Luka Burilović, predsjednik HGK

Trebaju nam i druge stabilne branše osim turizma – IT sektor i R&D

Izvor i foto:  Lider

Hrvatsko gospodarstvo raste već neko vrijeme, a nastavak tih pozitivnih trendova očekujemo i dogodine. Međutim, nema spavanja na lovorikama. Stope rasta nisu dovoljne da bismo držali korak s konkurencijom i zato nam treba ubrzana provedba reformskih mjera. Veoma je važno da se nastave fiskalna konsolidacija i disciplina, koje su donijele mnogo dobroga u stabilizaciji javnih financija i podignule kreditni rejting zemlje. Uravnotežen proračun omogućava i neka porezna rasterećenja, što bi trebalo dodatno pozitivno utjecati na gospodarstvo. Projekcija prihoda za 2019. temelji se na realnoj projekciji rasta od 2,9 posto, ali fiskalni izračun mogla bi poremetiti jamstva brodogradilištima. Važno je također sustavno diverzificirati gospodarstvo.

Turizam nam generira gotovo 20 posto BDP-a, što zabrinjava jer je to prilično volatilna industrija. Trebaju nam i druge stabilne branše, jak IT sektor, veća orijentacija na izvoz te više ulaganja u istraživanje i razvoj. Izvoz je tu ključan jer smo premali da bismo se oslanjali na uspjeh unutar svojih granica. I poduzetnicima moramo maksimalno olakšati poslovanje. Temeljne su pretpostavke za to rasterećenje, uklanjanje administrativnih zapreka i dostupnost izvora financiranja. Onda će poduzetnici lakše uvoditi inovacije i digitalizaciju, koje među konkurentima izdvajaju najbolje. U HGK smo to odavno prepoznali pa u idućih nekoliko godina u sklopu projekta ‘Digitalna komora’ planiramo postati prva potpuno digitalizirana institucija u ovom dijelu Europe. Tako ćemo približiti svoje usluge članicama i uštedjeti im vrijeme i novac.

Stope rasta nisu dovoljne da bismo držali korak s konkurencijom i zato nam trebaju brze reformeKad je riječ o turizmu, izgledno je da će ove godine biti ostvaren planirani prihod od 12 milijardi eura unatoč jačanju konkurentskih turističkih odredišta na Sredozemlju, što upućuje na to da će i iduća turistička godina biti rekordna. Turističke rekorde trebat ćemo početi gledati prema ostvarenim prihodima, a ne samo prema broju noćenja i dolazaka; treba ih gledati i prema kvalitativnim pokazateljima. Cilj nam trebaju biti ulaganja u podizanje kvalitete u svim segmentima i povećanje udjela hotelskog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima, što je jedan od uvjeta cjelogodišnjeg poslovanja u turizmu.
HGK – most između gospodarstva i školstva

Ključni je izazov hrvatskoga turizma, kao i drugih gospodarskih grana, pronalazak kvalitetne i kvalificirane radne snage kako bi se usluga mogla neometano pružati i osigurati njezina nužna kvaliteta. Prema podacima ove turističke sezone, Hrvatska će trebati uvesti oko devet tisuća radnika iz drugih zemalja. Naravno, problem nedostatka radnika pogađa cijelo gospodarstvo. Osim u sezonskim djelatnostima poput turizma posebno je izražen u radno intenzivnim djelatnostima poljoprivrede i prerađivačke industrije. Dobro je što je Vlada ove godine povećala kvote za zapošljavanje stranaca, no tu priči nije kraj jer nam treba dugoročno i sustavno rješenje toga gorućeg problema – prilagodba obrazovnog sustava tržištu rada. Zbog potreba gospodarstvenika ključna je primjena dualnoga modela strukovnog obrazovanja, prema kojemu učenici počinju školovanje radom u tvrtki. HGK raspolaže mrežom i kapacitetima kako bi bio most između gospodarstvenika i obrazovnoga sustava.

Poljoprivredni proizvođači očekuju da će Vlada i u 2019. prepoznati potrebe pojedinih djelatnosti te brzo reagirati ako se tijekom godine pojavi dodatna potreba. Također je važno pojednostavniti postupak zapošljavanja stranaca jer je u odnosu na druge zemlje članice EU zahtjevan i preskup, što često ističu i naše članice. Za konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora važno je smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto na svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja. Valja očekivati da će se korigirati cijene tih proizvoda te da će korist od te mjere osjetiti i potrošači. Povećanje neoporezivog dijela trinaeste plaće s 2500 kuna na 7500 kuna od 1. prosinca 2018. većina poduzetnika ocijenila je pozitivnim i poticajnim.

Za HGK-ove članice važno je da u buduće strateške dokumente budu uključeni i njihovi poslovni planovi utemeljeni na mogućnosti rasta proizvodnje, zapošljavanja i prihoda. Primjerice, poljoprivreda i proizvodnja hrane imaju neiskorišten potencijal rasta jer većinu prehrambenih proizvoda Hrvatska ne proizvodi u količinama dovoljnima za svoje potrebe, a boljim povezivanjem s turizmom u sklopu gastro-enološke ponude može se povećati i plasman proizvoda.

Trebaju nam i druge stabilne branše osim turizma, jak IT sektor, više ulaganja u R&D. Izvoz je ključan jer smo premali da bismo se oslanjali na uspjeh unutar svojih granicaGrađevinarstvo je još jedan od sektora koji se muče s pronalaskom radne snage, osobito ako se uzme u obzir da se u sljedećoj godini očekuje povećanje investicija. Građevinari opravdano upozoravaju na nepostojanje sektorske razvojne strategije, što ih začuđuje s obzirom na veliki potencijal. Nadaju se da će se 2019. provesti potrebne reforme i izmijeniti propisi o sudjelovanju pravnih subjekata koji podliježu sustavu javne nabave, posebno onih koji se financiraju iz državnog proračuna. Također očekuju rast broja većih infrastrukturnih projekata, što bi iduće godine povećalo broj članica svih udruga u tom sektoru.
Olakšati pristup kapitalu

U sektoru energetike naše članice očekuju daljnji rad na razvoju infrastrukture i projektima u području naprednih mreža. Treba nam i veći angažman kreatora gospodarske politike na olakšavanju konkurentnosti hrvatskih gospodarstvenika provedbom odgovarajućih mjera i programa kojima se olakšava pristup kapitalu, ali i povećava interes za suradnju između gospodarstva i akademske zajednice.

Promet u trgovini na malo raste već četiri godine zaredom. Uz očekivani nastavak rasta neto plaća i povećavanja potrošačkog optimizma te i dalje nisku bazu očekujemo da će u idućoj godini kretanja realnog prometa u trgovini na malo biti povoljnija. Ako se nastavi sadašnji tempo rasta, razina maloprodajnog prometa iduće bi godine mogla dostignuti onu iz 2008., a 2020. i nadmašiti je.

Sve u svemu, u idućoj godini očekujemo nastavak rasta gospodarstva u cjelini. Moramo poraditi na strukturnim reformama, nužno je ubrzati njihov tempo. Usprkos tome uvjeren sam da će i 2019. biti nastavak našeg putovanja prema stabilnoj ekonomiji i boljem standardu naših građana.