Sonja Jelušić Marić, direktorica TZ Grada Bakra

Izvor i foto: Turizmoteka/TZG Bakra

Bakar je odredište koje, usprkos stigmi industrijskog grada, uporno i strpljivo kroči putem turističkog razvoja iako na njemu nailazi na niz prepreka. Možda baš zbog stalnih izazova s kojima se susreće, ovaj kvarnerski gradić spremno je reagirao na posljedice epidemije koronovirusa uspješno prilagodivši svoje aktivnosti novonastalim okolnostima o čemu svjedoči i nekoliko dobivenih nagrada. Kako u odredištu takve reputacije razvijati turizam te koliki su potencijali interpretacije bogate bakarske baštine, pitali smo Sonju Jelušić Marić, dugogodišnju direktoricu TZ Grada Bakra.

Moglo bi se reći da je Vaš put do pozicije direktorice TZ Grada Bakra zapravo započeo davno, dok ste kao djevojčica, na putu iz škole, promatrali dim bakarske koksare kako se prijeteći nadvija nad Vašim rodnim gradićem...O čemu je razmišljala ta djevojčica?

Još kao djevojčica željela sam biti mnogo toga, možda nisam imala one klasične želje kao ostale djevojčice mojih godina, da, primjerice, postanem pjevačica, glumica, plesačica i slično, nego sam sebe oduvijek zamišljala kao pilota, astronauta, znanstvenika... Razmišljala sam o mnogo toga, ali živo se sjećam da sam s otprilike 8 godina sjedila na rivi s tatom na terasi kafića „Turist“, gledajući dim mrske nam koksare kako se nadvija nad našim gradom. Dok su stariji pričali kako bi bilo lijepo da se koksara zatvori i raspravljali što bi sve moglo biti tamo umjesto nje, kako sam inače imala običaj izražavati svoje mišljenje, tada sam i ja izjavila sljedeće: „Da je meni jednoga dana biti na poziciji na kojoj bih mogla odlučivati o sudbini Bakra, zatvorila bih koksaru i od Bakra napravila pravi turistički dragulj“. Nisam niti sanjala da će se koksara ubrzo nakon toga i zatvoriti te da ću jednoga dana, dvadesetak godina kasnije zasjesti na mjesto direktorice Turističke zajednice Grada Bakra i dobiti priliku uistinu nešto i napraviti po tom pitanju.

Iako je koksara zatvorena davne 1995. i industriji više nema traga što dokazuju periske koje se mogu vidjeti u Bakarskom zaljevu kao i povratak tuna i delfina, luka za rasute terete koja pripada Riječkoj luci i dalje zagađuje Bakar na veliko i opravdano nezadovoljstvo lokalne zajednice. Kako uopće razvijati turizam s takvim utegom?

Luka za rasute terete je najbolnija točka svih stanovnika Bakra, ali i šire. Bakarski zaljev iznimno je dubok i vrlo zaštićen te fantastično pozicioniran, pa je bilo logično da će Bakar kroz povijest postati velika i važna luka. Međutim nitko nije priželjkivao da u modernom dobu postane luka za rasuti teret, posebice ne za koks i ugljen. Najveći problem je taj što luka za rasute terete ne zadovoljava osnovne skladišne i ekološke standarde jer se rasuti teret bez ikakve zaštite i skladišnog prostora nalazi uz samo more.

Osim što neugledno izgleda i narušava vizuru Bakra, svako malo uzrokuje ekološko zagađenje zbog kojeg u samom Bakru kupališnog turizma ne može biti. Srećom, luka uglavnom ne utječe na kvalitetu mora u Bakarskom zaljevu pa je kupanje moguće, primjerice, na drugoj strani zaljeva i vrlo slikovitoj plaži Melić koja teritorijalno pripada obližnjem Praputnjaku, a udaljena je svega nekoliko minuta vožnje od Bakra. Iako je u nekoliko navrata Grad Bakar pisao pritužbe na sve nadležne institucije i čak je podignuo i tužbu protiv luke Rijeka, nakon brojnih obećanja, nažalost nije došlo do pozitivnih pomaka. Lokalna zajednica se, također, vrlo angažiraala po tom pitanju, i mi smo nekoliko puta reagirali ispred turističke zajednice, no bez uspjeha.

