Vinari i školjkari u gubicima, nadaju se turistima

Iščekivanje hrvatskog juga

Izvor i foto: HRT

Autor: Božo Vodopija/Sandra Lacković/Regionalni dnevnik/IMS/I.Z./HRT

Među vinarima na jugu Dalmacije i dalje traje neizvjesnost. Prodaja vina gotovo je u potpunosti ovisna o turizmu. Predsezona je izostala, ne zna se što će zbog kovid situacije donijeti ljeto, hoće li sezone uopće biti i u kakvom opsegu, a podrumi puni neprodanog vina.

Vinari s hrvatskoga juga jednodušni su u ocjeni da je za opstanak te djelatnosti, od koje se ondje stoljećima živi, više nade bilo u vrijeme rata, nego u krizi izazvanoj borbom s koronavirusom.

-Situacija je dosta ozbiljna, što je najgore dosta neizvjesna. Naš proizvod je bio orijentiran uglavnom na restorane i hotele najviše dubrovačkog područja, nešto Zagreb, nešto Split, vinarije su pune vina i mi ne znamo praktički što ćemo, rekao je Andro Crvik, Komaja.

- Ako ćemo gledati kako je bilo prije ove korone, pogotovo mi vinari koji smo bazirani na turizam, gdje je predsezona i posezona najveća prodaja, a sada nema ništa, naglasio je Zvonko Miljas iz Mihanića.

- Podrumi su puni. Mogli bismo to nazvati i krizom punih posuda, koja se događala i prije izazvana nekim drugim krizama ekonomskim, agrarnim i tako dalje. Sad je pred svim vinarima izazov kako ta vina uskladištiti, istaknuo je enolog Miro Bezek.

- Dok je u vinskim podrumima svojevrsno zatišje, u vinogradima su ovih dana vrlo intenzivni radovi. Nakon rezidbe uslijedilo je čišćenje od korova, gnojidba, okopavanje, frezanje. Međutim, vinogradari i ovdje u ponikovskim vinogradima na Pelješcu žale nam se da vegetacija kasni dvadesetak dana u odnosu na uobičajene termine. Kao da se i sama loza premišlja što i kako dalje, dodao je HTV-ov novinar Božo Vodopija.

- Svi su pokazatelji da u odnosu na prošlu godinu kasni. E sad, kako će se to odraziti, ako bude još i sušno ljeto, rekao je Božo Metković, Molunat.

Za državne potpore kažu da svaka kap žeđ gasi, ali se moraju pronaći dugoročna rješenja.

- Država je pomogla nešto ovim mjerama, uključujući kriznu destilaciju i uključujući pomoć za radna mjesta. To je na neki način omogućilo preživjeti i te mjere bi se, nadamo se, i dalje trebale provoditi, poručio je upravitelj PZ-a Putnikovići Jozo Rabušić.

Uz izazov kako uskladištiti neprodana vina, osobito osjetljive bijele sorte, ni konstantan, zahtjevan rad u vinogradima ne može stati. Loza, kako kažu, uvijek traži svoje. A vinogradarima i vinarima ostaje samo nada.

I školjkari zbog pandemije trpe velike gubitke. No, udruga Stonski školjkari ne miruje - pola milijuna kuna europskih sredstava uložili su u promociju malostonske kamenice.

Malostonska kamenica nedavno je dobila europsku zaštićenu oznaku izvornosti. No zbog pandemije izostao je pozitivan efekt. Školjkari se susreću se velikim gubicima - na godinu se u malostonskome zaljevu proizvede milijun kamenica - lani su plasirali samo 30 posto uroda.

- Mi smo pokušali s obzirom na to da su velike količine u moru, izvoz preko Ministarstva poljoprivrede i vanjskih poslova, kažem situacija u cijelom svijetu je takva da nismo imali gdje plasirati te kamenice, rekla je predsjednica Udruge Stonski školjkari Marija Radić.

- Ova kriza ima značajan utjecaj na školjkare na cjelokupan turistički sektor,svi osjećaju posljedice financijske posljedice, ali opcije nema boriti se i dalje, poručio je voditelj projekta zaštite malostonske kamenice Vedran Kunica.

Čak pola milijuna kuna europskih sredstava vrijedi projekt marketinga koji bi trebao pomoći školjkarima u vrijeme koronakrize.

- Da onim gostima, koji dođu ove sezone, a sezona će biti lošija, da što bolje i kvalitetnije prezentira proizvod, i da zapravo za cilj ima da se potrošnja po osobi poveća, dodao je Kunica.

Potporu projektu dali su ugostitelji - kraljicu kamenica posebno će istaknut na meniju.

- Oni koji imaju već istaknute kamenice trebali bi ih deklarirati, naravno, kao malostonska, a oni koji nemaju da ih stave na svoj meni na takav način ugostiteljska djelatnost bude posrednik između certificiranih dobavljača i krajnjih korisnika odnosno naših klijenata, istaknula je predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić.

Kad se restorani otvore, a turisti vrate - malostonska kamenica trebala bi postati nezaobilazan proizvod za svakog posjetitelja Dubrovačko neretvanske županije.