Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma

Turistička sezona se proširuje, ali ne možemo imati još jednu ljetnu sezonu

Izvor: Glas Slavonije      Foto: HUT
Razgovarao: Igor Mikulić

Zalažemo se sniziti PDV na ukupne turističke usluge na deset posto kako bismo dostigli konkurenciju


Veljko Ostojić, bivši ministar turizma, direktor je Hrvatskog turističkog saveza, čiji su članovi vodeće turističke tvrtke koje posluju u Hrvatskoj, ali i najveća udruga hrvatskog turističkog sektora - Hrvatska udruga poslodavaca hotela i Hrvatski kamping savez.

S Ostojićem smo na samom vrhuncu turističke sezone u Hrvatskoj razgovarali o turističkim rezultatima u prvoj polovici ove godine, očekivanjima, predloženoj poreznoj reformi i ulaganjima u turistički sektor.

Zahtjevna sezona

Kako ocjenjujete rezultate hrvatskog turizma u ovoj godini kao direktora HUT-a, udruge koja okuplja najveće hotelske tvrtke i zasigurno čini vrlo važan segment domaće turističke industrije?

- Rezultati su u rasponu očekivanja ili prognoze. Prošle smo godine naglasili da će ovo biti izazovna sezona, jer je razdoblje visokog rasta turističkog prometa kao posljedica tržišne situacije iza nas. Uz to, moramo biti svjesni činjenice da smo u posljednjih nekoliko godina na tržište plasirali izuzetno velik broj novih kreveta, posebno u obiteljskom smještaju i vikendicama (tzv. Nekomercijalni smještaj), te da u okolnostima povratka konkurencije, popunjenost postaje sve veći izazov. Osobno, mislim i to naglašavam od početka godine, da je ponavljanje prošlogodišnjih podataka moguće i da ih ne treba smatrati neuspjehom.

U prvoj polovici godine imamo više dolazaka i noćenja, ali brojke pokazuju da je turista u svibnju bilo nešto manje, a pad je zabilježen u srpnju. Nije li to dobra vijest za hrvatski turizam, s obzirom na to da sve ukazuje na to da se sezonalnost turizma gubi, kad su ljeti jadranske destinacije pukle po šavovima, a kontinent napušten? Nisu li to bile težnje hrvatskih turističkih institucija?

- Činjenica je da rezultati u pogledu noćenja u prvoj polovici godine uvelike ovise o rasporedu školskih i vjerskih praznika, tako da je kumulativni realni pokazatelj za prvih šest mjeseci, što je plus. Nažalost, srpanj je završio u malom minusu, a kolovozne prognoze iz današnje perspektive govore o potrebi dnevne borbe za svakog gosta. U svim mediteranskim zemljama velika je sezonalnost turizma, a svaki pomak u širenju sezone naš je pravi izazov. Ono što trebamo učiniti je potaknuti ulaganja i poboljšati kvalitetu naše ponude. I na obali i na kontinentu.

Hoćemo li sve više gubiti tu turističku sezonalnost u Hrvatskoj?

- Kao što sam naglasio, to će biti pravi izazov u narednim godinama. Svaki pokret u tom smjeru treba podržati i pozdraviti. No činjenica je da se 85 posto noćenja i dalje ostvaruje u četiri ljetna mjeseca. Stvaranje i prodaja novih iskustava kao motiv putovanja jedini je način za proširenje sezone, bez obzira na oblik tzv. radi se selektivni turizam. Svi se moramo zapitati zašto bi netko putovao, na primjer, u hrvatsku destinaciju u studenom ili ožujku. Ali izrada proizvoda nije dovoljna. Kanal preko kojeg se taj proizvod prodaje trebao bi biti identificiran i ponuđen precizno definiranom potencijalnom kupcu. Treba biti realno reći da Hrvatska neće imati drugu ljetnu sezonu, ali značajniji turistički promet moguć je u ostatku godine.

Koliko dana se prosječno godišnje napune članovi hotela vašeg udruženja? Raste li taj broj?

- U hotelskom sektoru u Hrvatskoj prosječna je popunjenost viša nego u nekim konkurentnim mediteranskim zemljama. Analizirajući noćenja do kraja srpnja ove godine, hoteli su u odnosu na prošlu godinu viši za 1,45 posto, a očekuje se da će popunjenost biti veća. Ali i ovdje se moramo vratiti pitanju odredišta i motivu putovanja. Ljeti je dominantno sunce i more, barem što se obale tiče, ali primjetan je porast drugih motiva za putovanja, poput gastronomije, kulture, zdravstvenih usluga ... Ljudi ne putuju spavati u hotele, ali hoteli su infrastruktura za određena iskustva. Možemo zaključiti da je stopa popunjenosti u onim destinacijama u kojima privatni i javni sektor dobro funkcioniraju kako bi stvorili nove motive putovanja. Zbog visokih nameta u Hrvatskoj, hotelijerstvo je i dalje nekonkurentno u odnosu na okoliš, pa je realizacija ulaganja daleko ispod potencijalne. Moramo biti svjesni da je u posljednjih 25 godina uloženo samo nekoliko greenfield investicija u nove hotelske sadržaje u Hrvatskoj i da nismo privlačili velike hotelske lance. To je zbog činjenice da je profit sektora ispod šest posto prihoda, što je vrlo malo u usporedbi s drugim zemljama.

Kako ocjenjujete najavljene mjere u novom krugu porezne reforme, posebno one o smanjenju PDV-a, a koje će se odnositi na ugostiteljstvo, odnosno pripremu i posluživanje hrane?