Ipak, nakon niza intervencija i konstantnih prijava od strane Grada Bakra, pokrenut je investicijski projekt obnove infrastrukture luke Bakar vrijedne preko 60 mil. kuna. Unatoč tome, čvrsto je stajalište grada i cijele zajednice da takvoj vrsti tereta nije mjesto u Bakarskom zaljevu, a naročito u ovakvom režimu prekrcajnih i skladišnih aktivnosti.

Paralelno s tim Grad Bakar preuzeo je inicijativu za izgradnju kolektora i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te će s radovima krenuti u 2021. godini. Procijenjena vrijednost investicije je 55 mil. kuna, a rok trajanja nekoliko godina, što će zasigurno podignuti kvalitetu života naših građana, ali i naših turista.
S takvim ogromnim utegom, uistinu je vrlo teško razvijati turizam, ali mi ne želimo odustati. U ovih 12 godina od kada djeluje TZ Grada Bakra nebrojeno smo puta zaobilazili i preskakali brojne prepreke i unatoč trenutno nepovoljnoj situaciji, skretali pozornost na ono lijepo i vrijedno što se nalazi na našem području trudeći se gostima pružiti toplu dobrodošlicu i sadržaje koji će kompenzirati naše nedostatke.
Svjesni smo da se Bakar ne može pohvaliti velikim brojkama, niti uspoređivati s tradicionalnim turističkim destinacijama, ali prije svega treba se uzeti u obzir pozicija iz koje smo krenuli graditi našu turističku priču. Sa stigmom prljavog industrijskog grada, ostali smo u sjeni brojnih turističkih odredišta i kretali smo, ne od nule, nego iz minusa, ne odustajući ni kad je bilo najteže. Iskreno se nadamo da ćemo što skorije uspjeti pronaći neko kompromisno rješenje s lukom Rijeka, da se luka renovira na način da se zadovolje ekološki standardi 21 st. koji će nam omogućiti normalan život i razvoj turizma.

Hotel Jadran jedan je od najstarijih hotela na Jadranu, a kao povijesna građevina i jedan od najljepših. Dok je bio u funkciji predstavljao je centar društvenog života Bakra i jedini smještajni kapacitet. Što se dogodilo s hotelom i kako nadomještate tako veliki nedostatak u turističkoj ponudi?

Hotel Jadran Bakar krenuo je s radom još davne 1904. godine i taman je 2014. godine dobio priznanje za 110 godina neprekidnog rada, ali je, nažalost, krajem 2015.godine zatvoren. Sama je zgrada uistinu impozantna i prelijepa, a i njezina pozicija jer je hotel s čak tri strane orijentiran prema moru, kao da je uronjen u njega. Hotel je stvarno uspješno radio kroz sve te godine, međutim kako je bio u vlasništvu nekadašnje koksare i firme Koksar d.o.o. stavljen je, nažalost, pod hipoteku za jedan veliki kredit i oni su ga na taj način opteretili i jednostavno odvukli sa sobom u propast.

U toku stečaja rasprodana je sva imovina i oprema, a hotel je na licitaciji prodan najboljem ponuđaču koji, na našu žalost, nije išao u smjeru obnove hotela. Hotel se trenutno prodaje, pa se iskreno nadamo da će uskoro neki investitor prepoznati veliki potencijal i kupiti ga te urediti u jedan krasni, možda čak i baštinski hotel. Naravno da je jako zahtjevno razvijati turizam u gradu koji je opterećen industrijom i nema hotelskog smještaja posebno kad su u pitanju grupe, ali taj veliki nedostatak nadomjestili su proaktivni iznajmljivači privatnog smještaja bakarskog kraja koji su u svega nekoliko godina otvorili apartmane i kuće za odmor te polučuju odlične rezultate s izvrsnim recenzijama gostiju.

Spomenuli ste iznajmljivače bakarskog kraja. Zanimljivo je da prije deset godina nije bilo niti jednog ležaja u privatnom smještaju. Kako je došlo do prepoznavanja turističkog potencijala među lokalnim stanovništvom i na kakvoj je razini kvaliteta privatnog smještaja u Bakru i okolici?

