Tonči Peović, predsjednik Hrvatskog saveza zračnog prometa i direktor Zračne luke Brač

Povećavanje prometa na aerodromima zahtijeva brza ulaganja


Izvor i foto: privredni.hr

Autor: Jozo Vrdoljak

Ako promet raste brzinom od 15 ili 16 posto, a mi smo to imali posljednjih nekoliko godina, onda se promet zračnim lukama udvostručuje svakih pet do šest godina. Pitanje je imamo li mogućnost praćenja tako dinamične investicije, kaže Tonči Peović


Tonči Peović, predsjednik Hrvatskog saveza zračnog prometa i direktor Zračne luke Brač, karijeru je započeo kao profesionalni pilot, tijekom rata bio je uključen u protuzračnu obranu, zatim je 17 godina upravljao Zračnom lukom Dubrovnik, Zračnom lukom Zagreb pet godina, a četiri godine vodi zračnu luku Brač. Sudjelovao je u svjetskim i europskim zračnim lukama i bio savjetnik za privatizaciju i koncesiju bugarskih zračnih luka u Burgasu i Varni. Razgovarali smo s jednim od naših najiskusnijih menadžera zračnog prometa o važnosti i perspektivi zračnog prometa i najnovijim trendovima.

Koliko je subjekata zračnog prometa u Hrvatskoj i kako su djelovali?

U Hrvatskoj postoji devet međunarodnih zračnih luka, dvije tvrtke i kontrole leta. U 2018. godini ti su subjekti ostvarili 4,3 milijarde kuna prihoda i 451 milijun kuna operativne dobiti, na što su platili 95,6 milijuna kuna poreza na dobit. Samo su Zračna luka Osijek i Croatia Airlines poslovale negativno. Nažalost, Croatia Airlines godinu je završio s 83 milijuna kuna operativnog gubitka. Dakle, zračni se sektor financijski samoodrživ. Većina putnika i korisnika usluga su stranci. To također pokazuje da je sektor zračnog prometa apsolutno prilagođen i usklađen sa sigurnosnim standardima koje propisuju međunarodna zajednica i Europska unija.

Koliko taj sektor zapošljava radnike?

Oni izravno zapošljavaju oko 4.100 ljudi, na što treba dodati još mnogo onih koji nisu izravno zaposleni, ali koji svoj prihod ostvaruju zračnim prometom. Procjenjuje se da je u sektoru zračnog prometa zaposleno oko 9000 radnika. Osim toga, stvara mnoga druga radna mjesta, a posebno je uloga zračnog sektora nezamjenjiva u turizmu.

Zračni sektor među vodećim je zaposlenima, koliko ih ima?

Bruto mjesečni prihod po zaposlenom iznosi oko 14.363 kune, isključujući Hrvatsku kontrolu zračnog prometa, gdje je prosječna bruto plaća po zaposlenom izuzetno visoka i iznosi 49.137 kuna. Sektor je orijentiran na strane korisnike usluga. Kontrola leta većinu prihoda donosi od preleta, a samo mali dio dolazi od zrakoplova koji slijeću i odlaze iz hrvatskih zračnih luka. Croatia Airlines također većinu prihoda ostvaruje iz inozemstva i inozemstva, a manji dio u domaćem prometu.

Kako će se razvijati situacija s Croatia Airlinesom?

Od ukupnog sektora, 40 posto je prihoda samo jednog subjekta, Croatia Airlinesa. To samo po sebi pokazuje važnost naše aviokompanije i koliko je važno da se Croatia Airlines pozicionira i restrukturira kako bi pronašla svoje mjesto u novim okolnostima zračnog putovanja u današnjoj Europi. S novim modelima i novim izazovima, Croatia Airlines, naravno i sa strateškim partnerom, mora odgovoriti. A koliko smo vidjeli ovih dana, hoće.

U kojoj se fazi restrukturiranje Croatia Airlinesa?

