dr. Sc. sc. Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose

Novi koncepti mogu osigurati održivost

Izvor: Magazin Glasa Slavonije     Foto: Privatni album

Koronska kriza teško je pogodila i kulturni i turistički sektor, pa kada govorimo o kulturnom turizmu, praktički više ne postoji, barem ne kao prije krize. Budući da su oba sektora ovisna o socijalnom kontaktu, koji je dio samog kulturnog i turističkog iskustva, on je jednostavno nestao - kaže dr. Sc. sc. Daniela Angelina Jelinčić, znanstvena savjetnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, dodaje:

- Teško je dati konkretne podatke o uzrokovanoj šteti jer nas je kriza zahvatila, pa istraživanja još uvijek nisu dostupna. Ali očito je da najveću štetu trpe izvedbene umjetnosti, koje najviše ovise o potrošačima u fizičkom prostoru, a tu su i muzeji, odnosno baštine. S opuštanjem potonjeg stvoreni su fizički uvjeti za potonje da otvore svoja vrata barem domaćim posjetiteljima, ali to još uvijek ne ukazuje na brži oporavak kulturnog turizma. Situacija je sigurno donijela štetu koja će se, doduše, sakupljati kasnije, možda godinama nakon ove krize.

Što i čini li država (Vlada) pomoć u ovom turističkom sektoru?

- Različite se zemlje prilagođavaju na različite načine. Općenito, možemo govoriti o prilagođavanju samog sektora, odnosno o državnim intervencijama u taj sektor. S strane prilagodbe sektora vidljivi su trendovi prelaska na mrežno poslovanje, briga o zaposlenima, smanjenje resursa, što uključuje materijalne troškove, ali i ljudske resurse. Sve je to, naravno, popratio drastičnim padom prihoda. Što se tiče intervencija vlade, nisam svjestan inicijativa koje se izravno odnose na kulturni turistički sektor, ali u Hrvatskoj postoji niz mjera koje se odnose na turizam (npr. Snižavanje kamatnih stopa na zajmove, moratorij na rate kredita ili reprogramiranje postojećih kredita ili odobravanje novih zajma) zadržana likvidnost) ili s kulturom) (mjere očuvanja radnih mjesta, korištenje odobrenih sredstava za programe unatoč njihovom otkazivanju / odgađanju).

INTENZIVNE MJERE

Što hitno treba učiniti i koje mjere treba poduzeti za oporavak i nastavak razvoja kulturnog turizma?

- Ne postoji savršeni recept koji bismo propisali u ovoj situaciji. Po mom mišljenju, međutim, postoje dva načina za djelovanje. Prvi je povezan s postupnim opuštanjem mjera, što podrazumijeva spor povratak u stanje u kojem je bio prije. Ovo je trenutno najrealniji scenarij, pa će se većina kulturnih i turističkih subjekata pokušati polako vratiti poslu. Nada se nalazi u relativno dobroj situaciji s koronavirusom u Hrvatskoj i otvorom za turiste, koji bi mogao vratiti barem dio tržišta. Drugi način uključuje resetiranje sektora i pokretanje posla u potpuno drugom smjeru. Teži je put, ali mogao bi donijeti stvarnu i kvalitetnu promjenu, koja bi se odmaknula od fokusa na mase i ciljala mali broj turista, koji nude dubinu iskustva. Rješenja se stoga mogu tražiti u novim konceptima, čije naznake u stručnoj i znanstvenoj zajednici pratimo već neko vrijeme.

To su pojmovi tzv održivi turizam sa sjedištem u zajednici, regenerativni turizam, turistički doživljaj, kreativni turizam, transformativni turizam itd. Njihova zajednička značajka je dublje iskustvo za turiste (a potom i za lokalnu zajednicu), iskustvo, povezivanje s odredištem, obrazovanje. Stoga je najveći odmak od turizma kakav ga danas poznajemo fokus na male skupine ljudi i dubina iskustva. Mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s tim potaknule bi razvoj kreativnih i inovativnih kulturno-turističkih programa, edukaciju menadžera u kulturi i turizmu za takve nove koncepte, suradnju s lokalnom zajednicom, promociju, razvoj tržišta itd. održivi turizam sa sjedištem u zajednici, regenerativni turizam, turistički doživljaj, kreativni turizam, transformativni turizam itd. Njihova zajednička značajka je dublje iskustvo za turiste (a potom i za lokalnu zajednicu), iskustvo, povezivanje s odredištem, obrazovanje. Stoga je najveći odmak od turizma kakav ga danas poznajemo fokus na male skupine ljudi i dubina iskustva.

Mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s tim potaknule bi razvoj kreativnih i inovativnih kulturno-turističkih programa, edukaciju menadžera u kulturi i turizmu za takve nove koncepte, suradnju s lokalnom zajednicom, promociju, razvoj tržišta itd. održivi turizam sa sjedištem u zajednici, regenerativni turizam, turistički doživljaj, kreativni turizam, transformativni turizam itd. Njihova zajednička značajka je dublje iskustvo za turiste (a potom i za lokalnu zajednicu), iskustvo, povezivanje s odredištem, obrazovanje. Stoga je najveći odmak od turizma kakav ga danas poznajemo fokus na male skupine ljudi i dubina iskustva. Mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s tim potaknule bi razvoj kreativnih i inovativnih kulturno-turističkih programa, edukaciju menadžera u kulturi i turizmu za takve nove koncepte, suradnju s lokalnom zajednicom, promociju, razvoj tržišta itd. Njihova zajednička značajka je dublje iskustvo za turiste (a potom i za lokalnu zajednicu), iskustvo, povezivanje s odredištem, obrazovanje. Stoga je najveći odmak od turizma kakav ga danas poznajemo fokus na male skupine ljudi i dubina iskustva.

Mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s tim potaknule bi razvoj kreativnih i inovativnih kulturno-turističkih programa, edukaciju menadžera u kulturi i turizmu za takve nove koncepte, suradnju s lokalnom zajednicom, promociju, razvoj tržišta itd. Njihova zajednička značajka je dublje iskustvo za turiste (a potom i za lokalnu zajednicu), iskustvo, povezivanje s odredištem, obrazovanje. Stoga je najveći odmak od turizma kakav ga danas poznajemo fokus na male skupine ljudi i dubina iskustva. Mjere koje bi se mogle poduzeti u vezi s tim potaknule bi razvoj kreativnih i inovativnih kulturno-turističkih programa, edukaciju menadžera u kulturi i turizmu za takve nove koncepte, suradnju s lokalnom zajednicom, promociju, razvoj tržišta itd.

S obzirom na trenutnu tešku i neizvjesnu cjelokupnu situaciju u turizmu, može li održivost kulturnog turizma biti dugoročna i s kojim potrebnim prilagodbama?

- Upravo ti novi koncepti mogu osigurati održivost. To su male skupine posjetitelja, ali plaćaju više i ostaju duže. Na primjer, kreativni turistički programi često zahtijevaju duže razdoblje zbog učenja vještine ili izrade predmeta, regenerativni i transformativni turizam zahtijeva vrijeme da se postigne učinak regeneracije ili transformacije, a doživljaj turizma znači uživanje u cijeloj destinaciji, zbog čega turisti često ostaju duže produžiti osjećaj ugode. To je koncept tzv željeznički ili otporni turizam, koji se potiče ne samo na razini EU nego i na globalnoj razini, a temelji se na održivom razvoju, prosperitetu i uključivom rastu. Danas mislimo i na otporne gradove, koji imaju sposobnost oporavka i pripreme za nove izazove (u ovom slučaju coronavirus).

RAZVOJ TRŽIŠTA

Općenito - kako stvoriti iskustvo u turizmu u trenutnim okolnostima, vratiti optimizam i pridobiti goste, turiste, koje zanima takvo iskustvo u vremenu digitalizacije i globalnog umrežavanja svijeta?

- U skladu s tim novim konceptima turizma, bit će potrebno prilagoditi ne samo novoj vrsti (digitalnog) poslovanja, već i razvoju novih vrsta proizvoda / usluga / iskustava koje će se nuditi novom turističkom tržištu. Trenutno, digitalno poslovanje u tom smislu sada služi kao prilika za razvoj tržišta, za stavljanje spin-off proizvoda povezanih s tim novim programima iskustva, ali i za simuliranje stvarnih programa. Tako stvaramo doživljaj i prije nego je turist fizički posjetio odredište. U tom smislu, kulturni turizam doista ima prednost nad ostalim sektorima jer ima alate (na primjer, vizualne i zvučne efekte) pomoću kojih može dočarati stvarnost. Pored toga, kultura ima imanentnu kreativnost, koju bi sada trebala koristiti za postizanje konkurentnosti u odnosu na druge proizvode ili tržišta.