Dr. Sanda Čorak, znanstvena savjetnica, Institut za turizam

Prognoziranje u turizmu: Cum grano salis

Izvor i foto: Turizmoteka/ iztz.hr

Autor: dr. Sanda Čorak, znanstvena savjetnica, Institut za turizam


U vrijeme stabilnih turističkih godina koje su se u svijetu pa i kod nas odvijale prije više od desetak godina, znanstvenici su korištenjem odgovarajućih prognostičkih, najčešće kvantitativnih modela mogli za značajnim uspjehom prognozirati učinke turizma. No, to već poduži niz godina nije moguće, bilo zbog klimatskih promjena u svijetu, terorističkih napada i drugih ugroza. Ove godine dočekala nas je svjetska zdravstvena pandemija neočekivanih razmjera, koju nitko nije mogao predvidjeti i planirati svoje korake.

U Hrvatskoj, željni što većih ekonomskih učinaka turizma, prethodnih smo godina uglavnom planirali željene postotke rasta turizma, pa su nam oni postajali 'prognoze'. S obzirom na dosta dugi oporavak hrvatskog turizma vezano uz posljedice Domovinskog rata, a zatim vezano uz prilagođavanje naših turističkih destinacija trendovima potražnje, takvo prognoziranje je i bilo djelomično opravdano jer je predstavljalo svojevrsnu motivaciju turističkom sektoru u stalnoj utrci za što boljom konkurentskom pozicijom, bez obzira i na negativne učinke prenaglašenog, masovnog turizma.

Svjetska zdravstvena pandemija utjecala je na kompletni zastoj prometa i stoga u turizma već od ožujka ove godine što je utjecalo i na jako konzervativno planiranje brojke od 30% ostvarenih noćenja u 2019. godini pa je to postala brojka koju „moramo“ dostići i prestići. No, ovdje su se zaboravile očigledne prednosti Hrvatske koje su zanemarene u ovoj 30% prognozi. Sve ono što smo i dosada znali o hrvatskom turizmu u ovoj je, vrlo specifičnoj godini, dobilo svojevrsnu potvrdu – Jadransko more, najbliže je toplo more našim emitivnim tržištima, i lako je dostupno. Hrvatska se jako dobro izborila s COVID-19 pandemijom i početkom lipnja smo bili na nuli zaraženih, upravo kad je i najveći broj naših gostiju počeo planirati putovanje i kada su otvorene njihove granice. S druge strane, sve naše boljke vezane uz nedostatak originalnih i inovativnih sadržaja turističkih proizvoda izgubile su na važnosti u trenutku kada je potencijalni turist zapravo tražio samo mir, prirodu i mogućnost izolacije za sebe i najbliže, s kojima putuje. A znali smo da to sigurno možemo osigurati!

I naravno, bilo je za očekivati da ostvarimo 50% i više noćenja. Tako se ostvarilo i ono 'tko bi gori, taj je doli….“ pa je Vir postao 'dobitnik', a Dubrovnik, kao naša najznačajnija destinacija, postaje 'gubitnik' oviseći skoro isključivo o avio-prijevozu i kruzerima. Kako se ne bi zaključilo kako je 'lako biti general poslije bitke' podsjećam da je Institut za turizam prognozirao barem 50% ostvarenja što je ravnatelj Instituta i naglasio u nekim TV nastupima, ali se naravno nekako 'izgubilo' u medijskoj poplavi svih mogućih prognozera u turizmu.

Želim naglasiti kako je turizam vrlo osjetljiva gospodarska aktivnost koja ovisi o znatnom broju činitelja koji su objektivne, ali i subjektivne prirode i zato su prognoze u turizmu nezahvalne i zaista ih je teško davati. No, svakako treba imati povjerenja u ono što smo u našem turizmu već dosegnuli i napravili i na to se i u prognoziranju valja osloniti.

Između ostaloga, to je znatan krug lojalnih gostiju, koji nas posjećuju dugi niz godina i koji se u Hrvatskoj osjećaju već kao 'kod kuće', a potvrđeno brojnim TOMAS Ljeto istraživanjima. Iako svake godine moramo privući i određeni broj novih gostiju to je tržište na koje se u ovakvim kriznim situacijama uvijek možemo osloniti. I ono nam djelomično i olakšava prognoziranje.

Turizam će sljedeće godine vjerojatno još uvijek biti pod značajnim utjecajem zdravstvene pandemije, ali utrka za turističku 2022. godinu uskoro će krenuti. I u budućim, turistički normalnim okolnostima Hrvatska će morati dokazati da je stasala turistička destinacija koja može pružiti iznimna iskustva i prilagoditi se svim prilikama.