Pa kažu da su prvi koraci najteži, tako je bilo i s našom turističkom pričom koja je za razliku od ostalih kvarnerskih destinacija krenula, ne samo od nule, nego doslovce iz minusa. Bio je veliki izazov prevladati taj začarani krug ponude i potražnje, kako privući goste ukoliko im nemate što ponuditi, ako nemate plažu, ne može se ući u brojne kulturne znamenitosti, zatvoren je muzej, nemate smještaj, a s druge strane, kako uvjeriti nekoga da investira nemala sredstva u kuće za odmor i apartmane ako nemate kritičnu masu turista ili barem posjetitelja u svome gradu.

Međutim, uz naše napore da ipak stvarimo kakvu takvu ponudu i razlog za dolazak na područje Grada Bakra, neki pojednici prepoznali su priliku i krenuli s uređivanjem viška stambenog prostora, hrabro ga ponudivši na tržištu. Sada već daleke 2012. godine postojao je samo jedan apartman s 4 ležaja na našem područu, a 2013. tek 3 apartmana i 1 kuća za odmor sa svega 15 ležajeva i zatim je krenulo... u samo 6 godina dosegnuta je brojka od preko 100 iznajmljivača i preko 500 ležajeva. To su kvalitetni smještajni kapaciteti jer su skoro svi novi. Na našem području, svaka je treća kuća za odmor s 4 ili 5 zvjezdica. One su popunjene gotovo 6 mjeseci godišnje, a prosječna dužina boravka se, u svega nekoliko godina, s 1,5 dana popela na čak 9 dana! Taj visoko kvalitetan smještaj na izoliranim mjestima u našim naseljima ponad Bakarskog zaljeva (Kukuljanovo, Škrljevo, Krasica, Praputnjak, Hreljin i Zlobin) pokazao se kao dobitna kombinacija u ovoj korona godini, gdje su iznajmljivači uspjeli realizirati čak 65 % prošlogodišnjeg rezultata, a prosječna dužina boravka popela se, u odnosu na prošlu godinu, sa 7 na 9 dana.

Turistički razvoj u Bakru nailazio je na uistinu brojne prepreke i nelogičnosti, a jedna od njih su i klasifikacije turističkih destinacija prema pravilniku Ministarstva turizma što često zbunjuje (lokalnu) javnost. Možete li nam pojasniti o čemu je riječ?

Prema starom Zakonu o turističkim zajednicama i sukladno Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova, svi gradovi, općine i naselja razvrstani su u turističke razrede i to u četiri razreda: A, B, C i D. Pravilnikom o kriterijima za razvrstavanje u turističke razrede potanje se razrađuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turističke razrede i način njihovog ocjenjivanja. Postupak ocjenjivanja kvalitativnih kriterija za razvrstavanje naselja u razrede provodila su povjerenstva imenovana za svaku županiju. Iako je to možda mnoge zbunjivalo, komisija je Bakar razvrstala u turistički A razred, jer iako, primjerice, nemamo uređenu plažu, bodove smo dobivali prvenstveno na zaštićenim kulturnim spomenicima, kao što su stara gradska jezgra Bakra, Bakarske prezidi - Takala, Frankopanski kaštel, palača Marochini i sl.

Također, dosta bodova dobili smo zbog dobre prometne povezanosti, blizine željezničkog i autobusnog kolodvora te zračne luke Rijeka. Na bodovanje je utjecala i uređenost mjesta te činjenica da se na našem području nalazi i dio NP Risnjak. Tako je Bakar uvršten u turistički razred A, Hreljin i Kukuljanovo u C, a ostala naselja u D razred. Nama je ta klasifikacija bila popriličan uteg, jer čim ste u turističkom A razredu i očekivanja su sukladna tome, kako od dionika u turizmu na području naše TZ, tako i od samih turista. Međutim stupanjem na snagu novog Zakona o turstičkim zajednicama te ukidanjem turističkih razreda našli smo se u još nepovoljnijoj situaciji jer osim Bakra u istom su se rangu, s primjerice Dubrovnikom i Rovinjem, našla i sva naša ostala naselja u kojima je turizam tek u povojima, a da ne spominjem da je to ujedno i dodatni financijski udar na naše nove iznajmljivače privatnog smještaja kojima u tim prvim turističkim koracima treba maksimalna podrška, a ne dodatna financijska opterećenja.

Druga nelogičnost s kojom smo se susreli je Pravilnik o potporama turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima, u kojem je Bakar prema starom Pravilniku u kojem su bila čak 4 kriterija, bio razvrstan u nerazvijene turističke zajednice. Međutim novim Pravlinkom iz 2013. godine svrstan je u razvijena područja jer se sukladno tom Pravilniku turistički nerazvijenim područjem smatraju: područja svih kontinentalnih županija, osim područja Grada Zagreba i sva naselja s područja ostalih županija, koja na svojem području nemaju izlaz na more.

Taj apsurdni kriterij da si, ukoliko imaš izlaz na more, automatski i razvijen (što možda i je bio slučaj u većini turističkih zajednica na moru), nama je u Bakru bio dodatni uteg oko vrata, jer nam je time onemogućeno javljanje na Javne pozive HTZ-a i povlačenje tih namjenskih sredstava. Tako da osim što nismo mogli ostvariti potporu iako smo realno bili turistički nerazvijeni, još su nam automatski umanjivali i vlastite prihode u iznosu od 7,5 % od uplaćene turističke članarine za namirenje tog namjenskog fonda.

Na sreću, izašao je novi Pravilnik s jako dobro razrađenim kriterijima po kojima Bakar opet spada u turistički nerazvijena područja pa će nam to uvelike olakšati da realiziramo neke od brojnih planiranih projekata.

Rad Turističke zajednice Grada Bakra uvelike počiva na valorizaciji bogate kulturne i prirodne baštine, a interpretacija baštine prisutna je već nekoliko godina kroz edukacije, turističke proizvode i promociju. Kako ste prepoznali interpretaciju baštine kao glavni smjer turističkog razvoja?

S obzirom na industrijsku prošlost našeg grada, bili smo vrlo svjesni činjenice da na kupališni turizam ne možemo računati, ali da s druge strane imamo iznimno bogatu kulturno povijesnu i prirodnu baštinu. Logičan slijed bio okrenuti se u smjeru interpretacije baštine koju naše brojne aktivne udruge brižno čuvaju na čemu smo im izuzetno zahvalni. Prvi naš korak u tom smjeru bilo je osmišljavanje edukativne staze Ponikve s interpretacijskim tabelama koji je završen 2017. godine. Za nastavak u tom smjeru uvelike nam je pomogla suradnja s Ivom Sillom (prvi interpretacijski vodič i trener u RH) koja je za našu manifestaciju Šetnja kroz povijest - doba Frankopana osmislila prvu interpretacijsku šetnju „Šetnja s divicom Margaretom“ (2018. g). Iduće godine nastavili smo u tom pravcu pa je realizirana tura „Šetnja s Marijom Terezijom“ koju je osmislila i izvela Marjeta Trkman Kravar, također interpretacijski vodič.

Također, u suradnji sa Silvijom Jacić osmišljena je i mala Pomorska bitka za naše najmlađe, kako bi im kroz igru približili baštinu. No, da bi uopće krenuli u nekom smjeru, prvenstveno smo morali educirati, kako sebe, tako i sve dionike u turizmu, pa smo stoga krenuli i s raznim edukacijama. Tako smo organizirali i prvi tečaj u Hrvatskoj za interpretacijske vodiče udruženja Interpret Europe, što se pokazalo kao pun pogodak jer smo ga popunili u rekordnom roku, pa smo odlučili organizirati, opet prvi u Hrvatskoj, još jedan takav tečaj na kojem sam i osobno sudjelovala, a na oba je trener bila Iva Silla. Da smo na dobrom putu, dokazala nam je, po svemu posebna, korona godina.

