dr. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista

Ova kriza rasvijetlila je pogrešnu hrvatsku ekonomsku politiku

Izvor i foto: Privredni.hr/HGK

Autor: Jozo Vrdoljak

Prava financijska i ekonomska kriza počinje ako sada započnu rezanja i čuvanja državnog proračuna te obrana nekih imaginarnih ciljeva. U takvoj situaciji može 

S obzirom na nestašicu nekih osnovnih proizvoda, poput kvasca, zaštitnih rukavica, alkohola za dezinfekciju kože i predmeta, čemu smo svjedoci ovih dana, odgovore na neka pitanja pokušali smo dobiti od stručnjaka koji je godinama upozoravao na pogrešne trendove u hrvatskoj ekonomiji. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, kaže da je ova kriza pokazala i rasvijetlila pogrešnu hrvatsku ekonomsku politiku, koju čak naziva iluzionističkom.

Jezgra nacionalne ekonomije

"Govorimo o politici koja nije sačuvala jezgru nacionalne ekonomije, kakva bi trebala biti po o struci i po prirodi. Studente učimo kako u ekonomiji postoje primarni, sekundarni i tercijarni sektor. To je piramida u kojoj je baza primarni sektor i on je strateški sektor po načinu upravljanja i važnosti. On ne mora biti najveći, ali mora postojati. Primarni sektor čine hrana, energija, lijekovi te streljivo i oružje. Znači, treba imati prehrambenu, zdravstvenu i fizičku sigurnost. Upravo to predstavlja i glavne funkcije države i čini njene glavne elemente. U ovoj globalizaciji te u nekim iluzionističkim teorijama koje su se vodile u bitkama u Hrvatskoj, mi smo sve to uništili. Drugo, gotovo da je bilo zabranjeno pričati o industrijskom razvoju i industrijskoj politici. Dio neodgovornih političara i ekonomista populista svakome tko bi o tome govorio, prilijepio bi etiketu planskih ekonomista, a o industrijalizaciji su govorili kao ostavštini bivšeg sustava", upozorava Ljubo Jurčić.

"Hrane, energije i lijekova uvijek morate imati dovoljno na svojem teritoriju, a nužno je osigurati i fizičku sigurnost. A sada, hoćete li imati noviji ili stariji tip mobitela, manje je važno u ovakvoj situaciji", dodaje Jurčić.

 

Sve pametne države, ističe, rade svoju strukturu industrije, a mi smo se preorijentirali na ono što nam je 'dano od Boga', a to je turizam. "Radi se o tzv. nizozemskoj bolesti. U trenutku kada su pronašli nalazišta plina u Nizozemskoj, jedno su se vrijeme oslanjali na plin. Kada su shvatili da im je industrija počela propadati, opet su se okrenuli razvoju industrije. Dio naših ekonomista tvrdio je kako to kod nas nema nikakve veze s nizozemskom bolesti. U Hrvatskoj će valjda, zahvaljujući ovoj situaciji, ipak, veći broj ljudi shvatiti u kojoj smo mjeri imali pogrešan pristup", mišljenja je ugledni ekonomski analitičar.

Podsjeća na krizu iz 2009. godine, koju je izazvao financijski sektor zbog vlastite pohlepe, a onda je država u toj situaciji spašavala gospodarstvo, dok je dio političara i ekonomista tvrdio je kako je upravo država izvor te krize, ali i upozoravao da država ne smije povećavati potrošnju. Država je tada, kaže, povećavala potrošnju kako bi spasila financijski sektor.

Nije vrijeme za obračun s javnim sektorom

Jurčić podsjeća da su se iz krize 2009. izvukle neke pouke, tako da su se, primjerice, 2012. godine otpustili neki porezi kako bi se povećala domaća proizvodnja.

„Zbunjuje to što se u ovoj situaciji ponovno pokreću inicijative da se smanje plaće u javnom sektoru te da se ide u štednju. Ova epidemija zasad nije prouzročila veću ekonomsku štetu, ali posljedica će biti u prekidu nekih veza. Međutim, prava financijska i ekonomska kriza počinje ako sada započnu rezanja i čuvanja državnog proračuna te obrana nekih imaginarnih ciljeva. U takvoj situaciji može se skrenuti na pogrešan put. Državni proračun ne može služiti sam sebi. Sada nije vrijeme za obračun s javnim sektorom jer se to radi u mirna vremena. Ako sada smanjite plaće javnom sektoru u kojem radi 100.000 ili 200.000 ljudi, smanjit ćete potražnju. Smanjivati plaće u ovom trenutku bila bi potpuno pogrešna politika jer bi se smanjila potražnja. Pametna politika bi bila sačuvati plaće, a drugi njen pametan korak bio bi usmjeravanje potrošnje na domaću proizvodnju. Smjer nam mora biti takav da za šest ili 12 mjeseci podignemo proizvodnju koje sada nemamo", kaže Jurčić.

Uvoz zamijeniti domaćom proizvodnjom

Hrvatska je, podsjeća Jurčić, do sada uvozila 25 milijardi eura vrijednosti robe, a izvozila oko 15 do 16 milijardi. „Imali smo, dakle, deficit od 10 milijardi eura i njega smo pokrivali iz turizma. Zato nam je bilanca posljednjih godina bila stabilna unatoč tome što smo po razvijenosti bili na dnu Europske unije. Ako turizam padne za 20 posto ili više, imat ćemo problema s bilancom. Urušit će se struktura koja je, istina, bila loša. U svemu ovome potrebno je i izazovno sačuvati strukturu. Znači, moramo raditi na tome da sav uvoz koji možemo zamijenimo domaćom proizvodnjom, i to u kratkom roku. Naravno da takvo što treba napraviti politika. Teško da nešto možemo učiniti za tri mjeseca, ali za šest mjeseci može biti pomaka, a za godinu dana mogli bismo imati i neke rezultate. Ako počnemo stvarati bistru jezgru hrvatske nacionalne ekonomije, koja će biti uključena u globalizaciju Europe, onda smo nešto naučili. Ako budemo prelijevali iz šupljeg u prazno, opet nam predstoji dugogodišnja kriza", upozorava Ljubo Jurčić.