu pomoć, primali domaćine u svoj dom, lobirali za međunarodno priznanje Hrvatske i zaustavljanje rata…Domaćini iz drugih krajeva Hrvatske prvi su prihvatili u svoj dom ljude s potresom pogođenih područja Sisačko – Moslavačke i Zagrebačke županije, Grada Zagreba.
Vjerni gosti su posebno vezani za svoje domaćine, za mjesto odmora kao svoj „drugi dom”. Oni su, pored vlasnika „vikendica”, okosnica turističkog prometa u Hrvatskoj. Zahvaljujući ovoj kategoriji turista održava se promet u ugostiteljskim objektima i trgovinama na turističkom području i u najtežim vremenima.

Koliki je ekonomski utjecaj obiteljskog smještaja ?

Znamo da izdaci za noćenje iznose 25 do 30% ukupne potrošnje na turističkom putovanju. Znači da 70 do 75% potrošnje otpada na sve druge usluge: Transport, trgovinu, prehranu, zabavne i rekreativne sadržaje i sl. Ako je prosjek 100, 30 ostaje kod domaćina a 70 se raspoređuje na sve druge pružatelje dobara i usluga.
Posljednji poznati podaci iz 2018. objavljeni su 2019. Prema njima prosječno domaćinstvo raspolagalo je sa 6 postelja. Po jednom domaćinstvu ostvareno je prosječno 45.000,00 kuna prihoda. Bilo je registrirano 100.000 domaćinstava koja su ostvarila 4,5 milijardi kuna prihoda. To je tek 30% od ukupne potrošnje na putovanju. Ukupna potrošnja je dosegla gotovo 16 milijardi kuna. Zahvaljujući obiteljskom smještaju svi ostali su prihodovali 11,5 milijardi kuna.

Svako domaćinstvo pridonosi kreiranju poslova

U jednom domaćinstvu, jedna dvokrevetna soba s doručkom angažira pola radnog vremena jedne osobe (kreira se „pola radnog mjesta“).
• Na svakih 5 soba kreira se jedan posao pospremanja, čišćenja, pranja, glačanja.
• Na svakih 20 soba kreira se uposlenost jednog kućnog majstora, jednog internet administratora.
• Na svakih 40 soba kreiraju se uposlenja po jednog vozača – pratitelja, trgovca – prodavača, vodiča, kuhara, konobara…
• Na svakih 40 soba turizam kreira 16 poslova,
• 2.000 soba kreira 800 poslova
• Kad ne bi bilo smještaja u domaćinstvu i ostvarenih noćenja, ne bi bilo ni kreiranih poslova.

Snaga mikro poduzetništva

Europska komisija je još 2005. godine u svojoj preporuci objavila definiciju mikro, malih i srednjih poduzeća a 2016. posebno naglasila značaj mikro, malih i srednjih poduzeća:
• „MSP-ovi predstavljaju 99 % svog poslovanja u EU-u.
• Oni su stup njegovog gospodarstva. Oni stvaraju dva od svaka tri radna mjesta.
• Godine 2013. više od 21 milijuna MSP-ova osiguralo je gotovo 90 milijuna radnih mjesta u EU-u.
• Oni stimuliraju osjećaj poduzetništva i inovacije, pomažući unaprjeđivanje europske konkurentnosti, gospodarskog rasta i zaposlenosti.“

Definicija mikro poduzetništva

– Ima od 0 do 10 zaposlenih
– Ima imovinu i / ili financijski promet do 2 milijuna eura godišnje
– Posluje po važećem zakonu
– Plaća porez
Obiteljski smještaj po svim kategorijama spada u mikro poduzetništvo.
Mikro poduzetništvo kroz pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na OPGu treba cijeniti i poticati jer se poslovanje s privatnim nekretninama može odvijati i na drugačiji način, nepovoljniji za sustav turističkih zajednica.

