Nakon osam rekordnih godina njemačka hotelska industrija brine o budućnosti


Izvor : Turizmoteka            Foto: Crowne Plaza Berlin

Njemački turizam cvjeta kao nikada prije. Hotelska industrija je zadovoljna dobrim poslovnim rezultatima. No, kako se povećava broj kreveta za goste, ima jo manje hotela: Veliki jedu mališane. Ovo nije jedini razvoj koji se boji industriji.

U sljedeće tri godine u Njemačkoj će biti sagrađeno gotovo 700 novih hotela, sa 100.000 soba, vrijednih 17 milijardi eura . Markus Luthe, direktor tvrtke Hotel Association Germany (IHA) pita se: "hoće li potražnja pratiti ovu ekspanziju kapaciteta?". Ako se nastavi kao u proteklih osam godina, gostiju će biti dovoljno, iz zemlje i inozemstva. Naime u proteklih osam godina, iz godinu u godinu, broj noćenja je rastao.
"Dobra ekonomija, politička stabilnost, nulte kamatne stope", svi ti čimbenici čine Njemačku privlačnom, kaže predsjednik Udruge Otto Lindner. Za šefa hotelske skupine Lindner to je ipak nestabilno stanje. Nijedna druga industrija kao turizam je toliko osjetljiva na terorističke napade ili političke krize. Stoga je upitan stalan rast cijena nekretnina, kao i prodajne cijene hotela i stanarina za stanove. U nekim mjestima postoje znakovi prekapacitiranja.
U prosjeku 95 eura za sobu
Prosječni prihod po sobi u 2017. godini porastao je dva posto na 68 eura. Ta brojka uključuje i neiskorištene kapacitete. Za rezervirane sobe gosti su platili bez doručka prosječno 95 eura plus PDV. Prema izračunima Njemačkog federalnog ureda za statistiku, stopa popunjenosti hotela iznosila je 2017. godine 62,1 posto, što je lagani plus od 0,3 boda.

Istodobno, iznenađujuće djeluje podatak da broj hotela u Njemačkoj pao u prošloj godini za 300 na sadašnjih 32.700 . Istodobno je dostupno oko 10.000 soba više nego prije godinu dana. "Koncentracija korporacija i robnih marki u hotelskoj industriji i dalje raste", kaže Lindner. "Novi, veliki hoteli ugrožavaju manje hotele", kaže glavni izvršni direktor IHE Luthe. Pogotovo one manje kojima je teško naći osoblje. "Imamo ogroman gubitak vježbenika", kaže Lindner. Prema njegovim riječima, to je zbog dobre obuke i posebnih komunikacijskih vještina kolega u velikim hotelskim kućama, a ne zbog nižih plaća.

Međutim, Lindner upozorava. Godinama gotovo polovica kuhara, hotela i restorana prekidaju svoje obrazovanje. Razlog je često loša kvaliteta obrazovanja i radnih uvjeta. "Mnogi su zlostavljani kao jeftina radna snaga i moraju raditi prekovremeno", kaže glasnogovornica sindikata Karin Vladimirov.

Nakon završene obuke, kuhari u hotelima i restoranima dobili bi mjesečnu plaću od 1725 do 2148 eura, ovisno o saveznoj državi. Međutim, te su plaće često niže, jer dvije trećine tvrtki nije potpisalo kolektivne ugovore. Donja granica cijene rada je zakonska minimalna plaća od 8,84 eura po satu.