Koliko znam, Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku i odabrala konzultanta koji će obaviti dužnu revnost i pronaći najbolji model strateškog partnerstva. Savjetnik je dužan pronaći i upravljati procesom privatizacije te na kraju dovesti do potpisivanja sporazuma o strateškom partnerstvu, što nema smisla bez dokapitalizacije. Ako ne uspije, nema pravo na naknadu. Nemam podatke u kojoj je fazi taj postupak, ali koliko znam, izabran je savjetnik koji se sastoji od uglednih međunarodnih stručnjaka i lokalnih banaka. Vjerujem da će prvi dokumenti dužne provjere izaći uskoro, kako bi mogli započeti pregovore s potencijalnim partnerima koji bi bili odgovorni za Croatia Airlines kroz privatizaciju, točnije dokapitalizaciju. Sama privatizacija nema smisla ako se ne izvrši dokapitalizacija u Croatia Airlinesu. Potrebna su mu obrtna sredstva i vozni park.

Što je s ostalim domaćim avioprijevoznicima?

Druga zrakoplovna tvrtka Trade Air koja posluje s pet zrakoplova, dva Fokkera 100 i dva Airbusa A320 i jedan Turbolet L-410 još uvijek nije dovoljno prepoznata u Hrvatskoj. Imam informacije da će nabaviti još jedan Airbus, a oni se također pripremaju za kupnju jednog manjeg zrakoplova koji će iduće godine biti u domaćem prometu. To nam govori da postoji još jedna domaća zrakoplovna tvrtka i da ona uspješno posluje. Možda ne znaju dovoljno o njima jer su u procesu iznajmljivanja aviona i rade na stranim tržištima, ponajviše u Izraelu. Domaći promet ima vrlo malo, ali radi se o jednom pozitivnom privatniku koji je uspješan u poslu već dugi niz godina. To je tvrtka poduzetnika Marka Cvijina, odnosno obiteljska tvrtka koja raste iz godine u godinu.

Natrag u zračne luke, kakva je njihova perspektiva?

Zračne luke idu dobro, neke su uplatile dividendu u proračun, a neke su zadržale dobit za ulaganje. Očito je da su ulaganja potrebna, a na primjeru nedavno otvorenog novog terminala na Zračnoj luci Split očito je da ovakva dinamika prometa kakvu imamo posljednjih godina zahtijeva brza ulaganja. Ako promet raste brzinom od 15 ili 16 posto, a mi smo to imali posljednjih nekoliko godina, onda se promet zračnim lukama udvostručuje svakih pet do šest godina. Pitanje je imamo li mogućnost praćenja takve dinamike ulaganja na takav način da kapacitet bude ispred potražnje, jer je to potrebno u zračnoj luci.

Koliki se rast nastavlja?

Ovogodišnji indeksi rasta ostaju dvoznamenkasti. Nije baš kao prethodnih godina, ali rast je značajan. Primjerice, Zračna luka Dubrovnik ove će godine rasti između 17 i 18 posto, što je vrlo visok rast. U svakom slučaju, na temelju takve dinamike, očekuje se udvostručenje prometa u razdoblju između šest i osam godina. Zato je potrebno brzo reagirati, a to znači brzo pripremiti projektnu dokumentaciju, riješiti imovinsko pravne odnose, dobiti sva odobrenja, zatvoriti financijsku strukturu, zaposliti graditelje, završiti objekte i dobiti radnu dozvolu. Naša uprava često ne može pratiti brzinu koja nam je potrebna. A naš je uvjet da budemo u tijeku s kapacitetima iznad potražnje kako ne bi došlo do uskih grla.

Kako komentirate dolazak Ryanaira u Split i Dubrovnik i povezivanje Dubrovnika sa SAD-om?

Ryanair će prvi put sletjeti u zračnu luku Split i Dubrovnik. Dugo su željeli doći, ali nisu htjeli prihvatiti uvjete. Ove godine prihvatili su fer uvjete - da se pravila primjenjuju jednako na sve. Koliko znam, lete pod istim uvjetima kao i drugi prijevoznici, a Ryanair je ipak najveći europski prijevoznik po broju putnika. S druge strane, Dubrovniku se dogodilo da je najveći američki avioprijevoznik, Airlines, uspostavio izravni let i leti četiri puta tjedno, sa željom da leti svaki dan tijekom ljetne sezone, a također razmisli o izvansezonskim ili zimskim letovima. Naravno, sa smanjenim intenzitetom. Kao rezultat toga, Dubrovnik će nastaviti rasti tako visokom brzinom.