Vlasnik stana ili kuće može iste iznajmiti jednostavnim Ugovorom o najmu stana.
• Stan može iznajmiti i strancu
• Stranac iz EU i zemalja EEP, kao i hrvatski građanin može boraviti van mjesta prebivališta bez obaveze prijava boravišta 90 dana u 180 dana
• To je princip po kojemu funkcionira najam stanova turistima u velikim gradovima u Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i drugim EU zemljama…
Kod najma stana nema kategorizacije objekta za pružanje ugostiteljskih usluga pa onda nema ni paušalne turističke pristojbe ni članarine. Zato se u mnogim velikim europskim gradovima javljaju sporovi kojima se traži reguliranje turističkog prometa u nekretninama čiji su vlasnici privatne, fizičke osobe.
• Prednosti ovakvog „nepoduzetničkog“ iznajmljivanja nekretnina nisu zanemarive.
• Porez se plaća po stopi od 10 posto na osnovicu umanjenu za 30%,
• Stanodavac ne plaća turističku pristojbu, članarinu
• Stanodavac ne plaća posredničku proviziju
• Stanodavac ne plaća režije, čišćenje
• Stanodavac ne plaća RTV pristojbu
• Stanodavcu ne dolazi inspekcija
• …

Autogosti spašavaju turističku sezonu

Svijet se mijenja, dijeli se na istok i zapad, hrvatski turizam se vraća tradicionalnim tržištima. U pandemijskim godinama i u ovoj 2022. prednost imaju „drive in” destinacije i to one koje su što bliže polaznoj točki. Automobil je ujedno i sredstvo potrošnje u Hrvatskoj (cestarina, gorivo, trajekti, parkiranje, autopraonice, punionice…) Automobilom se izvoze značajne količine domaćih proizvoda poput maslinovog ulja, vina, sira, pršuta …. Zamislite da se u svaki prtljažnik kod 2 milijuna vozila stavi 6 boca vina i maslinovog ulja za „samoizvoz“. Automobil je „kontejner“ koji sam dolazi po robu, sam je ukrcava i vozi do konačnog odredišta, robu plaća odmah pri preuzimanju, po maloprodajnoj cijeni u gotovom novcu …To je san svakog dobrog prodavača.

Obiteljski smještaj i demografija

Obiteljski smještaj doprinosi prihodima domaćinstva onda kada su drugi, osnovni prihodi poput plaća i mirovina nedostatni. Ako možemo osigurati dobar životni standard i prihod s kojim možemo plaćati sve obaveze i još putovati po svijetu kao slobodni ljudi a ne najamni radnici, zašto se ne bismo odlučili za takav pristup ? Hrvatska obala i otoci već bi davno bili bez stanovništva da nije bilo turizma, osobito obiteljskog turizma.

Opstanak ruralnih zajednica je ugrožen u cijeloj Europi

Obiteljski turizam je prepoznat kao efikasan „alat“ za poboljšanje života na ruralnom području. Zahvaljujući kombinaciji primarnih gospodarskih aktivnosti i turizma, i na ruralnom području je moguće dostići životni standard koji je nekada bio moguć samo u gradovima. Kroz turistički promet i općina sudjeluje u značajno većim prihodima pa ulaganja u viši komunalni standard postaju moguća.

Turizam treba dobre finalne proizvode poput prerađevina mlijeka, mesa i suhomesnatih proizvoda, odjeće od vune, namještaja od drva ali digitalne uređaje i programe i slično. Zbog potražnje koju je stvorio turizam unapređuju se i primarne gospodarske aktivnosti. Finalni proizvodi dobre kvalitete i dizajna postižu dobru cijenu i postaju traženi i izvan turističkog mjesta. Turizam je na neki način „sponzor“ razvoja mnogih proizvoda i usluga koji kroz plasman u turizmu „stasaju“ i postaju atraktivni za šire tržište.

