Ante Gavranović

Bez rasta usluga nema brzog oporavka

Izvor i foto: Turizmoteka

Autor: Ante Gavranović

Državni zavod za statistiku izašao je ovih dana s konačnom brojkom o padu gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u 2020. Pad na godišnjoj razini iznosi 8,4 posto. Nakon turbulente godine to je, u konačnici, povoljniji rezultat od očekivanoga. Ipak, ti rezultati nagone na promišljanja kako dalje I gdje je izlaz iz ove nemile situacije.

Najviše su pogođene uslužne djelatnosti, uključujući trgovinu te smještaj i usluživanje hrane koje su – prema posljednjim podacima – ostvarile za petinu manju bruto dodanu vrijednost. To je ujedno segment gospodarstva kojem će trebati najdulje razdoblje za oporavak i povratak na razinu prije pandemije. Treba se samo podsjetiti da su usluge kao važna komponenta BDP-a, po pojedinim tromjesečjima 2020. padale najprije 8, a kasnije 67, pa 45,3, i napokon 35,0 posto.

Ukratko, uslužni sektor najveći je gubitnik u ovoj neravnopravnoj borbi si virusom.
Oporavak će se, prema najavama Vlade, opet zasnivati na oživljavanju turizma, rastu osobne potrošnje i, ponajviše, na ulaganjima koja bi, zahvaljujući sredstvima iz Europske unije, mogla biti obilnija nego prethodnih godina. Međutim, prognozirana stopa rasta od 5,3 posto izložena je mnogobrojnim nepovoljnim rizicima. Dobro je da se prognoze postavljaju kao solidna osnovica za ponovni rast gospodarstva. No, iz RBA ističu da prisutni optimizam treba uzeti s visokom dozom opreza, jer je teško prognozirati vremensko razdoblje obuzdavanja pandemije, koja bitno utječe na kretanja i ukupno poslovno raspoloženje. Projekcije za ovu godinu su, očigledno, računale samo s prvim kvartalom epidemije. Vrijeme pokazuje da je ta računica nedovoljno utemeljena, jer su opasnosti proširenja epidemije prisutne i dalje, što može ugroziti i glavnu turističku sezonu od koje i u ovim ozbiljno omeđenim uvjetima podosta očekujemo.

Hrvatska narodna banka nedavno je objavila procjenu deviznih prihoda od turizma za treće tromjesečje 2020. godine. Prema njihovim podacima, u razdoblju srpanj-rujan 2020. godine Hrvatska je ostvarila 3,4 milijarde EUR-a deviznih prihoda od turizma, što je oko 51% u odnosu na treće tromjesečje 2019. godine. Ako u obzir uzmemo da je od 20. kolovoza 2020. zbog pogoršanja epidemiološke situacije ostvaren vrlo mali broj noćenja, može se zaključiti da smo prvi dio trećeg tromjesečja (01.07.-15.08.2020.) mjereno i brojem noćenja ali i deviznim prihodima od turizma odradili jako dobro dok smo istodobno drugi dio trećeg tromjesečja (16.08.-30.09.2020.) imali znatno lošije turističke rezultate od onih koje smo realno mogli i trebali imati. Financijski stručnjaci tvrde da smo u tom razdoblju izgubili barem milijardu eura dodatnih prihoda.

Samo iz ovog segmenta mogu se izvuči barem dva zaključka. Prvi pokazuje da većinu dolazaka I prihoda ostvarujemo u dva ljetna mjeseca, srpnju I kolovozu. To nam, uostalom, potvrđuju sve analiza dugogodišnjih praćenja rezultata turističke sezone. Upravo ta činjenica stavlja pred nositelje turističke politike veliki zadatak: kako ove godine “srce” turističke sezone iskoristiti za što povoljnije rezultate. Posebne okolnosti traže I spcifične odgovore, pa u pripremama za to razdoblje valja odgovoriti na mnogobrojna otvorena piztanja – od prenapučenosti, udara na turističku I ukupnu infrastrukturu, zahtjeve opskrbe i slično.

Poptuno je otvoreno pitanje ponašanja privatnih iznajmljivača smještaja I njihova odnosa prema cijenama usluga. Agencije ipuzoravaju da neki pružatelji usluga, posebice javne ustanove I institucije, nerazumno povećavaju svoje cijene. Smatraju da to nije primjereno ponašanje u ubvjetima kad se stvarno moramo boriti za svakoga gosta.
Drugi zaključak se svodi na realnu procjenu u kojoj mjeri, osim nužne pomoći pri održavanju zaposlenosti, država treba pomagati razvoju turizma. Spašava li time samo lošu strukturu našega gospodarstva (visoki udio turizma u BDP-u)?

U Hrvatskoj se u zadnjih 25 godina malo investira, a ono što se investira, strukturno je i razvojno marginalno. Dominira ulaganje u građevinske objekte, a prvenstveno su to shopping mallovi, trgovine i slično, što su većinom isturena odjeljenja za prodaju strane robe. Učestale kritike uvaženih ekonomista, znanstvenika i političara na neprimjeren odnos koji turizam zauzima u našem gospodarskom životu realna je osnova za promišljanje o budućim kretanjima. Najčešće su (opravdane) primjedbe na postojanje i jačanje rentne ekonomija I realne opasnosti od monokulture.

Kod nas je dominantna varijanta tzv. rentne ekonomije, rasprodajom privatnog i javnog vlasništva, ulaganjem u nekretnine i ovaj tip građevinarstva, invazija na obalni pojas i izgradnja apartmana i objekata kakvi su dobrim dijelom taj prostor devastirali. Ekonomski se, s druge strane, svake godine izvlačimo zapravo samo na jedan resurs – more. Opasnosti monokulture za bilo koji dio Hrvatske su velike i realne. Ne smije nam turizam biti glavni izvor niti najjače gospodarsko uporište.