Ministar Butković spomenuo je da zračne luke Brač i Lošinj sada počinju s ulaganjima?

Vidimo kako potražnja raste. Možda je Brač bolji položaj od Lošinja zbog blizine Splita koja je zagušena i zbog toga što primamo zrakoplovne zrakoplovei bilježimo njihov veliki porast na Braču. Na temelju toga i prometa koji smo imali prošle godine, računamo na lagani porast prometa. Jedan nosač je povećao naš tip zrakoplova, pa ne može sletjeti na Brač, već se prebacio u Split, ali trebao bi se vratiti kad produžimo pistu. Pregovaramo s našim strateškim partnerom TUI, ali i s Eurowingsom kako bismo povećali broj letova za Brač. Glavni plan ovog projekta je gotov, projektna dokumentacija za proširenje piste i izgradnju putničkog terminala dovršena je u idejnim projektima, pa započinjemo s osmišljavanjem glavnog projekta, koji bi trebao biti gotov do kraja godine kako bi se mogli prijaviti za EU sredstva. Sredstva za zrakoplovnu infrastrukturu dostupna su samo u izoliranim područjima. Kao što znamo, Dubrovnik je to mogao postići jer nema kontinentalnu vezu s ostatkom Hrvatske. Brač i Lošinj također imaju ove mogućnosti i mogu ispuniti kriterije za sufinanciranje ove infrastrukture. To bi osiguralo da zrakoplovi u turističkoj floti mogu besprijekorno sletjeti na našu bračku zračnu luku. Situacija je slična u slučaju Lošinja.

Ima li prostora za izgradnju nove zračne luke u Hrvatskoj?

Pri planiranju lokacije aerodroma planira se djelovati najmanje 50 godina. Međutim, u posljednje vrijeme puno se toga promijenilo, pa je pitanje što će biti za 20 ili 30 godina, a nije poznato koji će se motori i zrakoplovi proizvoditi. U svakom slučaju, svaka zračna luka mora napraviti glavni plan s horizontom od najmanje 30 godina. Unutar ovog horizonta mora biti dovoljno prostora za širenje prema potrebi. Sada mi je teško iz ove pozicije reći da će se kod nas nastaviti dvoznamenkasti rast, jer je rast u Europi oko šest posto. Iskorištenost kapaciteta hrvatskih zračnih luka još uvijek nije optimalna ili dovoljno dobra. Vikendima ljeti je sigurno dobro iskorištenje, ali što je s ostalim danima i zimskim mjesecima? Teško je postići optimizaciju koja nam je potrebna. Trenutno Hrvatska nema prostora niti planira graditi nove zračne luke. Još se smatra da postojeći mogu s povećanjem učinkovitosti prilagoditi putnički promet koji imamo.

Međutim, svaka zračna luka mora izračunati koliki promet može primiti na toj lokaciji i tada pronaći rješenja. Ako ne može, treba tražiti novo mjesto. Ne zaboravimo da je većina hrvatskih zračnih luka već na drugom mjestu. Splitska je preseljena iz Sinja u Resnik, Zagreb je na svojoj trećoj lokaciji od prve izgradnje, Dubrovnik je preseljen iz Konavoskog polja u Ćilip. Vjerujem da će svaka uprava zračne luke vidjeti koliki je kapacitet postojećih lokacija te će na temelju toga donijeti odluku o preseljenju ili izgradnji nove zračne luke. U svakom slučaju, naša mreža od devet zračnih luka je po mom mišljenju dovoljan da primi promet u sljedećem desetljeću i da se onda vidi. Ne treba razmišljati samo o budućnosti zračnog prometa, već i o izazovima koje donosi novo doba, a to su borba protiv zagađenja, nove tehnologije, kako zaštititi prostor od približavanja naseljima, smanjiti buku itd.