Rad na daljinu i digitalni nomadi nova su prilika za revitalizaciju ruralnih područja. Do 2035. godine, prema predviđanjima, milijardu ljudi će živjeti kao digitalni nomadi. Rad na daljinu koristan je za domicilne mlade ljude, stvara se mogućnost povratka mladih i mogućnost dolaska nomada. Najviše se bira obiteljski smještaj, apartman, kuća za odmor. Važna je blizina većeg grada, boravak u prirodi, mogućnosti rekreacije u prirodi. Traži se zdrava hrana – svježe voće i povrće, pa se povezivanje poljoprivrede s turizmom, osobito povrćarstva i voćarstva, podrazumijeva.

Prilika za nove strukovne škole koje spajaju ugostiteljstvo i turizam

U Hrvatskoj je 100.000 domaćinstava registriranih za ugostiteljske usluge. Ako imamo samo jedno dijete u svakom domaćinstvu to je 100.000 djece s predispozicijom za učenje ugostiteljskih vještina (Ako još pribrojimo zemlje Zapadnog Balkana iz kojih bi mladi rado studirali u EU zemlji u kojoj se lakše sporazumijevaju i imaju već poznanike i prijatelje, ova brojka je višestruko veća).
Potreban je novi pristup – hotelijerska škola, po uzoru na Švicarsku, Austriju, Bavarsku, Italiju ..https://www.lhfs-bruneck.berufsschule.it/de/home . I Austrijska gospodarska komora ima svjetski priznate strukovne škole. Turistička akademija poučava mlade ljude svim znanjima i vještinama koje treba jedan hotel: https://www.tourismus-akademie.at/de/ueber-uns/ .

Partnerstvo za budućnost

Izuzetno je dobra vijest što je suorganizator 8. Foruma obiteljskog smještaja Istarske županije Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula a jedan od predavača je bila i gospođa Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR Rijeka. Glavni organizator je Hrvatska gospodarska komora Pula na čelu s predsjednicom Jasnom Jaklin Majetić.
Ovakvo partnerstvo nam je potrebno kako bismo stvarali nove kadrove u turizmu, mlade ljude koji znaju pospremati sobu, kuhati obrok, miješati pića, upotrebljavati digitalni marketing…koji mogu funkcionirati na svakom mjestu u ugostiteljstvu i turizmu i nakon svega postati vrhunski stručnjaci.

Raditi u hotelu i imati dodatne prihode

Pamtimo vremena u kojima smo školovani uz stipendije, radili svakog ljeta u turizmu, bili zaposleni na neodređeno i koristili slobodne dane zimi na račun prekovremenih sati ljeti. Prodavali smo svoje poljoprivredne proizvode hotelskoj kući u kojoj smo radili a hotelska kuća nam je „punila smještaj” putem svoje recepcije kućne radinosti. Ukupan prihod je bio takav da se nismo imali potrebe emigrirati u neku drugu zemlju iako su plaće u turizmu i onda kao i danas bile znatno niže od prosječnih u gospodarstvu. To je bio, a i danas može biti, recept za zadržavanje kvalitetne radne snage u turizmu i za zaustavljanje negativnih demografskih trendova u društvu.

Održivi i odgovoran turizam vodi računa o potrebama lokalne zajednice, uključuje lokalnu zajednicu, uključuje lokalne proizvode, uključuje lokalne, tradicijske, kulturne vrijednosti.
Hotel ne može nositi eko certifikat ako ne zapošljava najmanje 50% osoblja iz lokalne zajednice i ne poštuje sve naprijed navedeno kao i cijeli niz uvjeta iz agende brige za okoliš.

Suživot i suradnja na korist svih

Umjesto antagonizama koji se razvijaju posljednjih 30 godina, održivom turizmu treba suradnja, suživot lokalne zajednice, malih i velikih poduzetnika u turizmu, vlasti i akademske zajednice na ravnopravnim osnovama. To je recept za uspješnu budućnost. Promjene su neumoljive, – klimatske, energetske, geopolitičke, društvene, ekonomske …Hrvatske nije i ne može biti izuzetak.
U kriznim vremenima treba „staviti glave na kup”.

www.nedopinezic.com