dr. Gordana Antić, zamjenica ravnatelja ZHMIŽ-a

Izvor i foto: VIV/Turizmoteka

U Poreču se tijekom turističke sezone broj intervencija hitne službe povećava 45 – 55 %. Ljudi koji se brinu o životima brojnih turista i lokalnog stanovništva nemaju godišnjih odmora, ali imaju veliko srce. Njihov rad i rad Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije (ZHMIŽ) podupire i Valamar.

O radu Zavoda i specifičnostima rada u turističkoj sredini razgovarali smo s dr. Gordanom Antić, zamjenicom ravnatelja i voditeljicom ispostave Poreč.

Kako je organiziran Zavod za hitnu medicinu Istarske županije?

Zavod za hitnu medicinu Istarske županije (Zavod) osnovan je 1. 11. 2011. s osnovnom djelatnosti provedbe mjera hitne medicine na području Istarske županije, odnosno zbrinjavanje stanja koja neposredno ugrožavaju ljudski život i teško narušavaju zdravlje. Zavod je organiziran u ispostavama Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Rovinj i Umag, a sjedište je u Puli, gdje se nalazi i Medicinska prijavno-dojavna jedinica za cijelu županiju.

Najvažnije su aktivnosti Zavoda:

Organizira, provodi i nadzire ustroj i rad izvanbolničke hitne medicine u Istarskoj županiji sukladno Mreži hitne medicine.
Provodi obvezujuće standarde operativnih postupaka, protokola rada i algoritme postupanja u djelatnosti hitne medicine.
Primjenjuje standarde opreme, vozila i vizualnog identiteta vozila i djelatnika hitne medicinske službe sukladno standardima suvremene hitne medicine.
Obrazuje djelatnike hitne medicinske službe, ostale zdravstvene djelatnike i stanovništvo u Istarskoj županiji.
Prikuplja podatke za godišnju analizu rada hitne medicinske službe u Istarskoj županiji i dostavlja ih Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu.
Surađuje s ostalim zdravstvenim ustanovama na području Istarske županije.
Surađuje s drugim žurnim službama u Istarskoj županiji i sudjeluje u svim zajedničkim aktivnostima s tim službama.
S obzirom na to da je Poreč jedna od ključnih turističkih destinacija na Jadranu, koliko je važna suradnje hitne medicinske pomoći i turističkog sektora?

Veoma je važna suradnja između turističkog sektora i Zavoda, ali i ispostave Poreč jer se u razdoblju od početka travnja pa do kraja rujna posao u hitnoj medicinskoj pomoći najmanje udvostruči. Bez financijske pomoći lokalne zajednice ne bi se mogli zaposliti djelatnici koji pružaju hitnu medicinsku skrb turistima.

Općenito su poznati izazovi u području hitne medicine kao što su nedostatak osoblja, sredstava i vozila… Odgovara li postojeći sustav današnjim potrebama s obzirom na ubrzani razvoj destinacija, a time i povećanja broja turista u Hrvatskoj općenito, a pogotovo u Istri?

U našem Zavodu uglavnom nemamo problem s pronalaženjem osoblja jer nam mladi liječnici rado dolaze (iz cijele Hrvatske) upravo zbog odnosa prema njima i mogućnosti obrazovanja, ugodne radne atmosfere i pomoći bilo koje vrste. No suočeni smo i sa stalnim odlascima na specijalizacije iz različitih grana medicine. Trenutačno imamo pet liječnik na specijalizaciji iz hitne medicine financiranih iz EU fonda. Trudimo se zadržati postojeće osoblje različitim mjerama potpore, primjerice plaćanjem školarine i mogućnošću edukacije na međunorodno certificiranim tečajevima (financirano iz EU projekta). Možemo se pohvaliti najsuvremenijom medicinskom opremom za rad za zbrinjavanje životno ugrožavajućih stanja, čak imamo i prijenosni ultrazvučni uređaj u vozilima. Međutim, nabavljanje ambulantnih vozila veliki je problem zbog nedostatka financijskih sredstava. Ove smo godine nabavili dva suvremena vozila (jedan uz sufinanciranje Poreča). Svakom sljedećom godinom svjedočimo povećanom broju intervencija u hitnoj medicinskoj službi, a naši se djelatnici iscrpljuju da krajnjih razmjera. Njihov entuzijazam, želja za stalnim učenjem i napredovanjem u struci pruža svim našim žiteljima i turistima maksimalno kvalitetnu hitnu medicinsku skrb. Postojeća mreža hitne medicine nije dostatna za naše potrebe pa samo zahvaljujući suradnji s lokalnom zajednicom možemo ostvariti zadovoljavajuću hitnu medicinsku skrb. Dobrom koordinacijom timova središnje Medicinske prijavno-dojavne jedinice svaki će pacijent u Istri dobiti najbržu moguću hitnu medicinsku skrb kada mu zatreba i bit će poduzeti svi nužni postupci.

Je li Istra, a osobito Poreč, dovoljno prepoznala izazove i potrebe vašeg Zavoda?

