Izvor i foto: Turizmoteka/ ACI No.1    

Autor teksta: dr.sc. Ivan Herak

Održivi razvoj ACI-ju ne predstavlja samo trend u društveno odgovornom poslovanju i priliku za jačanje imidža nego i apsolutni imperativ u svim segmentima poslovanja

Povezanost turizma i okoliša

Sve veća izloženost globalnoj turističkoj potražnji hrvatskom turističkom prostoru prijeti erozijom i obezvređivanjem njegovih vrijednosti pa se to više potencira potreba pronalaska modela zaštite i unapređenja prostora u skladu s europskim vrijednostima i politikama održivog razvoja turizma. Stoga su upravo aktivnosti kojima se izbjegava, smanjuje i kompenzira pritisak turizma na okoliš u fokusu našega djelovanja.

Turizam i okoliš u složenom su odnosu međusobnog utjecaja i međuovisnosti. S jedne strane očuvan okoliš bitan je segment atraktivnosti prostora, njegove kompetitivnosti i održivosti. Atraktivna i očuvana prirodna baština konkurentska su prednost hrvatskog turizma. Nesporno je, naime, da Hrvatska pripada zemljama koje posjetitelje više privlači odlikama prirodnog prostora i bogatstvom kulturno-prirodne baštine nego kvalitetom, raspoloživošću ili raznovrsnošću novonastalih turističkih atrakcija, iz čega proizlazi egzistencijalni značaj očuvanja prirodne baštine za održivost i kompetitivnost našega turizma. S druge strane neupitno je da turizam može značajno negativno utjecati na okoliš. Najveći pritisak generira sve veći opseg turističke potražnje s obzirom na transport turista u receptivne destinacije i uz njega vezane emisije stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak, vode i more. Od toga oko 40 % pripada avionskom prometu, 30 % automobilskom prometu i 20 % turističkom smještaju. Navedenom usprkos nesporno je da su rast turizma, zaštita okoliša i društveno blagostanje u uvjetima kontroliranog rasta te djelatnosti međusobno podupirući, a ne suprotstavljeni ciljevi.

-Vizual buduće ACI marine Rijeka, ACI-GITONE d.o.o

Zelena tranzicija u turizmu

Ozelenjivanje turizma visoko je među prioritetima EU politika razvoja turizma. Samo u EU od 1987. godine do danas razvijeno je 80-ak različitih sustava, standarda, kriterija i indikatora za ocjenjivanje i praćenje, odnosno certificiranje održivosti turističkih sadržaja na razini destinacije, ali i pojedinog pružatelja ugostiteljsko-turističkih usluga. Kao pomoć turističkim destinacijama u praćenju Europska komisija razvila je ETIS – Europski sustav indikatora za održive turističke destinacije, koji uključuje 27 osnovnih i 40 dodatnih indikatora strukturiranih u četiri glavne teme i 22 kriterija.

U publikaciji „Tranzicijski put za turizam”, koju je nedavno izdala Glavna uprava Europske komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala poduzeća, navedene su bitne smjernice zelene tranzicije turizma u EU, mehanizmi regulativnog i javnog upravljanja, analizirane sinergije s drugim ekosustavima kao i otpornost na smetnje. U naravi dokument možemo promatrati kao proces sukreiranja tranzicijskog puta za turizam, koji je pokrenut u lipnju 2021. godine objavljivanjem radnog dokumenta spomenute uprave EK, a sadržava potencijalne scenarije tranzicije turizma, u konačnici sve u funkciji osmišljavanja Europske agende za turizam za razdoblje od 2030. do 2050 godine.

Foto: ACI marina Rovinj, Petar Fabijan/Davor Žunić

Među prioritetima koje treba integrirati u turističke razvojne politike osobito su naglašene klimatske promjene, ograničene količine pitke vode i pritisci na bioraznolikost. Posljedično, „ozelenjivanje” ponajprije uključuje efikasnost u potrošnji vode i energije, smanjivanje emisije stakleničkih plinova, smanjenje količina otpada i bolje upravljanje njime, zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine te jačanje veza s lokalnom zajednicom.

Nesporno je da je održivi zeleni turizam kompetitivniji, da raste brže, da je bolji za investitore, stvara više boljih radnih mjesta i doprinosi zadovoljstvu lokalne zajednice. Osim svega navedenog okolišna održivost turizma bitna je sastavnica Globalnog etičkog koda u turizmu.

Održivost kao imperativ razvoja hrvatskog turizma iznimno je dobro zakonski normirana te je u potpunosti prepoznata i u svim strateškim dokumentima aktualne Vlade RH, od Strategije održivog razvoja hrvatskog turizma pa nadalje. Strateški dokumenti zaštite okoliša, od Nacionalnog plana djelovanja na okoliš te raznih drugih integralnih razvojnih strategija, prepoznaju okolišnu odgovornost i održivost razvoja turizma kao imperativ te daju vrlo sveobuhvatne i detaljne smjernice i mjere prema željenom razvoju.

ACI, regionalni predvodnik zelene tranzicije u nautičkom turizmu

S obzirom na to da ACI gospodari jednim od najvećih resursa kojim naša država raspolaže, a to su naše more i priobalje, naša je odgovornost neusporedivo veća u odnosu na druge kompanije. Stoga održivi razvoj ACI-ju ne predstavlja samo trend u društveno odgovornom poslovanju i priliku za jačanje imidža nego i apsolutni imperativ u svim segmentima poslovanja.

Budući da je u ožujku 2022. Hrvatski sabor donio Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine, koja određuje okvirne mogućnosti razvoja proizvodnje, pohrane, transporta i općenito uporabe vodika s ciljem smanjenja CO2 emisija, te s obzirom na intenciju što brže prilagodbe, odnosno tranzicije na zelenu energiju, na razini EU započelo je raspisivanje brojnih natječaja iz kojih se mogu povlačiti sredstva upravo u svrhu opisane uporabe vodika.

Foto: ACI marina Opatija, Petar Fabijan/Davor Žunić

Stoga je i namjera ACI-ja da u sustav naših marina implementiramo energetska rješenja i inovacije koje uključuju i tehnologije vodika, čime će se istodobno provoditi Europski zeleni dogovor i Europska vodikova strategija. I Europska komisija i hrvatska Vlada uvjerene su da je integracija vodikovih ekosustava učinkovit način za prelazak na ugljično neutralno društvo. S vodikovom dolinom partneri žele potaknuti prelazak na integrirani ekosustav u području energetike.

Uprava ACI-ja procijenila je da energetska tranzicija predstavlja izazovno razdoblje s mnogo neizvjesnosti, odnosno da će suradnja s drugim industrijskim i tehnološkim partnerima i pionirima razvoja, uz podršku triju Vlada, doprinijeti da se ACI s novom energetskom infrastrukturom pozicionira kao ključni pokretač energetske tranzicije u hrvatskom turizmu i pomorskoj industriji. Iz spomenutih razloga ACI je i postao član međunarodnog konzorcija „Dolina vodika sjeverni Jadran” kao i Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku