Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika grada Dubrovnika

Izvor: Turizmoteka        Foto: Grad Dubrovnik

Dubrovnik uspješno korača prema održivom i odgovornom turizmu

I ove godine rast posjetitelja u najatraktivnijoj destinaciji Sredozemlja / Projekt Poštujmo Grad – zaokret u upravljanju turizmom / Suradnja s globalnim organizacijama / Smart city rješenja u službi građana i posjetitelja

Grad Dubrovnik, jedna od najpoznatijih i najatraktivnijih turističkih destinacija na Sredozemlju, ni u 2019. ne silazi s vrha liste omiljenih destinacija. Čini se kako stigma o masovnom turizmu nimalo ne utječe na popularnost ovog odredišta, naprotiv, statistika svjedoči o porastu njegove popularnosti iz godine u godinu. Naime, od 1. siječnja do 31. kolovoza 2019. godine u Dubrovniku je boravilo 1 051 213 turista što je 14 % više nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvareno je 3 238 910 noćenja (6 % više nego 2018. godine).

Uz sve pozitivne učinke razvoja te unosne djelatnosti, u malom gradu koji inače broji oko 42 tisuće stanovnika pod pritiskom velikog broja posjetitelja neminovno dolazi do opterećenja infrastrukture i života grada. Sa sličnim izazovima susreću se brojne atraktivne destinacije u svijetu, zbog čega se posljednjih godina sve češće uz turistički porast spominje i pojam održivog turizma, koji u svojoj suštini predstavlja odgovorno i optimalno korištenje kulturnih, prirodnih i ljudskih resursa.

Na tim temeljima dubrovačka gradska uprava razvija projekt Respect the City (Poštujmo Grad), a o ovom zaokretu u promišljanju turizma razgovarali smo sa zamjenicom dubrovačkog gradonačelnika Jelkom Tepšić, inače dugogodišnjom djelatnicom u turističkoj branši.

 Grad je hitno morao „prodisati“

Kako ste došli do ideje o projektu Poštujmo Grad?

Problem nepodnošljivih gužvi i zagušenja stare gradske jezgre eskalirao je 2017., premda je rastao i tijekom prethodnih godina. Eminentni međunarodni mediji u naslovima su najavljivali „smrt Dubrovnika“, a svijet su obišle fotografije zakrčenog ulaza u Grad, što je bila ozbiljna prijetnja imidžu našeg grada. Takvo ozračje vladalo je u trenutku kada smo preuzeli vodstvo gradske uprave i stoga smo bili odlučni uvesti neke promjene. Grad je hitno morao „prodisati“ i to je bio začetak strateškog projekta Poštujmo Grad. Danas, dvije godine kasnije, uspješno koračamo prema održivom turizmu i pozivaju nas na svjetske konferencije na ovu temu kako bismo podijelili svoja iskustva, a to je rezultat svakodnevnog rada i planiranja, odnosno upravljanja odredištem.

Doživljaj je temelj turističke ponude jedne destinacije, a on je danas u mnogim svjetskim lokacijama pod zaštitom UNESCO-a narušen. Venecija, Barcelona, Plitvička jezera se također suočavaju s ovim izazovima i okreću se održivom turizmu. Svaka destinacija ima svoje specifičnosti, koje ste promjene uveli u Dubrovniku?

Najprije moram naglasiti da se radi o sveobuhvatnom projektu koji okuplja različite manje i kratkoročnije mjere, ali i velike infrastrukturne dugotrajne projekte za koje je potrebno vrijeme za pripremu i provedbu. U suštini, svrha mu je unaprijediti pozitivne učinke turizma, a smanjiti one potencijalno negativne. Trenutno smo sretni s postignutim ali na tome se svakodnevno radi. One manje zahtjevne poteze, poput koordinacije upravljanja prometom, zabranu zaustavljanja na Pilama izletničkim autobusima četvrtkom i subotom kada se očekuje najviše gostiju s kruzera, novi režim parkinga oko stare gradske jezgre uveli smo odmah kako bismo ubrzali protočnost.

Također, prostor javnih površina koje koriste restorani i kafići oko starog grada smanjili smo za 30 posto, a za 80 posto smanjili smo štandove unutar zidina čime se postigla prohodnost. Kontaktirali smo krovno udruženje kruzerske industrije CLIA i reorganizacijom ticanja kruzera smanjili broj posjetitelja koji posjećuju grad na najviše 4000 istovremeno. Najveći pritisak na povijesnu jezgru Dubrovnika stvaraju kruzeri te jednodnevni izleti u Dubrovnik iz okolnih mjesta. Bolje raspoređeni dolasci kruzera te zabrana izleta četvrtkom i subotom, kad je najveća gužva, kratkoročna su rješenja, ali funkcioniraju. Nedavno smo krenuli s komunikacijskom kampanjom. Sastavili smo nekoliko pravila i mjera za naše turiste – ne jesti ili piti na skalama crkvi i znameniti, ne voziti bicikl na Stradunu, ne penjati se jer su zidine jako visoke…

Ne bojite se da će uvođenje pravila i ograničenja imati negativne učinke?

Nemamo općenita ograničenja jer, naravno, ne želimo zabraniti nikome da dođe u Dubrovnik. Činjenica je da živimo od turizma i naš grad je otvoren prema svakome tko ga želi posjetiti, ali isto tako potrebno je podići svijest da je Dubrovnik grad kulture, lijep, čist i siguran i takvog ga trebamo očuvati. Od 1979. spomenička jezgra je pod zaštitom UNESCO-a, a od 2009. Festa svetog Vlaha dio je Reprezentativne liste nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Uz to, ove godine obilježavamo i 600 godina od postavljanja Orlandovog stupa te 70 godina Dubrovačkih ljetnih igara. Sve to predstavlja vrijednost i identitet grada koji ne smijemo i nemamo pravo ugroziti.

Uvedene mjere spriječile blokade gradskih vrata

Kako ocjenjujete reakcije javnosti, građana i posjetitelja?

Brojni turisti koji posjećuju naš grad imaju kulturu putovanja i shvaćaju da su došli u živući grad pod svjetskom zaštitom UNESCO-a te ga kao takvog poštuju. Međutim, uvijek postoje pojedinci koji se ponašaju neprimjereno, a odgovornost gradske uprave je na to upozoriti, pa i sankcionirati kad je potrebno. Želimo zadovoljne građane i najbolje iskustvo Dubrovnika za sve naše goste i to je naša dužnost. Nikome ne ide u prilog da oni s odmora ponesu frustracije oko zastoja u prometu i komunalnog nereda.

Kako su se te mjere koje ste naveli odrazile na protekle dvije sezone?

Rezultati su itekako vidljivi, prema brojkama svake godine bilježimo rast, a dvije godine nismo imali nijedan dan kad bi zbog prevelikog broja turista bila zakrčena gradska vrata. Nažalost sad se to u jednom trenutku opet dogodilo, iznimno, i to zbog broda koji je u Dubrovnik stigao dva sata prije rasporeda pa nam je poremetio uhodanu proceduru. Imamo desetak dana u sezoni koji su zbog većeg broja dolazaka kritični, ali sve je moguće riješiti uz planiranje unaprijed što i radimo zadnje dvije godine.

Trenutno nam najveći problem stvara nekontroliran broj autotaksi vozila, do čega je došlo zbog Zakona o liberalizaciji taksi tržišta. Sada u gradu na 42 tisuće stanovnika imamo 30 tisuća registriranih automobila i 12 tisuća registriranih motora. Uz sve mjere, naša prometna infrastruktura to ne može podnijeti i tražili smo od nadležnog ministarstva izuzeće za gradove pod zaštitom UNESCO-a.

Prijevoz kruzerskih gostiju i previše taksista rezultiraju nesnosnim gužvama na prometnicama, kako ćete to riješiti ako se ne usvoji izmjena zakona?

Ako ne dođe do izmjene zakona i liberalizacija autotaksi tržišta ostane na snazi, oko povijesne jezgre uvest ćemo zonu ograničenog prometnog režima u koji će moći ući jedino taksi vozila na električni pogon. Od sljedeće godine uvodimo posebne shuttle niskopodne autobuse kojima će gradski javni prijevoznik Libertas preuzeti transfer putnika s kruzera iz gruške luke do stare gradske jezgre i obratno. Oni će imati točno određene rute kojima će smjeti voziti, a kako će jedan takav autobus moći primiti 200 umjesto dosadašnjih 50 putnika, tako da vjerujemo da ćemo od 2020. smanjiti gužve za 50 posto.

Dugoročni planovi - novi urbani centar Gruž

Održivi turizam predstavlja svojevrstan zaokret od donedavne politike većine destinacija i promjena u nekim segmentima nije moguća „preko noći“. Kakvi su vam daljnji planovi po pitanju održivog turizma općenito?

Što se tiče dugoročnijih planova, od kraja 2020. planiramo pristup automobilom do granica povijesne jezgre omogućiti samo lokalnom stanovništvu. Svi ostali svoja vozila morat će ostavljati na posebnom park and drive parkiralištu s tisuću mjesta koje gradimo na području Pobrežja, koje je na rubu grada, na desetak minuta vožnje. Već od sljedeće godine idemo s fiksnim brojem od dva kruzera istovremeno u gradskoj luci, a od 2021. uvodimo i taksu za goste s kruzera. Za sve ove planove imamo podršku CLIA-e. Treba reći da su nam gosti s kruzera iznimno važni, da trebamo činiti sve što možemo da ih ne izgubimo jer oni, usprkos predrasudama da ne troše, po istraživanjima u destinaciji ostavljaju po 70 eura za dan posjete, što je značajan prihod za grad.

Nadalje, Plan upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom Grada Dubrovnika je u izradi, a do donošenja plana vodimo se radnom verzijom Akcijskog plana Projekta Poštujmo Grad. Pripremili smo većinu dokumentacije za moguća rješenja strateškog projekta novog urbanog centra Gruž. Ovaj projekt je izvjestan kandidat da postane pilot integrirani projekt podržan izravno od Europske komisije te da je jedan od rijetkih spremnih projekata ovakve kvalitete i relevantnosti na razini EU te očekujemo da bi EK mogla sufinancirati najveći dio projektnih troškova.

S udruženjem CLIA potpisali ste nedavno Sporazum o suradnji, u kojoj mjeri će ta suradnja konkretno pridonijeti Gradu Dubrovniku?

CLIA nam je jedan od najvažnijih partnera na putu prema održivom turizmu, a usmjereni smo na rješavanje nekih od najvažnijih pitanja u pogledu turizma na lokalnoj i svjetskoj razini. Jedna od točaka Sporazuma je i mjerenje održivosti destinacije od strane Globalnog vijeća za održivi turizam. Pokrenuli smo ovaj proces koji će trajati tri mjeseca, nakon čega ćemo dobiti konkretne podatke pomoću kojih ćemo definirati daljnje korake u upravljanju destinacijom. Time smo ušli u uski krug od 30 destinacija za koje će se provesti ovo ispitivanje, a jedino smo odredište čije mjerenje sponzorira CLIA, na čemu smo iznimno zahvalni. Adam Goldstein, predsjednik Izvršnog odbora CLIA-e i potpredsjednik Royal Caribbean Cruises osobno je nedavno posjetio Dubrovnik i podržao gradske projekte koje provodimo u upravljanju kruzing turizmom.

Dubrovnik je jedan od predvodnika smart city koncepta u Hrvatskoj, kako Vam „pametne aplikacije“ pomažu u upravljanju destinacijom?

Razvijamo brojna smart city rješenja, a riječ je o najmodernijim tehnološkim programima u službi naših građana i posjetitelja. Jedan od najboljih je svakako pametni parking koji funkcionira na principu najnovije senzorske mreže. Senzori su ugrađeni u parkirna mjesta tako da vozači putem aplikacije mogu brže i lakše locirati slobodna parkirna mjesta, čime se vrijeme provedeno u traženju parkinga značajno smanjuje te se ne usporava promet. Osim toga, aplikacijom Dubrovnik Visitor pratimo podatke o kretanju ljudi u povijesnoj jezgri, a dostupno je i svojevrsno predviđanje gužvi na određene datume, kako bi posjetitelji prilagodili vrijeme obilaska grada u vrijeme manje gužve. Stanje u prometu na šest frekventnih lokacija moguće je pratiti na internetu putem web kamera na prometnicama.

Dugo ste u turističkoj branši, što smatrate ključem uspjeha na ovom tržištu?

Iz perspektive turističkog djelatnika s karijerom ostvarenom u Dubrovniku mogu reći da naš grad ima stabilan turistički imidž, prepoznatljiv je i atraktivan, a raditi u turističkom gospodarstvu Grada vrlo je zanimljivo i jako obvezujuće. Potrebna je stalna pozornost očuvanju njegovog jedinstvenog identiteta povezana uz nastojanje da se izađe u susret potrebama modernog gosta. Suvremena tehnologija izvrstan je alat u poslovanju, no pritom ne smijemo zaboraviti da gost zapravo traži doživljaj, emociju.

Osobno vjerujem da je zbog toga u uslužnim djelatnostima ključan faktor čovjek, zaposlenik, građanin. Zadovoljan, entuzijastičan i motiviran djelatnik na nezamjenjiv način pridonosi kvaliteti usluge. Zato je naš projekt Poštujmo Grad usmjeren i na naše građane, jer zadovoljan građanin bit će gostoljubiv domaćin.