SVIJET U BORBI PROTIV "OVERTOURISMA"?
Pokret protiv overturizma širi se i izvan Europe
Autor: Ante Gavranović
Izvikane destinacije diljem svijeta sve se više suočavaju s problemom prekomjernog turizma (engl. overtourism), odnosno situacijom u kojoj broj turista nadmašuje kapacitete destinacije, stvarajući pritisak na lokalnu zajednicu, infrastrukturu i okoliš. Ta pojava dovodi do nezadovoljstva lokalnog stanovništva, uništavanja prirodnih i kulturnih resursa, te narušava kvalitetu života i turističkog doživljaja.
Kako se svjetske destinacije bore protiv overtourisma?
Prvi put je takvim mjerama pristupila i država, a ne samo pojedine destinacije. Grčka službeno uvodi novu taksa po putniku za kruzere u grčkim lukama, u skladu sa novim zakonskim okvirom koji je uspostavilo Ministarstvo pomorstva i politike ostrva. Taksa se naplaćuje svim kompanijama koje posluju u toj industriji u Grčkoj, a cilj je financiranje infrastrukturnih projekata, upravljanje turističkim pritiskom, kao i jačanje održivosti na ostrvima. Visina takse varira u zavisnosti od trajanja zadržavanja broda, tipa luke i ukupnog turističkog opterećenja svake destinacije. Prema odluci, od 1. lipnja do 30. rujna, putnici koji se iskrcavaju na Mikonosu i Santoriniju plaćat će 20 eura po osobi, dok će u ostalim lukama taksa iznositi pet eura.
Ograničavanje pristupa turističkim atrakcijama: Akropola (Atena): Od 2023. uvedena su ograničenja dnevnog broja posjetitelja (do 20.000 dnevno), kao i raspored posjeta po vremenskim intervalima. Santorini: Limitiran broj kruzera i posjetitelja s brodova – najviše 8.000 turista dnevno.
Zaštita kulturne baštine
Zapažena su nastojanja da se ograniči prekomjerni dolazak turista u mnogim, vrlo atraktivnim destinacijamanajvećimdijelom zbog očuvanja povijesne i prirodne baštine, ali i uboh autentičnosti atmosfere. Među mjerama se ističu:
• Uvođenje kvota: Venecija je, primjerice, uvela dnevnu ulaznicu za jednodnevne posjetitelje, a također ograničava broj kruzera i turističkih grupa. Kampanja za „poštivanje grada”.
• Zabrane i regulacije: Amsterdam ograničava najam preko platformi poput Airbnb-a i zabranjuje otvaranje novih turističkih trgovina u centru. Zabrana novih hotela u centru. Ukidanje kruzerske luke u centru. Kampanja “Stay Away” protiv partijanerskog turizma.
• Sezonsko i prostorno disperziranje turista: Island i Škotska promoviraju manje poznate destinacije kako bi rasteretili najposjećenija područja.
• Digitalni alati za upravljanje gužvama: Barcelona koristi sustave za praćenje broja posjetitelja u realnom vremenu kako bi regulirala pristup popularnim atrakcijama. Ograničenja broja turističkih apartmana. Zabrana otvaranja suvenirnica u centru. Uvođenje ekoloških i turističkih poreza.
Već smo spomenuli Veneciju, Amsterdam i Barcelonu te Island i Škotsku, No, mreža gradova i destinacija se stalno proširuje pa u Europi bilježimo lokaciju Pariz i Mont-Saint-Michel ( povećanje boravišnih taksi. Promocija manje poznatih četvrti i atrakcija. Limitiranje grupnih obilazaka). Santorini u Grčkoj odredio je limit dnevnih posjeta s kruzera (najviše 8.000 turista dnevno).
Uvođenje sustava rezervacija za posjet arheološkim nalazištima. Dubrovnik (Ograničenja broja kruzera. “Respect the City” – sustav za upravljanje gužvama. Uklanjanje štandova i preusmjeravanje turističkih tokova. Dubrovnik je bio i prvi grad kojki je zatražio mjere protiv prekomjernog dolaska turista. Lisabon (Regulacija Airbnb ponude. Ulaganje u razvoj “alternativnih zona” za turizam). Lofotski otoci (Kampanje za zaštitu okoliša i ograničenje divljeg kampiranja.
Povećanje infrastrukture za upravljanje posjetiteljima.
Posebno valja naglasiti nastojanja Firence u pogledu prekomjernog dolaska turista. Firenca (Firenze) je još jedna od europskih kulturnih metropola koje se aktivno bore protiv overtourisma, osobito u staroj gradskoj jezgri.
Problemi s kojima se Firenca suočava: Prevelik broj dnevnih posjetitelja,sobito iz kruzera i turističkih autobusa. Gužve u povijesnoj jezgri (Piazza del Duomo, Ponte Vecchio, Uffizi). Kratkoročni najam koji istiskuje lokalno stanovništvo. Masovni turizam koji ugrožava identitet grada.
