Ivana Kolar, vlasnica tvrtke Julius Rose

Zdravstveni turizam može produžiti sezonu

Izvor i foto: Privredni.hr

Autor: Jozo Vrdoljak

 

Cjelogodišnji turizam jedan je od najvažnijih zadataka daljnjeg razvoja turizma na svim razinama, od strateške do operativne, posebno s aspekta održivosti, smatra Ivana Kolar, vlasnica tvrtke Julius Rose, koja pruža usluge savjetovanja u poslovnom upravljanju, strateškom razvoju, vođenju investicijskih projekata i razvoju nove vrijednosti. Ivana Kolar ima dugogodišnje iskustvo rada u turističkom sektoru, naime, dugi niz godina bila je direktorica Terma Tuhelj, a i danas je angažirana na njihovu razvoju kao savjetnica uprave.

Što se posljednjih godina pozitivno događa kad je riječ o razvoju cjelogodišnjeg turizma?

Dogodilo se mnogo i malo, ovisno o očekivanjima. Turizam je vrlo živi segment poslovanja koji se stalno razvija, a promjene koje diktira tržište brze su i utječu na sve segmente poslovanja. Stoga turistički subjekti uglavnom slijede te trendove i zahtjeve tržišta i mijenjaju način poslovanja, no te bi promjene mogle biti i brže i dublje. Polako jača naša pred i posezona, ponajprije stoga što turisti više ne putuju isključivo na ljetne odmore već putuju više puta tijekom godine i traže nove doživljaje. U posljednjih nekoliko godine mnogo se uložilo u kvalitetu pojedinih hotela i destinacija te se razvija ponuda novih sadržaja, proizvoda i doživljaja. Pojedini gradovi pokazali su da imaju snagu i proizvod za cjelogodišnje poslovanje. No, još uvijek smo prije svega ljetna destinacija, tako se uglavnom promoviramo i tako nas percipira većina gostiju. Kontinent se razvija presporo, iako ima sve više inicijativa i sadržaja, nedostaju jaki centri koji bi funkcionirali kao nukleusi razvoja svoje neposredne i šire okolice.

Nautički turizam - najveći potencijal

U čemu je naš potencijal?

Hrvatska sigurno ima mnogo potencijala za razvoj selektivnih oblika turizma koji se mogu koristiti veći dio godine ili svih 12 mjeseci, a tu ponajprije mislim na zdravstveni, kulturni, aktivni, kongresni i ruralni turizam te svakako naš najveći potencijal - nautički turizam. Poslovna konferencija i platforma za razvoj cjelogodišnjeg turizma Može li hrvatski turizam 365? ove godine nosi podnaslov Kreativa i nove tehnologije, s obzirom na to da smatram kako smo upravo tu premalo aktivni i kako nam je potrebna nova doza kreativnosti u kreiranju ponude za suvremene turiste te podsjetnik i edukacija o važnosti uključivanja novih tehnologija u poslovanje. Moram naglasiti kako je to pomalo entuzijastički projekt jer, zbog svoga dugogodišnjeg iskustva u kontinentalnom turizmu i odličnih rezultata, vjerujem kako je moguće pomaknuti granice domaćeg turizma.

Koja je, po Vama, perspektiva zdravstvenog turizma?

Odlično je što je zdravstveni turizam prepoznat kao jedan od najvažnijih turističkih segmenata, koji treba strateški razvijati. Mnogo se piše o razvoju medicinskog turizma u Hrvatskoj, ponajviše zahvaljujući nekoliko vrlo uspješnih i profesionalnih klinika i poliklinika. U vezi s wellness turizmom, kao dijelom zdravstvenog turizma, najveća postignuća ostvarena su na tržištu - izgrađen je čitav niz hotela i kvalitetnih smještajnih objekata s wellness centrima, koji tek trebaju realizirati svoju kvalitetu i posebnost, što je u načelu dobra podloga za kvalitetu i usluge. Činjenica je da se to događa uglavnom na obali i da još uvijek nedostaje ozbiljnih kapaciteta na kontinentu.

Je li postignuta određena kvaliteta u tom segmentu turizma?

Kvalitetu kakva je tražena na regionalnom tržištu ostvaruju tek neki, no ima ih sve više, i u hotelima i u privatnim welnessima i toplicama. Polako jača svijest o tome da zdravstveni turizam stvarno može produžiti sezonu ili ostvariti turizam 365. Značajnije se promovira wellness i općenito zdravstveni turizam, više nego ikad prije. Sve je to odlično, a bilo bi još bolje kada bi se događalo brže, dublje i još ozbiljnije.

Što je s javnim specijalnim bolnicama, mogu li one ostvariti dio prihoda na tržištu?

