Gdje idu fekalije s kruzera koji preko ljeta dolaze u Hrvatsku?
Izvor i foto: Turizmoteka
Piše: Đuro Tomljenović
Gdje idu fekalije s kruzera koji preko ljeta dolaze u Hrvatsku?
Konačno je netko i to pitao... Pročitao sam da je prošle godine u marini Cres, nakon što su kupili uređaj za preuzimanje fekalija i prljave vode, samo jedna jahta istovarila svoj teret u toj marini!!!???
Vrijeme je i da se konačno kaže kolika je ukupna dobit društvu (i pojedinaca) od prihvaćanja kruzera, ali i kolika je šteta!
Pročitajte:
Treba znati da kruzer s 3000 putnika i 800 do 1000 članova posade dnevno skupi u svoj 10.000 tona veliki spremnik, 1000 tona crne i sive vode. On bi ga trebao u luci istovariti (i to platiti) no, u našim lukama nema za to osiguranog prihvata.
Zato većina tih kruzera, a i ne samo oni, već svi kruzeri i drugi veliki brodovi, koji plove u međunarodnim vodama Jadrana, imaju pravo 12 milja od naše obale ispustiti u more taj teret. Treba znati i to da je siva voda koju ti brodovi ispuštaju u Jadran puna deterđenata i kemijskih proizvoda, a u crna, kako su većinom starije osobe putnici ti kruzera, puna raznih sastojaka od tableta i lijekova koje ti putnici koriste.
Treba svemu tome dodati i to da i naši mali kruzeri koji plove iz naše uzmorje, trebali i voditi dnevnike gdje ispuštaju svoje tankove. Naravno i oni, prema važećem Pomorskom zakoniku za male kruzere, bi morali u luci istovariti prikupljeno i tu uslugu platiti, ili ispustiti svoje tankove najmanje 12 milja od obale. Naravno, prihvata takvih voda u našim lukama nema (izgleda da ima u marini Cres, ali je nitko ne koristi), a i kapetani takvih brodova se na upit gdje ispuštaju tankove, samo nasmiješe i kažu: " Tko će mi platiti da plovim 12 milja od obale da ispraznim tank?".
Zamislite kada takav brod sa 3000 putnika ispusti u naš Jadran tu silnu količinu crne i sive vode. A koliko ih ima??!!
No, ima još!
Prema riječima mojeg školskog kolege profesora brodogradnje, kada su u dubrovačkom Gružu na vezu tri kruzera, učinak zagađenja je kao da je tamo termoelektrana na mazut. Ti kruzeri imaju od 60-80 MW instalirane snage za propulziju broda , a skoro isto toliko za servisne potrebe kada su na vezu i koji rade 24 sata kontinuirano, jer se ne mogu prikopćati na struju na kopnu jer je slaba.
Kruzeri koji kod nas pristaju koriste teška goriva s puno sumpora, tzv. Bunker C. Većina njih s takvim gorivima ne mogu pristajati u veće europske luke.
Norveška, na primjer, popularna destinacija za krstarenje, zabranjuje od 2026. sve brodove za kružna putovanja koji ne voze hibridnim pogonom ili plinom. Svjetska udruga Cruise industrije (CLIA) obvezala na CO 2 za smanjenje emisije flote do 2030. godine za 40 posto u odnosu na CO 2 otiska 2008.
Međutim, brodovi za kružna putovanja broje samo oko 0,6 posto civilnog brodarstva - najveći zagađivaći ostaju teretni brodovi.
"Gust pomorski promet Jadranom, naročito plovnim putevima između Hrvatske i Italije, za posljedicu ima uljne mrlje veličine između 100 i 108 četvornih kilometara. Tim hrvatsko-ruskih stručnjaka svojedobno je analizom šezdesetak satelitskih snimki srednjeg i južnog Jadrana otkrio velike uljne mrlje i u ZERP-u. One mogu nastati ispuštanjem balastnih voda, pranjem tankova ili puštanjem otpadnih voda iz strojeva i brodske kaljuže u more."(Slobodna Dalmacija")
I na kraju, još i ovo: Glavnu zaradu od kruzerskog turizma ne ubire sam grad!