- Zadovoljni smo što je Vlada prepoznala potrebu za poboljšanjem konkurentnosti dijela hrvatskog turizma i snizila stopu PDV-a na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskim objektima. Činjenica je bila da smo na Mediteranu imali najvišu stopu PDV-a za smještaj i hranu i piće. Samo u Europi Danska ima stopu od 25 posto na hranu i piće, sve ostale zemlje imaju stopu nižu od Hrvatske. Tri najveće turističke zemlje u Europi - Francuska, Španjolska i Italija - imaju stopu od deset posto na ukupne turističke usluge, odnosno smještaj i hranu. Sve zemlje u okruženju dodatno pojačavaju svoj turizam i bilo je potrebno učiniti. Konkurentna konkurencija na Sredozemlju sve je jača i zemlje su se uključile ne samo u smanjenje PDV-a, već i u mnoge druge mjere koje potiču podizanje kvalitete i atraktivnosti njihove turističke ponude.

Ova mjera odgovara samo na želje restorana, ali hoće li i ostali ugostitelji biti u lošijem položaju jer se najavljuje povećanje trošarina na alkohol i uvođenje posebnog poreza na sokove, i objektivno se može očekivati ​​manja potrošnja u ugostiteljstvu?

- Za sve što vi tvrdite, nastavit ćemo i dalje tvrditi vladine mjere za povećanje konkurentnosti cjelokupne turističke ponude. Zalažemo se za smanjenje PDV-a na ukupnu turističku uslugu na deset posto ili manje, jer bismo u ovom dijelu poreznog opterećenja izjednačili sa zemljama u regiji, pa predstavljenu mjeru vidimo kao početak izjednačavanja PDV-a u ugostiteljstvu i turističkoj industriji s našim konkurentima , Turizam se natječe na globalnom tržištu, a PDV je značajan faktor u ukupnoj konkurentnosti. Shodno tome, potrebno je pronaći sredstva za povećanje plaća zaposlenih, njihovo obrazovanje i povećanje ulaganja u ustanove. Samo povećanjem plaća možemo stabilizirati ponudu radne snage u turizmu i započeti privlačiti dodatne zaposlenike koji su nam potrebni.

Nove investicije

Kako se turistička sezona nastoji što duže produžiti, postavlja se pitanje koliko je hotela na Jadranu spremno za rad tijekom cijele godine?

- Hoteli su uvijek pratili promjene i prilagođavali se tržištu. Svi naši članovi kontinuirano ulažu i unapređuju svoju ponudu i čine sve što mogu kako bi udovoljili zahtjevima tržišta i zaposlenika. Odluke o radu pojedinih objekata poslovne su odluke i ovise o mnogim čimbenicima, ali ne mogu zamisliti da bilo koji hotelijer odluči zatvoriti hotel ako za to postoji potreba i može proizvesti pozitivan rezultat. Ključno je u količini potražnje, a što se tiče izvršenja, ne dolazi u obzir.

Možemo li očekivati ​​nove investicije u turističkom sektoru sljedeće godine, posebno kada je riječ o izgradnji hotelskih kapaciteta?

- Nova ulaganja mogu se očekivati ​​u turističkom sektoru, ali prvo moramo učiniti sve kako bismo investitorima olakšali cijeli proces, koji pored smanjenja PDV-a zahtijeva i druge mjere koje definiraju okruženje za turizam. Investicijski potencijal ovog sektora u narednih nekoliko godina procjenjuje se na tri milijarde eura, ali za ostvarivanje tog potencijala bit će potrebno dodatno smanjiti teret i regulirati pitanja poput turističkog zemljišta, izdavanja radnih dozvola, pomorskog dobra i slično. Neke velike hotelske tvrtke već su najavile ulaganja za sljedeću godinu, ali to su samo rekonstrukcije, a nema tzv. Greenfield. I ovdje se moramo pitati zašto. Uz to, prema istraživanju koje smo proveli među našim članovima, najavljena ukupna investicija u narednim godinama manja je nego što je bila prethodnih godina.

O Slavoniji i Baranji:

Na DHT-u želimo vidjeti investicijsku atraktivnost Slavonije i Baranje
Kako komentirate najavljeno uvođenje tzv Cro kartice? Što bi ta mjera mogla donijeti hrvatskom i kontinentalnom turizmu? - To je pozitivna mjera koja će zasigurno rezultirati pozitivnim učincima, prije svega u objektima na kontinentu, i mi to pozdravljamo. Vjerujemo da je ovo i dobra mjera za poticanje povećanja zadovoljstva radnika što će poslodavci omogućiti upotrebu ove kartice. To je naš principijelni stav. Očekujemo daljnje detalje, a prema našim informacijama, Ministarstvo turizma uskoro bi ih trebalo predstaviti, nakon čega ćemo iznijeti svoje konačno stajalište. Hoće li ozbiljniji turistički kapital početi teći u Slavoniju? - Slavonija i Baranja imaju velike potencijale za rast i razvoj turizma. S druge strane, ulaganja se događaju ako studija izvodljivosti pokaže da se isplati. Na profitabilnost investicije utječe niz čimbenika - od cijene zemljišta, troškova rada, potražnje na tržištu za određeni proizvod i odredišta do cjelokupnog poreznog okvira sektora. Radujemo se Danima hrvatskog turizma koji će se održati u Slavoniji, a bilo bi zanimljivo vidjeti ulaganja u Brownfield i Greenenfield, kao dio radionica koje će se održati, i vidjeti sadašnju investicijsku atraktivnost Slavonije, rekao je Veljko Ostojić.