Možda je uputnije razvijati neke druge djelatnosti koje osiguravaju veću dodanu vrijednost I ujedno osiguravaju veću stabilnost I sigurnost u poslovanju. Hrvatskoj su upravo to potrebne komponente: stabilnost I sigurnost!

Jasno, važno je sagledati kako dalje, što nas zaista očekuje. Od početka godine do kraja veljače eVisitor je registrirao 203.000 turističkih dolazaka I 670.000 npoćenja. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to iznosi 41 posto dolazaka I 51 posto noćenja. U 90 posto slučajeva radi se o domaćim gostima. Slabijim rezultatima osjetno pridonose I nemušti stavovi Stožera civilne zaštite o otvaranju hotelskih I restoranskih kapaciteta. Najveći hotelski lanac VALEMAR, na primjer, najavljuje otvaranje većine svojih hotela tek u drugoj polovni svibnja. Slična su razmišljanja prisutna vjerojatno I kod drugih hotelskih lanaca. Predsezona je, znači, već u startu doživjela nepovoljan učinak.

“Već je jasno da će prva polovica 2021. biti gora nego što se ranije očekivalo", poručili su iz IATA-e. "To je zato što su vlade pooštrile ograničenja putovanja kao odgovor na nove varijante Covid-19. Terminske rezervacije za ljeto trenutno su 78 posto ispod razina u veljači 2019." rekao je generalni direktor IATA-e Alexandre d Juniac.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak komentirao je kada očekuje kraj pandemije koronavirusa. “Nepredvidljiva je točna prognoza. Ipak, ako baš hoćete, mislim da će se pandemija smiriti za dvije godine”, kazao je Capak . To je, u stvari, samo potvrda onoga što tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija.

“Kako sada stvari stoje, na predsezonu u Hrvatskoj svatko ozbiljan neće računati. Njemačka, Nizozemska, Austrija, Belgija neće otvarati putovanja prije 15. svibnja ili početka lipnja, Skandinavce ne očekujemo prije srpnja. Trenutno se najbolje prodaju kolovoz, rujan i čak listopad, što bi svi dionici iz hrvatskog turizma trebali uzeti u obzir i potruditi se da što bolje profitiraju na tom interesu koji bilježimo kod tržišta. Sudeći prema ovom optimizmu koji konačno vidimo, Dubrovnik bi krajem ljeta i u rujnu mogao biti pun, kao i Split, dok će Istra i Kvarner imat će benefite kao autodestinacije”, otkriva izvor iz TUI-a.

Zbog velike neizvjesnosti vezano za pandemiju Covid-19 koja i dalje pogađa turistički sektor u čitavom svijetu privatni iznajmljivači strahuju da će i ova godina biti krizna i da neće moći podmiriti sve svoje obveze prema državi iz redovnog poslovanja. „U stalnom smo kontaktu s privatnim iznajmljivačima i većina njih od početka godine bilježe izrazito mali broj rezervacija, a neki nemaju zabilježenu ni jednu rezervaciju“, kaže Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK.. Dodajmo tome da podaci na razini države pokazuju pad broja kreveta i obveznika u privatnom smještaju.

Podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju kako je u objektima u domaćinstvu u siječnju prošle godine bilo registrirano oko 608 tisuća kreveta, dok je ove godine njihov broj pao na oko 594 tisuće, dakle vidi se da je u privatnom smještaju izgubljeno 14 tisuća kreveta. Pored smanjenja broj kreveta također se smanjio i broj registriranih privatnih iznajmljivača kojih je za oko 3 tisuće manje. Početkom godine ih je bilo registrirano oko 96 tisuća. Ipak, u tim nepovoljnim trendovima raduje podatak da prošle godine, unatoč krizi, u objektima više kategorije koji imaju 4 i 5 zvjezdica, nije zabilježen pad dolazaka što jasno pokazuje da se unatoč krizi isplati ulagati u kvalitetu svojih objekata, što bi trebala biti temeljna misao-vodilja u ukupnom pristupu privatnom smještaju. I tu bi trebala prevladati sintagma da je bolje raditi kvalitetno nego se oslanjati na kvantitativne učinke. Za zdravlje našega turizma to je jako važno.

Sve su to elementi koje valja respektirati pri procjeni turističke sezone I očekivanih rezultata. Valja pritom spomenuti i šire kolateralne žrtve pada uslužnih djelatnosti. Istarski pršutari, prvi put u novije vrijeme, nisu plasirali prošle godine svoje visokovrijedne specijalitete zbog izostanka dovoljnoga broja gostiju. Usput, to je regija s najvećim brojem dolazaka i najboljih financijskih rezultata. Posljedica: za ovu godinu planiraju manju proizvodnju. Slična je situacija i na drugim područjima – kod vinara, proizvođača maslinova ulja, proizvođača povrća i voća, sireva ili piva. Ukratko, kod proizvođača koji su velikim dijelom usmjereni na povezivanje s hotelsko-ugostiteljskim kapacitetima i plasman preko njih. Smanjenje potrošnje višestruko se nepovoljno odražava na ukupan učinak gospodarstva.

Potreban je stoga oprez pri procjenama učinaka turizma u ovoj godini. S druge strane, iz Hrvatske udruge poslodavaca naglašavaju da –unatoč povoljnijim kretanjima koja se očekuju u pojedinim sektorima – bez oporavka uslužnih djelatnosti neće biti dovoljno prostora za značajniji oporavak ukupnoga gospodarstva. Razapeti između dviju realnih opcija moramo s puno pozornosti pratiti kretanja (i naše ponašanje) na turističkom tržištu.