Županija, ali i gradovi i općine, pri čemu se posebno ističe Poreč, prepoznaju naše potrebe i pomažu Zavodu sufinanciranjem nadstandarda u cijeloj županiji, dok Labin i Poreč sufinanciraju i „nadnadstandard“ tijekom cijele godine. Poreč nam je također od prošle godine ustupio jedan stan u kojemu stanuju dva liječnika, a financirao je i kupnju novih odora za dvadeset djelatnika ispostave Poreč.

Kako se pripremate za turističku sezonu?

Turistička sezona već je nekoliko godina produljena, tj. ne traje samo tri mjeseca, nego najmanje šest mjeseci pa je obujam posla značajno veći. Posebnih priprema za turističku sezonu nemamo, nego smo stalno spremni. Imamo veći broj opreme i veći broj osoblja kako bi odgovorili nastalim potrebama povećanog obujma posla. Vozila stalno poravljamo (što predstavlja i značajan materijalni izdatak) i nadamo se obnovi voznog parka jer je to gorući problem u Zavodu. Dvaput godišnje organiziramo vježbu velike nesreće, pri čemu u suradnji s drugim žurnim službama Županije uvježbavamo spremnost odgovora za slučaj potrebe zbrinjavanja većeg broja ozlijeđenih ili oboljelih.

Koliko timova radi na području Istre? Je li to dovoljno i na koji način se financiraju dodatni timovi?

Na području Istre bi po mreži hitne medicine radilo osam timova T1 (doktor medicine, med. sestra ili medicinski tehničar i vozač s edukacijom) i jedan tim T2 (dvije med. Sestre ili tehničara) tijekom 24 sata. Zahvaljujući sufinanciranju županije, gradova i općina izvan turističke sezone imamo po danu devet timova T1 i jedan tim T2, a u noćnim satima devet timova T1 i dva tima T2. Uz to imamo i 24-satnu pripravnost u Puli, Buzetu i Labinu. Od početka lipnja do kraja rujna tijekom 24 sata rade 11 timova T1 i tijekom dana još jedan T2 uz postojeću pripravnost. Dodatni nadstandard izvan turističke sezone plaćaju Poreč i Labin, a tijekom ljeta Poreč, Labin i Rovinj. Dodatni je „y“ tim T1 tijekom ljeta u ispostavi Pazin, a financira ga Ministarstvo prometa. S ovim brojem timova racionalnom upotrebom (upućivanjem prvoga najbližeg raspoloživog tima prema pacijentu) uspijevamo udovoljiti potrebama hitnih pacijenata. U nekim danima ima jako puno posla i naši djelatnici na prijavno-dojavnoj jedinici proživljavaju veliki stres pri nastojanjima da sve organiziraju i da ne bude incidenata. Veliko su opterećenje za naš sustav nehitni pacijenti i kronični bolesnici, koji bi trebali biti zbrinjavani u sustavu primarne zdravstvene zaštite, no to u velikom broju slučajeva nije tako. Trenutačno zbrinjavamo oko 70 % pacijenata koji nisu hitni (trošimo resurse i materijalna sredstva).

U Poreču je postavljeno sedam defibrilatora. Je li to dovoljno za jedan turistički grad? Kako građani reagiraju?

Postavljanje automatskih vanjskih defibrilatora početak je dobre priče. Na redu je sveobuhvatna edukacija građana kako bi se oni koristili njima kad god je to potrebno. O tome smo već razgovarali s gradonačelnikom Poreča i krećemo u realizaciju. Građani su velikom većinom zainteresirani kada im se objasni važnost takvih uređaja i mogućnost spašavanja života. Uređaje treba postaviti i izvan grada na područjima na koje hitna ne može brzo doći. Ove su godine četiri puta upotrebljeni automatski vanjski defibrilatori u Istri, odnosno dvaput na području Poreča i dvaput na području Rovinja.

Na koji način vidite suradnju Zavoda i turističkih kompanija u budućnosti?

Za sigurnost turista, koju obećavaju turističke kompanije u svojim ponudama, svakako je iznimno važan segment pouzdana i kvalitetna usluga hitne medicinske pomoći. Kako to postići? Na prvom je mjestu uspješnosti i kvalitete rada hitne medicinske službe znanje djelatnika koji radi u hitnoj medicinskoj službi, što osigurava Zavod stalnim edukacijama i uvježbavanjem. Na drugom je mjestu posjedovanje medicinske opreme (pri čemu su svakako najvažnija kvalitetna, sigurna i udobna ambulantna vozila). Kako to predstavlja značajna materijalna sredstva, kojih Zavod nema dovoljno, potrebno je razumijevanje i financijska pomoć turističkih kompanija. Istodobno smo svjesni smo potrebe uvježbavanja turističkih djelatnika iz područja osnovnog održavanja života do dolaska HMS-a i upotrebe automatskih vanjskih defibrilatora i spremni smo ih educirati kako bi oni postali naše produžene ruke.