Adriano Palman, direktor ureda Kamping udruženja Hrvatske

"Ova godina za kampove bit će najbolja do sada"!

Izvor i foto: Turizmoteka/KUH

U hrvatskoj turističkoj priči, čak 25% kapaciteta te u pravilu oko 23-24% noćenja ostvaruju kampovi. Naš kamping sektor, sa ponudom 202 srednjih i velikih kampova te čak 438 malih (često obiteljskih) kampova, sve jače kroči prema ulozi ne samo ravnopravnog partnera, već sve češće predvodnika i uzora u europskom kontekstu razvoja i kvalitete kampova.

U proteklom desetljeću se u kamping krugovima često kolokvijalno koristila fraza „Kampingland Kroatien“ kada se željela naglasiti potreba, a možda još i više potencijal kojega Hrvatska ima u tome da postane zvijezda kampinga u Europi … a danas više nego ikada možemo reći da smo na pravom putu.

Tome u prilog govori da sukladno istraživanju i ocjenjivanju kampova njemačkog ADAC-a u svojem vodiču kampova, koji se često zna nazvati i „Kamping biblijom“, Hrvatska je zauzela veoma visoko i prestižno 2. mjesto kvalitete kampova u Europi. Tako su po ADAC-u hrvatske kampove, sa prosječnom ocjenom od 6.0, pretekli jedino kampovi Nizozemske koji su sa ocjenom od 6,84 zauzeli prvo mjesto.

Prosječna ocjena kvalitete kampova Europe je 5.33. Za nas je ujedno veoma značajna činjenica je da su naši konkurenti ocijenjeni lošijom prosječnom kvalitetom, i to Francuska sa 5,91 (3. mjesto), Italija 5,63 (7. mjesto) te Španjolska 5,59 (8. mjesto).

Međutim, ta medalja ima i drugu stranu. Naime kako je to prosjek, treba ipak istaknuti da su najbolji, vrhunski, kampovi kod naših konkurenta uglavnom još dosta bolji od većine naših kampova koji su kvalitetom pri vrhu kod nas.

Konja za trku imamo, kampovi Zaton, Straško, Krk, Park Umag, Lanterna, Valalta i Valsaline su npr. već dobili prestižnu oznaku izvrsne kvalitete kampova „ADAC superplatz“, ali brojem takvih izvrsnih kampova naša je konkurencija jača. Ostaje stoga gorki zaključak da, usprkos tome što su investicijski procesi u kampingu izraženi i značajni iz godine u godinu, još uvijek investicije se odvijaju „pod ručnom kočnicom“, a investicijski potencijal u kampingu je još mnogo veći ali zbog problema (prvenstveno turističkog zemljišta i nepostojanja ugovora) čekamo bolja vremena da bismo i tu postigli naš maksimum.

Kvalitetu naših kampova su tako prepoznala i sva značajna tržišta Europe, prije svega Njemačka koja ostvaruje čak 33% noćenja u kampovima, a slijedi Slovenija, Nizozemska, Austrija i Italija. Nažalost, što zbog toga da u Hrvatskoj ne postojali navika kampiranja, što zbog gospodarske situacije u državi, broj Hrvata koji kampira je veoma malen, tek se godišnje registrira oko 70 tisuća dolazaka i 440 tisuća noćenja, što je nešto malo više od 2% kamping ostvarenja u RH.

Govoreći o trendovima, kod nas se javlja ista situacija kao i u ostatku Europe te je u kamping sektoru definirano nekoliko razvojnih pravaca. Prije svega treba spomenuti velika kamping naselja, često se oni znaju nazivati i „hoteli na otvorenom“, koji imaju najraznovrsniju ponudu sadržaja i usluga, vrsti smještaja (parcele, glamping, mobilne, itd.), vodenih sadržaja i ostalo (svi prethodno navedeni kampovi spadaju u ovu kategoriju).

Drugi razvojni pravac su manji, često obiteljski kampovi i kamp odmorišta. U prošlosti su ti kampovi kod nas bili isključivo na obali, ali u zadnjih desetak godina sve se više takvih kampova pojavljuje na kontinentu. Danas u toj kategoriji imamo već nekoliko objekata koji mogu stati rame uz rame najboljim takvim kampovima u Europi, poput kampa Polidor u Poreču, kampa Zagreb u Zagrebu i više kampova u Dalmaciji. Tu nas veseli činjenica da ti mali kampovi, koji su do pred 10-tak godina bili na samom začelju kvalitete u Europi, sve više ulažu i podižu kvalitetu, što su i gosti već prepoznali. Treći razvojni pravac je „neklasičan“ kamping proizvod, poput glampinga, avantirurističkog kampa i sl..

Rezultati ovogodišnje sezone su veoma dobri, od otvaranja pa do 10.8. kampovi su ostvarili porast broja noćenja od 11,7%, a uz to očekujemo i veoma dobru posezonu te već sada postoje naznake da će neki objekti produžiti razdoblje rada i odgoditi planirano zatvaranje kampa za 30 dana. Vezano uz to, treba naglasiti da u Hrvatskoj iz godine u godinu se pojavljuje barem jedan kamp koji razmišlja o tome ili uvodi cjelogodišnji rad, tako da danas imamo 13 kampova koji rade cijele godine.

Ovo, uz značajno proširenje sadržaja i ponude u kampu, a posebice smještajne ponude kampa koja omogućava i boravak za vrijeme manje povoljnih vremenskih uvjeta (poput npr. glampinga ili mobilnih kućica), značajno utječe na proširenje strukture gostiju i sve više dolaze gosti kojima nije primarni proizvod „sunce i more“ u glavnoj sezoni, već dolaze u pred i posezoni radi čistog uživanja u prirodi, gastronomije, upoznavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, bavljenja nekom sportskom aktivnošću ili sl.

I na kraju, treba naglasiti da kamping je, u odnosu na neki drugi vid smještaja, jeftiniji smještaj. Ali isto tako nije istina da je to jeftini smještaj: treba stoga imati u vidu da je npr. prosječna cijena obiteljskog kampiranja u RH oko 40 eura po danu – međutim na to treba pridodati oko 20.000-25.000 eura ili više koliko danas košta kamp kućica sa kojom gosti dolaze na odmor u našim kampovima, ili oko 50.000-60.000 što je minimalna cijena za kamper vozilo koje možemo susresti na putovanju našim cestama i u našim kampovima.

A stvari se ne mijenjaju kada govorimo o najmu smještajnih objekata u kampu, poput mobilne kućice ili glamping šatora, gdje se cijene nerijetko kreću preko 200 do 250 eura, a ukoliko je proizvod više kvalitete i preko 320 eura po danu. A kako su to gosti nemaju uslugu prehrane u sklopu smještaja, onda na to treba pridodati i trošak prehrane, dodatne opreme za kamping (predšatori, vreće za spavanje i sl.) i mnogo drugih stvari koji korisnici drugih smještajnih objekata uglavnom ne trebaju.