Kako bi ipak uspjeli organizirati našu najpoznatiju manifestaciju „Margaretino leto“ osmislili smo koncept prilagođen epidemiološkim mjerama, temeljen na 4 interpretacijske šetnje. Prva je bila u izvedbi 7 lokalnih polaznika tečaja za interpretacijske vodiče, pod nazivom „Bakar na vrhu“, drugu su izvele naše polaznice tečaja, baštinske čuvarice s Praputnjaka pod nazivom „Otkrij sva lica Praputnjaka“. Treća šetnja bila je u izvedbi naše nove suradnice i odlične vodičkinje i promotorice Gorskog Kotara Jelene Holenko Pirc pod nazivom "3,2,1… kreni na Hreljin", a četvrtu, igrificiranu interpretacijsku turu pod nazivom „Odigraj Hirčevu tajnu razinu“ realizirala je, sada već stalna članica našeg tima, Iva Silla.

Svakako moram napomenuti da je prvenstveno na našu odluku da krenemo u smjeru interpretacije baštine ponajprije utjecala promotorica hrvatske baštine Silvija Jacić, Zagrepčanka koju sam upoznala na jednoj edukaciji posvećenoj interpretaciji baštine u Ogulinu 2017. godine. Njezin doživljaj Bakra, odnosno objektivan pogled izvana me oduševio jer je uočila naše nedostatke kao i prednosti, istovremeno se, na našu sreću, zaljubivši u naš grad. Iako sam tada raspolagala s minimalnim budžetima za promociju, naša suradnja je spontano krenula iz snažne zajedničke želje da valoriziramo nepravedno zapostavljenu baštinu Bakra te da ga predstavimo široj javnosti kao škrinjicu prepunu povijesnih priča, a ne samo one industrijske.

Zajedničkih smo osmislili i odradili niz projekata koje je Silvija kvalitetno i kontinuirano promovirala na nacionalnoj razini što je uvelike pridonijelo promjeni percepcije o turističkim potencijalima našeg kraja. Na Silvijin poticaj krenuli smo i s kreiranjem autentičnog sadržaja na našoj Facebook stranici s naglaskom na baštinske priče što nam je donijelo prepoznatljivost kakvu do sada nismo imali. Vjerujem da nam je ta naša fenomenalna sinergija pomogla da nas nominiraju te da na kraju i osvojimo prestižnu međunarodnu turističku nagradu Golden Interstas 2020.

Bakar je sve do nedavno bio sasvim nezanimljiv turističkim agencijama koje nisu niti pomišljale da ga uključe u svoju ponudu destinacija na Kvarneru. Ipak, jedna je agencija prepoznala turističke pomake i tako je, po prvi put od odlaska industrije, Bakar postao izletnička destinacija za strane turiste. Je li to svojevrsna prekretnica u razvoju turizma u bakarskom kraju?

Iako smo uporno promovirali turističke potencijale Bakra, zbog stigme industrijskog grada nismo bili nikome zanimljivi i vrlo nam je teško padala ta nezainteresiranost za suradnju koju smo inicirali kod nekih turističkih agencija. Srećom, prošle godine na vrata su nam zakucali predstavnici putničke agencije Via Mea iz Crikvenice s prijedlogom za suradnju koju smo objeručke prihvatili. Zajednički smo osmislili baštinsku gastro manifestaciju pod nazivom „Tuna fest“ utemeljenu na bogatoj tradiciji izlova tune u Bakarskom zaljevu.

U sam projekt uključili smo brojne udruge poput Gradske straže Bakar, Bakarske gospode i kapetana te Težakinja i težaka z Praputnjaka, klapu, ugostitelje, OPG-ove i pojedince s našeg područja koji su sudjelovali u dočeku, animaciji i usluživanju gostiju iz Njemačke i Austrije. Via Mea je program „Tuna festa“ ponudila svojim partnerima u Njemačkoj i Austriji pa smo u 2019. godini uspjeli realizirati čak 10 grupa s gotovo 2.000 posjetitelja u pred i post sezoni, što je za nas doslovno bio početak izletničkog turizma u Bakru. To je svakako bila prekretnica za nas, kako turističku zajednicu, tako i za naše ugostitelje i udruge, ali i potencijalne goste i agencije koje su nas tada počeli ipak drugačije gledati jer smo neposredno nakon toga primili upite od još nekoliko turističkih agencija.

