Mladen Pejnović

Hrvatska u rentijerskom snu ne čuje upozorenja Europske komisije


Izvor i foto: LIDER

Piše: Mladen Pejnović

Europska komisija preporučuje usmjeravanje investicija u istraživanje i inovacije, gradski i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i okolišnu infrastrukturu. Upozorava nas na neefikasnost državnog sektora i korupciju. Savjeti su zasad besplatni

Europa su Bugarska i Rumunjska, a mi? Kad si postavimo takvo pitanje, odmah postajemo nervozni. Odgovaramo argumentacijom iz nekih drugih vremena: Gdje su oni bili kad smo mi…? A, zapravo, morali bismo biti nezadovoljni sobom i onim što smo činili i što upravo činimo.

Silni apartmani mogli bi vrlo lako, s pomoću raznih dužničkih shema, prijeći u vlasništvo onih koji će raditi u turizmu – Filipinaca ili nekih drugih stranaca. A kad se dužničke priče isprepletu, doista nitko ne zna tko će biti vlasnik barem onih zaduženih apartmana
Vezano uz tu temu preporuke vijeća Europske komisije dolaze nam u predviđenim intervalima. A mi kao da smo se priviknuli na to – uglavnom nereagiranjem. A stvari i nisu baš bezazlene. No mehanizam europskih ekonomskih politika kontinuirano i efikasno djeluje pa i onda kada nas svako malo potresaju politička zbivanja u raznim zemljama članicama.

A nama naivnima tuđe, uglavnom političke, muke pomažu da lakše podnosimo vlastite, ali uglavnom ekonomske probleme.

Europska ekonomija stabilnija je od europskih politika. Toga su, čini se, svjesni svi veliki igrači, Rusi, Amerikanci i Kinezi. Izgleda da će tako biti sve dok ne izraste jedinstvena Europa. Jasno je da će europska ekonomska moć, a ne samo tradicije, ideologije ili čak kulture, biti izvor svekolike europske moći.

Gotovo je s podcijenjenim radom

Izlazak Velike Britanije nikako da se dogodi i svjedoči kako je teško napustiti europski ekonomski stroj. Još ćemo se u tome nagledati svačega. Partikularizmi će divljati političkom arenom, ali od nečega se mora živjeti, a pretpostavke za svakodnevni život ostvaruju se na tržištima. U našem slučaju to je europsko tržište.

Aktualna kretanja s radnom snagom najbolji su primjer. U samo dvadesetak godina u Europi je gotovo završen proces velikih preseljenja radne snage unutar zajednice. Mnogo Poljaka vratilo se u svoju zemlju. Rumunji i Bugari podignuli su plaće samo u ovoj godini za 15 posto, a Hrvatska za pet posto.

Njemačka se otvara prema zemljama izvan zajednice jer ocjenjuje da njoj potrebne radne snage nema više ni kod nas.

Dio tih zemalja prije, dok nisu stale na noge (a među njih treba ubrojiti i Hrvatsku), temeljio je izvozne strategije na podcijenjenom radu sunarodnjaka. Što je u kombinaciji sa stranim kapitalom u bankama bacilo na koljena mnoge ekonomije. Poljaci, Slovaci, Česi davno su od toga odustali, a sada i Bugari i Rumunji. Iako ne bih rado živio ni u jednoj od tih zemalja, njihovi su ekonomski uspjesi impresivni i, naravno, poučni.

Ovoljetna situacija s nedostatkom radne snage u turizmu i građevinarstvu najbolje svjedoči da je gotovo s podcijenjenim radom. Gotovo je s građenjem konkurentne sposobnosti niskim plaćama. Efikasnost rada u tim, ali i drugim djelatnostima mora se graditi na boljoj organizaciji, novom tehnološkom rješenju, efikasnijem radu svakog pojedinca. Samo iz (tehnološki) zastarjelog načina rada nije moguće ništa više istisnuti.

Turizam i graditeljstvo na prekretnici

Da nam se to dogodilo u jednoj industrijskoj grani, problem bismo mogli relativizirati. Ali dogodilo se u turizmu, građevini, medicini, trgovini itd. Sa sjetom ćemo spomenuti i neke druge industrije koje su iščezle, a razlog je uvijek bila njihova nekonkurentnost.

Naše industrije moraju biti okrenute tržištima i organizirati se za afirmaciju svojih resursa, a to su uvijek i ljudi. Građevinarstvo i turizam upravo su došli do te točke. Sada se traži da ih se rastereti od svih davanja, a sutra, kao i brodogradnju, i od vlastite reprodukcije. Ako krenemo tim putem, bez prave konkurentnosti neće biti samoodržive. To moraju biti industrije po mjeri i za vlastite ljude. U protivnom neće trebati Hrvata da bi se živjelo u Hrvatskoj.

San o rentijerskoj ekonomiji i njezinoj moći je pri kraju i s nekim većim ekonomskim potresom možemo se brzo probuditi. Silni apartmani mogli bi vrlo lako, s pomoću raznih dužničkih shema, prijeći u vlasništvo onih koji će raditi u turizmu. A neki proroci kažu da će možda to biti Filipinci ili neki drugi. Kada se dužničke priče isprepletu, doista nitko ne zna tko će biti vlasnik barem onih zaduženih apartmana.

U ovogodišnjim preporukama Europske komisije, bez prijetnje sankcijama, upozorava nas se na mnogo toga, ali osim što smo konstatirali da smo preporuke dobili, gotovo da ništa ne činimo.

Usmjeriti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije, održivi gradski i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i okolišnu infrastrukturu samo su neke smjernice.

Ozbiljno smo upozoreni na neefikasnost u državnim poduzećima i na lokalnim razinama, a izričito se govori o korupciji, osobito na lokalnoj razini. Korporativno upravljanje državnim poduzećima i sudstvo predmet su ozbiljne pozornosti onih koji nas promatraju izvana. Doista bi bilo dobro proučiti te preporuke. Besplatne su i dobronamjerne, zasad. 

Medium (4:3) Medium (310x) Article - Full Width Original image
Align:[left][right][none]