Mjere koje Firenca poduzima: Zabrana novih kratkoročnih najma. U rujnu 2023. grad je zabranio registraciju novih stanova za kratkoročni najam (tipa Airbnb) u povijesnoj jezgri sa ciljem da spriječi gubitak stalnog stanovništva i rast cijena najma. Zabrana "kamperskog" ručavanja. Od ljeta 2023. zabranjeno je sjediti i jesti na stepenicama crkvi i povijesnih zgrada. Kazne za turiste koji jedu na nepropisnim mjestima (npr. ispred Duoma). Promicanje alternativnih ruta i muzeja. Grad nudi kulturne rute koje vode izvan najgušćih zona (npr. manje poznate crkve, muzeji, gradski vrtovi). Koriste se i digitalni alati za usmjeravanje turista izvan vršnih točaka. Ograničenje turističkih grupa. Firenca razmatra uvođenje maksimalnog broja ljudi po grupi, kao što je već učinjeno u Veneciji i Amsterdamu. Porezi i takse. Boravišna pristojba po osobi je povećana. Razmatra se dodatna taksa za jednodnevne posjetitelje.
Firenca je ozbiljno krenula u smjer održivog turizma, svjesna da njen povijesni i umjetnički značaj traži posebnu zaštitu. Fokus je na ograničavanju masovnih tokova, regulaciji smještaja i očuvanju identiteta grada.
Portofino (Italija). Ovaj elitni primorski gradić na Ligurskoj obali postao je magnet za dnevne izletnike, kruzere i influencere. Male ulice i trgovi guše se u masama, a stanovnici i gosti teško mogu normalno funkcionirati. Fizička ograničenost prostora dodatno otežava upravljanje turizmom. Mjere uvedene 2023.: Zona crvenog svjetla ("zona rossa"). U određenim zonama zabranjeno je zaustavljanje i stajanje radi fotografiranja ili okupljanja.Turisti koji se zadrže na mjestu dobivaju novčanu kaznu do 275 €.
Cilj: spriječiti stvaranje „selfie-guzvi“ na najpoznatijim vidikovcima i raskrižjima. Prometna regulacija - Ograničen broj vozila i turista po danu. Nadzor dronovima i kamerama. Komunikacija i oznake - Postavljene su oznake i upute turistima da se ne zadržavaju na ključnim točkama. Portofino je dobar primjer mikroupravljanja turizmom – konkretne, precizne mjere na malom prostoru.
Jerez de la Frontera (Španjolska). Jerez je poznat po sherry vinu, flamencu i konjima, a nije pogođen overtourismom kao Barcelona ili Sevilla – ali reagira proaktivno. Mjere i strategije: Jerez sudjeluje u nacionalnim i EU projektima za razvoj održivog turizma, fokusiranog na kulturnu autentičnost i lokalne proizvode. Razvija tematske rute (vino, konji, flamenco) koje kontroliraju tokove i disperziraju posjetitelje. Grad koristi pametne alate za praćenje turista, nudi digitalne vodiče koji vode turiste kroz manje gužvovite dijelove grada.
• Grad uključuje lokalnu zajednicu i proizvođače u planiranje turističke ponude kako bi se očuvala autentičnost. Iako Jerez nije klasična žrtva overtourisma, njegov model je primjer kako preventivno graditi održivi turizam prije nego što problem eksplodira.
Pokret protiv overturizma širi se i izvan Europe.
Navodimo najistaknutije primjere: Havaji (Ograničenja za pristup popularnim parkovima i plažama. Povećanje ekoloških taksi za očuvanje okoliša. Edukacijske kampanje za turiste. Kyoto (Zabrana fotografiranja u poznatim gejša četvrtima. Povećanje lokalnih poreza i regulacija kratkoročnog najma. Maya Bay (Phi Phi otoci - Potpuno zatvaranje plaže zbog uništenja koraljnog grebena. Kasnije ponovno otvaranje uz stroga pravila (maksimalan broj posjetitelja). Queenstown i Milford Sound. Uvođenje "visitor levy" (poseban porez za turiste). Kampanja "Tiaki Promise" – edukacija o očuvanju prirode. Bali (Uvođenje turističke takse. Promicanje "duhovnog" i kulturnog turizma umjesto masovnog partijanja.
Uobičajene mjere koje destinacije kombiniraju:
Tip mjere Primjeri
Fizička ograničenja kvote, zatvaranja, rezervacije
Regulacija smještaja ograničenja Airbnb-a, porezi
Edukacija turista kampanje, info centri, ponašanje
Pametni gradovi senzori, kamere, turističke aplikacije
Disperzija promocija manjih i ruralnih područja
Sezonsko rasterećenje popusti izvan sezone, festivali u zimi
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Hrvatska, kao izrazito turizmu orijentirana zemlja, sve više osjeća posljedice overtourisma, osobito na jadranskoj obali i u povijesnim gradovima poput Dubrovnika, Splita, Hvara i Rovinja.