Ostvarili ste sjajnu suradnju s tvrtkom INA koja iz godine u godinu sve snažnije sponzorski podržava Vaše projekte. Kako je došlo do te suradnje i kakva je perspektiva za suradnju s tvrtkama iz, sve veće i uspješnije, Industrijske zone Bakar na Kukuljanovu?

Iz godine u godinu tvrtka INA podržava naše projekte, a ponajviše našu glavnu manifestaciju „Margaretino leto“ kojoj je proteklih godina bila i generalni sponzor. Tu vrlo uspješnu suradnju moramo ponajprije zahvaliti gospođi Mariji Kos koja je prepoznala naše napore da napravimo iskorak s kreativnim idejama temeljenih na našoj bogatoj kulturnoj i prirodnoj baštini. Također brojne tvrtke iz Industrijske zone Bakar poput Vargona, Bauhausa, Pevexa, Dukata i sl. su također podržale naše „Margaretino leto“. Stečenim iskustvom i dobrim povratnim informacijama naših sponzora, smatramo da postoji veliki potencijal daljnje suradnje s tvrtkama iz Industrijske zone na nekim našim budućim projektima jer turizam predstavlja za njih uistinu odličnu promocijsku platformu.

Pandemija koronavirusa negativno se odrazila na svjetski i hrvatski turizam, mnoge turističke zajednice su u to vrijeme usporile ili zaustavile svoje aktivnosti. Kako je u to vrijeme funkcionirala TZ Grada Bakra?

Turistička zajednica Grada Bakra prilagodila se novonastaloj situaciji koja je uvelike zaustavila turistički život brojnih destinacija. Osim što smo intenzivno radili na sadržaju svoje FB stranice i ažuriranju svojih web stranica, osmislili smo i odradili i brojne nove projekte. Jedan od njih je projekt posvećen baštini bakarskog kraja pod nazivom Baštinska škrinjica. Time smo željeli oplemeniti postojeći sadržaj te potaknuti lokalnu zajednicu bakarskog kraja na zajedničko prikupljanje dragocjenog sadržaja te promociju u vrijeme turističke krize putem društvenih mreža.

Grad Bakar teritorijalno pokriva uistinu veliko i raznoliko područje koje do sada nije bilo odgovarajuće predstavljeno široj turističkoj javnosti. TZ Grada Bakra stoga je pozvala stanovnike Bakra, Hreljina, Kukuljanova, Krasice, Plosne, Ponikvi, Praputnjaka, Škrljeva i Zlobina da postanu ambasadori svoga kraja te da nam pošalju fotografije, priče, legende i zanimljive činjenice o svojim mjestima ili nekim istaknutim pojedincima. Njihovim smo volonterskim doprinosom premostili nedostatak financijskih sredstava potrebnih za kreiranje promocijskog sadržaja, a pritom smo dobili i još izraženiju notu autentičnosti. Iz Baštinske škrinjice izrodio se još jedan drugi projekt. U nasljeđu obitelji Roberti pronašli recept za Bakarsku tortu star preko 150 godina i oživjeli ga te stavili u prodaju u suradnji s pekarom Vrbnik.

Također, napravili smo i turističku kartu Grada Bakra, održali smo i drugi po redu tečaj za interpretacijske vodiče, osmislili smo program Margaretinog leta prilagođen epidemiološkoj situaciji čija su okosnica bile četiri interpretacijske šetnje, te smo pokrenuli i Instagram profil TZ Grada Bakra naziva @discoverbakar, uz slogan "Bakar - every step is a story". Naši napori da realiziramo brojne projekte u doba krize izazvane epidemijom korona virusa, te odlična promocija koju je odradila naša vanjska stručna suradnica, Silvija Jacić prepoznati su od strane struke, čemu svjedoče i čak 3 osvojene nagrade; međunarodna turistička nagrada Golden Interstas 2020 za izvrsnost u radu, posebno priznanje Interstas, koje je dobio predsjednik TZ Grada Bakra i bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić za doprinos u razvoju turizma, te posebno priznanje za naš promotivni film „Bakar - Walk through history“ i njegovog autora Krešimira Černeku iz Creative Medie.

U posljednje vrijeme uvelike se potiče udruživanje turističkih zajednica i zajednička promociju određene regije. Turističke zajednice Riječkog prstena i Općine Klana nedavno su potpisale sporazum o udruživanju. Što to znači za turistički razvoj bakarskog kraja?

