Nedo Pinezić

Preslagivanje turizma

Turistički smještaj treba novu klasifikaciju?

Nekako je uobičajeno da pred glavnu turističku sezonu koju najavljuje Uskrs, krenu i rasprave o očekivanjima u fizičkom i financijskom prometu, o investicijama u turistički sektor, velikim događanjima i novim avionskim linijama, ekonomskoj snazi pojedinog tržišta, viznim režimima i reakcijama potražnje na našu turističku ponudu. Očekivanja od prihoda baziranog na dolascima turista su velika.

Taj je prihod, sviđalo se to nekome ili ne, ključan za održavanje kakve – takve ekonomske stabilnosti naše zemlje. Koliko doista pratimo i razumijemo promjene koje su utjecale na standardizaciju turističke ponude 21. stoljeća ? Dali još uvijek, u poimanju turizma, živimo u 20. stoljeću ? Što se to uopće s turizmom događa posljednjih godina i jesmo li spremni na redefiniciju starih klasifikacija ? To nije samo pitanje za nas u Hrvatskoj, to je pitanje za cijelu branšu.

Hotelijeri postaju iznajmljivači

„Hoteli“ su postali veliki vlasnici nekretnina sa sve manjim brojem zaposlenih, osobito iskusnih i stručnih ljudi. Poslovnim procesima vladaju procedure, organizacija posla ide u pravcu industrijalizacije, „McDonaldizacije“.

Ugostiteljstvo, hotelijerstvo polako nestaje kao pojam dobrog domaćinstva baziranog na međusobnom kontaktu i stvaranju povjerenja i odanosti između gosta i domaćina. „Hoteli“ iznajmljuju poslovne prostore za sve uslužne djelatnosti trećim osobama, koriste vanjske tehničke službe, njihova se usluga svodi na iznajmljivanje sobe ili apartmana uz bogatu ponudu konfekcijskih jela s buffet stolova koje dopunjuju i pospremaju tihi i marljivi ljudi .

„Hoteli – iznajmljivači“ na svjetskoj razini gube svoj tržišni udio, promet im iz godine u godinu „klizi“. Svjesni te pojave čelni ljudi nekih od najvećih hotelskih marki „Kempinski“ , „Intercontinental“, „Meriot“ otvoreno su o ovome problemu govorili na jednom od panela ITB kongresa u Berlinu prošle godine.

Hotelski resorti i brodska krstarenja, ponuda za mase

Nekada, prije 30 i više godina, krstarenja luksuznim brodovima bila su rezervirana za dobro stojeću klijentelu, obični ljudi su o njima maštali i štedjeli za posebnu prigodu. Krstarenja su bila skupa i nedostižna. Danas brodovi – hoteli koji premašuju kapacitet od 5.000 putnika, nude sav komfor i sjaj u pansionskom izdanju za cijenu prosječne mjesečne plaće.

Tako su, nekada luksuzna, brodska krstarenja danas postala sinonim za masovni turizam. Pandan toj „ekonomiji volumena“ na moru, mjesta masovnih turističkih dolazaka, su isto tako moderno opremljeni komforni i luksuzni hotelski resorti, „hotelski gradovi“. Slično kao i kod brodova, i „hotelski gradovi“ su nekada imali epitet vrhunskog sjaja, glamura i visokih cijena. Sjetimo se samo „HG (hotelskog grada) Haludovo“…

Danas se tjedni aranžmani s „all inclusive“ ponudom u 5***** prodaju također za vrijednost prosječne mjesečne plaće.

Kampovi postaju difuzni hoteli

Prvi masovni turistički pokret Nijemaca prema Mediteranu samo 10 godina nakon završetka 2. svjetskog rata obilježili su VW Buba i mala kamp prikolica. Kampiranje je bilo najekonomičniji način provođenja ljetnih praznika. Zahvaljujući popularnosti kampova i velikim površinama za kampiranje uz more, Istra se razvila u „najturističkiju“ regiju Hrvatske.

„Kampovi su izgradili hotele“ 70ih godina prošlog stoljeća a danas mega tvrtkama koje imaju u vlasništvu i hotele donose ekstra profit. Veliki volumen prometa uz niže troškove infrastrukture i poslovanja usmjerili su investicije u kampove prema podizanju standarda usluge. Danas veliki kampovi imaju istu razinu usluge kao i hoteli – apartmanski smještaj u „mobilnim“ kućama, restorane, bazene, wellness, sportske terene, male marine za plovila … Kampovi se postupno transformiraju uslugom i cijenom u „raspršene hotele“.

