Ne tražimo blago drugdje!

Piše: Đuro Tomljenović

Izvor: Turizmoteka                       Foto: ID RIVA

Piše: Đuro Tomljenović


Početkom listopada Dani hrvatskog turizma prvi puta održavaju se na kontinentalnom dijelu Hrvatske u Slavoniji. Gotovo 2 tisuće hrvatskih turističkih djelatnika, većina s hrvatskog uzmorja, održat će svoje cehovsko godišnje okupljanje u kraju Hrvatske gdje je turizam u začeću.

Nakon višegodišnjeg zanemarivanja razvoja Istočne Hrvatske, nadam se, da i ovim činom, kreće preokret, barem što se razvoja turizma u tom dijelu Hrvatske tiče.. Turizam je uz naše uzmorje očuvao stanovništvo, omogućio im samozapošljavanje i stvorio uvjete za ostanak i život u svojim stoljetnim staništima.
Slavonija i Baranja, do sada su spominjani samo po mogućnostima u razvoju poljoprivrede i hrane.

Naime, nažalost ulaskom u kapitalizam, propala su mnoga mala poljoprivredna gazdinstva koja se nisu snašla u novim tržišnim uvjetima. Istina, država je mnogo sredstava odvojila da pomogne toj tranziciji, no nažalost, većinom neuspješno. Žalosno je što su mnogi špekulanti iskoristili te poticaje ne za povećanje proizvodnje već bogaćenje.

Sada kada Slavoniju i Baranju napušta mladost, krajnji je čas da se zaustavi taj odlazak pokretanjem novih razvojnih koncepata, kao što je razvoj turizma. Na našem hrvatskom Istoku gotovo svaka treća kuća je prazna, pa zato, predlažem, za početak stvorimo uvjete, da kao naši Istrani početkom 90-tih, pomognimo Slavoncima u uređenju tih bakinih kuća i ponudimo ih turistima koji traže novo, novo iskustvo, nove krajolike te upoznavanje sa životnim iskustvima i običajima ljudi koji tamo žive.

A takvih turista je u svijetu iz godine u godine sve više. Turisti bježe iz grupe, žele sami krenuti u istraživanju novih krajeva i ljudi.
Takva putovanja čine nas bogatijima. Upoznavanje novih mjesta i upoznavanje ljudi potiče našu znatiželju i pomaže nam shvatiti da smo svi različiti, a opet slični.
Sve više putnika želi biti „anti-turist“ i sam odlučiti gdje će ići i što želi vidjeti, osjetiti i doživjeti. Anti-turista nije glumac koji slijedi nečiji scenarij, on je stvaralac vlastitog putovanja. Putovanje je zadovoljstvo.

A upravo to novo i drugačije zadovoljstvo može ponuditi Istok naše zemlje.
S velikim trudom lokalnih ljudi, uz materijalnu podršku države (kao što se daju nepovratna sredstva za gradnju bazena na Jadranu) za uređenje septičkih jama i kupaonica u starim bakinim kućama, stvorila bi se ponuda sve traženijih autentičnih kuća u slavonskim i baranjskim selima i gradićima. Svaka kuna zarađena iznajmljivanjem tih sada praznih kuća koje se prodaju u bescienje, otvorit će novu vjeru i nadu u bolji i lakši život u tom razvojno zapuštenom dijela Hrvatske.

Već sada, zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca u Slavoniji i Baranji, može se naći turistima zanimljiv i jedinstven smještaj u kućama, u OPG-ovima i manjim hotelima. U posljednje tri-četiri godine ta se ponuda svake godine udvostručuje. Otvoreni su i novi sadržaji i osmišljena nova ponuda u restoranima i obiteljskim gazdinstvima i smještaju, u muzejima…

U zadnje dvije-tri godine počele su dolaziti i organizirane grupe domaćih i stranih turista. Prije svega treba to zahvaliti njemačkom turoperatoru, specijalistu za Hrvatsku ID RIVI, koja je ponudu Slavonije i Baranje stavila u svoj katalog i već je do sada dovela na hrvatski Istok nekoliko tisuća Bavaraca.
Njihovo oduševljenje tim krajem, u koje sam se i sam osobno uvjerio, najbolji je argument da se nastavi s poticajem razvoja turizma i u tom dijelu naše zemlje, kao uostalom i u Zagorju, Međimurju, Banovini, Liki….koji također imaju svoje adute za turistički razvoj.

Za nadati se da će, održavanjem najvećeg godišnjeg turističkog skupa u Slavoniji, i stanovništvo Slavonije i Baranje početi jače vjerovati u svoju turističku priliku, te u vlastitim dvorištu konačno sjediniti turizam i domaću hranu i tako ostvariti dvostruku zaradu.
No, nužno je, da i Ministarstvo turizma i HTZ, ne ostane samo na održavanju Dana turizma u Slavoniji.

Potrebno nam je organiziranje i plan kako tu Pepeljugu učiniti turistički zanimljivijom i privlačnijom, kako ljude koji tamo žive usmjeriti i uvjeriti da se uz poljoprivrednu proizvodnju sjajno uklapa i turistički smještaj i ponuda. Jako je važno da država organizacijski kroz sustav HTZ-a, kao i kroz svoje kanale poticaja, pomogne turistički, ali i drugi razvoj te, ratom, tranzicijom, političkim prepucavanjem, i sveukupnim zanemarivanjem, hrvatske Pepeljuge, te „najljepše hrvatske tajne“- Slavonije i Baranje!

U "Alkemičaru" Paola Coelha, Santiago je otputovao daleko kako bi pronašao blago. Na kraju ga pronašao u svom rodnom mjestu u Španjolskoj, odakle je i krenuo. Blago koje je pronašao nije bilo zlato , već čin samootkrivanja koji se dogodio kroz sve kušnje i nevolje koje je prolazio za vrijeme njegova putovanja. I zato, ne tražimo sreću drugdje. Otkrijmo ono što imamo. A tu su za turizam neotkriveni i Slavonija i Baranja, ali i Lika, Banija, Podravina, Međimurje, Zagorje…