Izazovi:
• Prevelik broj posjetitelja u ljetnim mjesecima (npr. Dubrovnik je znao imati više turista nego stanovnika u jednom danu).
• Pritisak na komunalnu infrastrukturu, prometne gužve, buka i porast cijena stanovanja zbog kratkoročnog najma.
• Negativan utjecaj na kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Mjere koje se provode ili planiraju:
• Dubrovnik je primjer dobre prakse:
o Ograničio je broj istovremenih posjeta kruzera (do dva dnevno).
o Implementirao je sustav kamera i "smart city" tehnologiju za upravljanje turističkim tokovima (projekt "Respect the City").
o Uveo je smjernice za ponašanje turista i redovito obavještava javnost o broju posjetitelja.
• Split i Hvar uveli su mjere za smanjenje neprimjerenog ponašanja turista (npr. zabrane pijenja alkohola na ulici, kazne za golišavo hodanje).
• Porez i regulacija kratkoročnog najma: Neke općine žele ograničiti prekomjerni broj apartmana kako bi zaštitile stanovanje za lokalno stanovništvo.
• Diversifikacija ponude: Promovira se kontinent i održivi oblici turizma (ruralni, kulturni, zdravstveni).
Borba protiv overtourisma u Hrvatskoj još je u razvoju, ali prvi koraci su poduzeti. Ključ uspjeha leži u strateškom planiranju, uvođenju pametnih sustava upravljanja te ravnoteži između gospodarskih koristi i kvalitete života lokalnog stanovništva. Hrvatska ima priliku postati primjer održivog turizma, ali to zahtijeva koordinaciju lokalne samouprave, države i privatnog sektora, uz aktivno uključivanje građana.
(Ne)djelotvornost kažnjavanja - Kazne i restrikcije •
Kazne i restrikcije imaju relativno ograničen učinak – korisne su, ali ne rješavaju glavni problem. Upravljanje kapacitetom, disperzija turista, regulacija smještaja i edukacija imaju značajniji i dugoročniji učinak, jer ciljaju uzroke, a ne posljedice pretjeranog turizma.
Pooštreno kažnjavanje može biti djelotvorno, ali nije dugoročno održivo kao jedina mjera protiv overtourisma. Kazne imaju odgojnu i preventivnu funkciju, no ne rješavaju uzroke problema, već posljedice. Evo kako i gdje kažnjavanje ima smisla — i gdje dolazi do svojih granica:
Gdje pooštreno kažnjavanje ima učinka:
1. Neprimjereno ponašanje turista
-Gradovi poput Hvara, Splita i Dubrovnika kažnjavaju turiste zbog:
hodanja golišavih kroz grad
konzumacije alkohola na javnim površinama
uriniranja i vandalizma
- Kazne (često 100-200 eura) djeluju kao odvraćanje od takvog ponašanja i doprinose očuvanju reda i javne slike destinacije.
2. Kršenje lokalnih pravila ili ograničenja
o-Primjer: ulazak vozila u staru gradsku jezgru bez dozvole, bučna okupljanja u ranim jutarnjim satima, nepoštivanje zabrana fotografiranja ili pristupa određenim zonama.
3. Nekontrolirani smještaj (npr. ilegalni apartmani)
- Pooštrene kontrole i kazne za neprijavljeni smještaj mogu pomoći u suzbijanju "crne ekonomije" i prenapučenosti.
Gdje kažnjavanje nije dovoljno ili može izazvati kontraefekte:
1. Prevelik broj turista nije stvar ponašanja, već kapaciteta
- Turist može biti "uzoran", ali ako ih je deset puta previše u jednom prostoru — i dalje dolazi do gužvi, trošenja infrastrukture, zagađenja i nezadovoljstva lokalaca.
2. Kazne ne mogu spriječiti gužve s kruzera, avionskih chartera i velikih grupa
- Tu su potrebne strateške politike, poput ograničenja broja posjetitelja, upravljanja pristupom atrakcijama, vremenskog rasporeda i turističke disperzije.
3. Negativna percepcija destinacije
-Pretjerano kažnjavanje može stvoriti sliku neprijateljske destinacije, što dugoročno odbija turiste (osobito one kulturno osjetljivije).
Pooštreno kažnjavanje može biti korisno kao alat za upravljanje ponašanjem turista, ali nije rješenje za sam overtourism. Ono treba biti dio šireg paketa mjera koji uključuje:
• Planiranje kapaciteta
• Pametno upravljanje tokovima turista
• Poreznu i pravnu regulaciju
• Edukaciju i promociju odgovornog turizma
• Diversifikaciju destinacija i sezona
Drugim riječima: kazne mogu zaustaviti pijanu skupinu, ali ne i milijunski val.