Ministarstvo turizma novim je Zakonom o turističkim zajednicama predvidjelo udruživanje lokalnih turističkih zajednica. S obzirom da mi u sklopu Riječkog prstena već dugo godina surađujemo na brojnim projektima, odlučili smo se na projektno udruživanje naših turističkih zajednica. Smatram da ćemo zajedničkim aktivnostima dobiti na vidljivosti i bolje se pozicionirati na tržištu, a imat ćemo i mogućnost povlačenja novca iz posebnog fonda Ministarstva turizma i sporta. Kako sam već napomenula, naše udruživanje bio je logičan slijed svih naših dosadašnjih aktivnosti, a vjerujem da time svi zajedno možemo samo dodatno profitirati. Iako većina nas gledajući nas zasebno ima brojne nedostatke, međusobno se jako dobro nadopunjujemo i ujedinjeni imamo uistinu sve.

Turisti na području Riječkog prstena mogu uživati u kulturnoj baštini, bogatoj gastro ponudi, brojnim manifestacijama i raznolikoj rekreativnoj ponudi od skijanja do jedrenja, ronjenja, jahanja, bicikliranja i niza drugih mogućnosti. Upravo ta raznolikost pruža našim gostima pravi mozaik doživljaja. Ubuduće ćemo zajednički raditi na razvoju turističkih proizvoda i promovirati cjelokupnu destinaciju Riječkog prstena kao cjelinu, budući da turizam ne poznaje administrativne granice. Također, iskreno vjerujem da će nama ovo udruživanje pomoći i da naša mikroregija u budućnosti poluči još i bolje turističke rezultate.

I za kraj, zanimaju nas planovi za budućnost koja donosi brojne izazove i prilagodbu na sasvim nova pravila u industriji putovanja. Bakar je kroz svoju burnu povijest prebrodio dugi period hendikepiranosti, hoće li mu to biti od pomoći u zahtjevnom vremenu pred nama?

Planova za budućnost uistinu imamo mnogo, no pitanje je kako će se razvijati ova kriza i kakve će sve posljedice ostaviti na turistički sektor koji je bio ponajviše pogođen ovom pandemijom. Kako je Bakar uistinu imao burnu prošlost, te je prolazio brojne amplitude, uspješnih i teških razdoblja, ali se uvijek poput feniksa dizao iz pepela, pa se nadam da ćemo tako uspješno prebroditi i ovu krizu.
Od početka poslovanja TZ Grada Bakra suočavala se sa brojnim nedostacima i preprekama, ali uvijek smo pronašli način da ih prebrodimo ili zaobiđemo, pa vjerujem da ćemo to uspjeti i ovoga puta. Sukladno mogućnostima planiramo brojne projekte u sinergiji s našom lokalnom samoupravom. U planu je uređenje šetnice posvećene tuni na rivi u Bakru, otvara se interpretacijski centar u našem Frankopanskom kaštelu u sklopu projekta Putovima Frankopana, planira se uređenje malog muzeja ribarstvene baštine u Turskoj kući, u planu je i postavljanje foto točke te uređenje pontonske šetnice.

 Također, planiramo i izdavanje nove image brošure i baštinske brošure Grada Bakra te organizaciju zanimljivih i korisnih edukacija, a posebno ćemo se posvetiti našim izajmljivačima koji zaslužuju veću podršku.

Sretna sam da u ovim zahtjevnim vremenima u svom užem timu imam kolegicu u uredu, stručnu suradnicu Anamariju Kezić i Silviju Jacić, našu vanjsku suradnicu, te naš širi tim vanjskih suradnika s kojima jako lijepo surađujemo. Također, presretni smo i prezahvalni što imamo i podršku brojnih medija poput Turizmoteke, a prvenstveno našeg Pomorskog radija Bakar, koji su uz nas od naših prvih turističkih koraka. Uglavnom, planova je puno, volje još i više pa se iskreno nadam da ćemo uspjeti realizirati barem neke od brojnih planiranih projekata i time podignuti kvalitetu naše turističke ponude na još višu razinu.