Iznajmljivači postaju ugostitelji

Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća tadašnje su narodne vlasti nagovarale i uvjeravale ljude da u svoj dom „prime turiste“ koji nisu imali gdje odsjesti. Spavalo se na plažama, u parkovima, na klupama… Umorni turisti su po cijele dane obilazili naselja kucajući na vrata domaćina do duboko u noć moleći ih da ih prime, makar spavali u konobi…

Iznajmljivale su se poludovršene garaže sa „jogi“ madracima na podu, sobe sa zajedničkom kupaonom opremljene rashodovanim namještajem obližnjeg hotela. Štedjela se voda, često je nestajala struja, „stari“ gosti su sami donosili iz svoje zemlje šećer, ulje, brašno, kavu, kakao… svojim domaćinima pa „prebijali“ troškove sa cijenom boravka.

Dizali su se krediti i katovi na kućama bez fasada, krenulo je „iznajmljivanje“. Danas je „era iznajmljivanja“ u obiteljskim kućama na izdisaju. Traži se domaćinstvo, lokani ugođaj, ono ugostiteljstvo koje su veliki hoteli izgubili. Smještaj mora biti opremljen na visokoj razini kvalitete ,dodatni sadržaji poput bazena, sunčališta, igrališta za djecu i slično, postaju uobičajeni. P2P ili sharing economy, u kombinaciji sa digitalnim marketingom lansirao je dobro domaćinstvo u orbitu željenog smještaja.

Ali loše domaćinstvo upravo kroz „digitalnu inspekciju“ za čas gubi na cijeni i nestaje sa horizonta potražnje.

Pojmovi poput hotela, kampa, smještaja u domaćinstvu i na brodovima više nisu jednoznačni

Kod svake vrste smještaja dolazi do „raslojavanja“. Pri tome oznaka kategorije smještaja obilježena određenim brojem zvjezdica ne govori dovoljno o samoj vrsti usluge.

Klasičan kamp ili kamp - difuzni hotel, obiteljski kamp, outdoor kamp, sport kamp… „lifestyle“hotel, obiteljski hotel, sport hotel ili klasičan hotel, hotelski resort,… „privatni smještaj“, B&B, smještaj kod domaćina, smještaj na selu, smještaj u seoskom domaćinstvu, smještaj u tradicijskoj kući, smještaj u urbanim apartmanima… krstarenje na „jedrenjaku“, jedrenje na jahti, krstarenje na mini cruiseru, krstarenje na motornoj jahti, krstarenje na mega cruiserima… samo su neki od pojmova koji se uvode kao oznake profila usluge u pojedinom segmentu ponude.

U buduće će se više opisivati sama priroda usluge koja „pogađa“ ciljani tržišni segment a manje će pri tome biti važna službena kategorizacija zvjezdicama. Razinu kvalitete, „zvjezdice“, dodjeljuju sami gosti pa i najveći svjetski savjetnici za putovanja čije plakete i naljepnice sa ocjenama sve češće susrećemo na vratima ugostiteljskih objekata.

Turizam 21. stoljeća

Ponuda se prilagođava potražnji modernog turista u svim segmentima usluge na putovanju. Činjenica je da zakonska regulativa, školstvo, pa i sama struka kasne svojim prilagodbama za ovim globalnim promjenama. Dobar dijalog javnog i privatnog sektora i otvorenost društva prema informacijama sa svjetske turističke scene prvi su uvjet za prilagodbu sustava na nove okolnosti.

Dostupnost informacija za hrvatsku javnost o svjetskim trendovima u turizmu još uvijek je najslabija točka na putu razumijevanja novih pojava, a ključna je za pokretanje poduzetnika u pravom smjeru.

Na žalost od stotina hrvatskih turističkih stručnjaka iz privatnog i javnog sektora koji desetljećima „pohode“ ITB burzu u Berlinu, tek nekoliko ljudi koristi priliku sudjelovanja na najvećem svjetskom kongresu branše, samo nekoliko etaža niže od Hrvatskog štanda.

Mnogi i ne znaju za taj kongres sa 26.000 sudionika na kojemu se kroz segmente Future, Hospitality, Sustainable tourism, Marketing & Distribution, Destination, Business travel & MICE, e Travel, Marketing & Destination, Young Professionals, Wellness, daju najnovije informacije o tržišnom stanju, razvoju, predviđanjima, novim trendovima …

Iz drugih zemalja profesori vode grupe studenata na ovaj kongres, kompanije šalju ljude zadužene za razvoj proizvoda, destinacije upućuju svoje ljude zadužene za upravljanje , instituti, specijalizirani novinari, stručnjaci iz svih područja vezanih za turizam… svi dolaze nešto čuti na ITB kongresu. Mi u Hrvatskoj sve znamo!

Nedo Pinezić

Predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK Nedo Pinezić

Ožujak, KRK

Poziv uredništva Turizmoteke:
Pozivamo sve one koji žive od turizma ili uz turizam da nam pošalju svoje stavove, razmišljanja, osvrte na našu turističku svakodnevicu. Vaše tekstove sa slikom objavit ćemo u rubrici "Ja tako mislim".