U Hrvatskoj mnogi potencijali lječilišta i wellness centara na neki su način zarobljeni u javnim specijalnim bolnicama koje ne funkcioniraju tržišno. Nužno im je omogućiti izlazak na tržište, no to ne znači samo zakonski okvir već im treba omogućiti i razvoj i suvremenizaciju. To je posebno važno u kontinentalnom dijelu zemlje gdje uglavnom nisu razvijena velika turistička poduzeća, koja bi predvodila turistički razvoj. Specijalne bolnice su rijetki veliki centri koji bi mogli postati dovoljno jaki da budu nukleus razvoja oko kojeg će nicati mali sateliti s dodatnom turističkom ponudom. Nažalost, za sada su svi poticaji usmjereni samo na mala i srednja poduzeća, dok nekim sredinama trebaju upravo veliki, jaki razvojno orijentirani centri. Nedostaje neka jaka agencija za prodaju zdravstenog turizma te jače povezivanje i ispreplitanje ponude zdravstvenih usluga s turizmom. U tom bismo slučaju bili pobjednici.

Što je još potrebno poduzeti?

Razvojem destinacija i zajedništva, kreiranjem novih proizvoda koji ne ovise samo o suncu i moru, pričanjem autentičnih priča te pametnim i kreativnim recikliranjem lokalnih specifičnosti u novu kvalitetu i doživljaje po mjeri suvremenih turista zasigurno možemo produljiti sezonu na obali i pokrenuti razvoj destinacija s najvećim turističkim potencijalima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Primjena novih tehnologija i u turizmu te koketiranje s budućnošću neizbježno je i potrebno. Za sve to potreban je dostupan investicijski kapital i novi investitori, hrabrost i poduzetnost, jača turistička infrastruktura na kontinentu te zajedništvo. Tu ima mnogo posla za državu, a još više za poduzetnike na terenu. Hrvatska ima gomilu potencijala za ozbiljan razvoj i nadogradnju kulturnog, zdravstvenog, sportskog, nautičkog i ruralnog turizma, što vidim kao glavne segmente daljnjeg razvoja.

Što je s hrvatskim turizmom izvan glavne sezone i što je nužno napraviti da bismo izbjegli visoku sezonalnost?

Hrvatski turizam ostvaruje vrhunske rezultate, ali samo u ljetnim mjesecima. Ostali dio godine veliki dio turističkih kapaciteta nije dovoljno ili uopće nije iskorišten, a kontinentalni dio Hrvatske, iako bogat potencijalima, razvija svoju turističku ponudu sporo i najčešće u malim kapacitetima. Visoka sezonalnost prisutna je u većini zemalja Mediterana, ne samo kod nas, a na izazov kratke sezone najčešće se odgovara razvojem proizvoda koji ne ovise uglavnom o suncu i moru, razvojem kontinentalnih destinacija te razvojem novih turističkih proizvoda u skladu sa svjetskim trendovima i promjenama turističke potražnje koji mogu biti atraktivni tijekom cijele godine. U Hrvatskoj imamo za to pregršt potencijala i pred nama su još mnogi izazovi.

Koji su to izazovi?

Upravo cjelogodišnji turizam jedan je od najvažnijih zadataka daljnjeg razvoja našeg turizma na svim razinama, od strateške do operativne, posebno s aspekta održivosti. Turizam 365 potrebno je razvijati na obali, gdje smo najbolji, ali i na kontinentu, gdje za to postoje uvjeti. Preduvjeti su za to ujedinjene destinacije sa zajedničkom vizijom razvoja, novi proizvodi i kreativni doživljaji te još viša kvaliteta naših usluga i cjelokupne ponude, odnosno izvrsnost. Snagu možemo crpiti iz brojnih potencijala koje nude priroda, kultura, sport i zdravlje, ali i nove tehnologije i kreativnost.

Što donosi treća konferencija Može li hrvatski turizam 365?

Treća konferencija donosi konkretna rješenja i primjere najbolje prakse u svijetu koji pokazuju kako realizirati turizam 365 novim tehnologijama i kreativnošću. Dovodimo niz domaćih i stranih stručnjaka koji će nam predstaviti svoja znanja i pozitivna iskustva te sudjelovati u kvalitetno vođenim panel-raspravama. Očekujemo odgovore na niz pitanja povezanih s razvojem turizma i posebno turističkih destinacija, za što je potrebna suradnja, odlučnost i ustrajnost, no isto tako kreativnost i originalnost. I ove godine cilj nam je predstaviti i razgovarati o potencijalima, pozitivnim praksama i rješenjima za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj i regiji te razviti prijedloge o tome kako potaknuti i razvijati cjelogodišnji turizam, s naglaskom na novim tehnologijama i kreativnosti.

Na konferenciju dovodimo vrhunske turističke stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Španjolske, Velike Britanije, Crne Gore i BiH kako bi s njima raspravili što se očekuje od Hrvatske, ali i regije, u smislu postojećih i novih proizvoda te kvalitete poslovanja, primjene novih tehnologije i održivosti, kako bismo se mogli mjeriti s najkonkurentnijim suvremenim destinacijama i privući današnje turiste u dužem razdoblju od ljeta. Naglasak će biti na primjerima uspješne prakse koji će nas motivirati i uputiti na to kako se može biti vrlo uspješan i uz malo kreativnosti, ali i hrabrosti, pokušati drukčije poslovati, za što je katkad potreban oštar rez, a katkad malo vizionarstva.