Priredbe stvaraju dodanu vrijednost

Piše Ante Gavranović

Izvor: Turizmoteka                          Foto: TZG Zagreb

Piše Ante Gavranović

Zagrebački Advent, splitski festival elektroničke glazbe ULTRA ili varaždinski Špancirfest osebujne su priredbe koje privlače turiste, potiču proizvodnju i potrošnju. Ukratko, stvaraju novu dodanu vrijednost

Hrvatska je u nastojanjima da izgradi svoj identitet i mjesto na turističkoj karti svijeta i Europe uspjela uspostaviti tri-četiri zanimljive i raznovrsne priredbe, koje nemaju svjetsko mega značenje, ali puno znače za afirmaciju pojedinih turističkih destinacija i ukupan odnos prema turizmu.

To su (upravo završeni) zagrebački Advent (upotpunjen Snježnom kraljicom), splitski ULTRA festival elektroničke glazbe i varaždinski Špancirfest. Imamo mi još mnogo festivala i lokalnih priredbi, ali ove odskaču po pristupu, samom značenju i propagandnom odnosno marketinškom efektu.

Ove godine spomenutim priredbama možemo još dodati Europsko prvenstvo u rukometu koje se održava u četiri izrazite turističke destinacije – Poreču, Splitu, Varaždinu i Zagrebu.
Predmet našeg interesa su upravo priredbe i događaji, te njihova povezanost s turizmom i povećanom potrošnjom. Oni svojim opsegom i veličinom snažno utječu na ukupnu privrednu aktivnost zemlje domaćina. Medijski su globalno snažno pokrivene. U gospodarskom smislu takvi događaji imaju vrlo izražen utjecaj na turizam i ukupnu privrednu infrastrukturu zemlje domaćina. Takve osmišljene i specijalizirane priredbe omogućavaju promjenu ili poboljšanje imidža određene zemlje. . Mega priredbe potiču proizvodnju i potrošnju, a imaju veliki utjecaj i na zapošljavanje.

U svijetu su priznate kao mega priredbe svjetska i europska prvenstva u nogometu, Olimpijske igre,Tour de France, turnir u Wimbledonu, karneval u Rio de Janeiru i Oktoberfest u Muenchenu. Riječ je o događajima ograničenog trajanja, određenih mjestom i vremenom održavanja, sudionicima i motivima, kao i jasnim ciljevima okupljanja s velikim utjecajem na turistička i ukupna gospodarska kretanja.

Kad je riječ o utjecaju tih velikih priredbi na turizam, važno je naglasiti da najviše ovisi o popratnim mjerama za promidžbu turizma. Pritom je važno, u vrijeme poslije održavanja samih priredbi, osigurati snažnu ulogu u poticanju dodatne autonomne potrošnje i održavanju zaposlenosti postignute u turističkoj industriji.

Kad je riječ o utjecaju na turizam, treba spomenuti nekoliko činjenica. Organizacija mega priredbi utječe na stvaranje imidža grada i njegovo pozicioniranje u svijetu. Najnaglašenije je u razdoblju nakon održavanja manifestacija jer gradu/gradovima ostaju na raspolaganju svi obnovljeni ili novoizgrađeni kapaciteti koji se mogu iskoristiti kao baza za daljnji razvoj. Dakle, ovakve priredbe pridonose promociji zemlje kao turističke zemlje. Često su i najbolji način promidžbe određene zemlje u svijetu.

Velike priredbe mijenjaju vizure pojedinih gradova. Javlja se vrlo čvrsta interakcija između sporta, arhitekture i turizma. Upravo je arhitektura bila presudna u stvaranju i promociji mnogobrojnih turističkih odredišta i kreiranju turističkih brandova. U posljednjih nekoliko godina razvija se arhitektonski turizam u sklopu kojega se, uz kulturne sadržaje, nudi i određeni vizualni doživljaj grada.

Pritom treba voditi računa kako je u potrošačkom društvu zabava osnova privrednog razvoja. Arhitektura se mijenja u skladu s kulturološkim promjenama i nastoji pratiti taj trend. Sve što arhitektura nudi svojom formom i sadržajem treba pozivati na zabavu i nešto još uvijek neistraženo, nešto što će privući pozornost turista.
Arhitektura je bila i jest izraz životnoga stila i duha vremena određene epohe i kulture u kojoj nastaje. Odnos arhitekture i turizma u povijesnom kontekstu izvorno označava prije svega doživljaj regionalne gostoljubivosti u mnogim njenim različitim oblicima.

Konkretno, istraživanja su pokazala da arhitektonska slika mjesta u velikoj mjeri utječe i na izbor turističke destinacije. Uzmimo primjere Pekinga ili Dubaija. Zahvaljujući OIimpijskim igrama, Peking je dobio priliku da planiranjem budućih sadržaja redefinira ukupnu sliku grada. Dovodeći velika svjetska imena arhitekture, pažljivo birajući projekte za sportske objekte, Peking je postao relevantna odrednica arhitektonskog turizma. Neobična i često kontroverzna forma koja koristi sve povoljnosti suvremenih tehnologija gradnje svakako privlači pozornost posjetitelja.

Ulogu predvodnika u arhitektonskom turizmu preuzeo je u posljednje vrijeme Dubai u pripremama za Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje se održava 2022.Suvremeni gradovi danas veliku pozornost poklanjaju upravo ovakvim projektima kao pokretačima budućeg razvoja.
Ima takav pristup i svoju negativnu potku. Prisjetimo se konkretnih ekonomskih problema s izgradnjom megalomanskih objekata za Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009 u Hrvatskoj i napuštenih ili zapuštenih Arena. Istu muku muče u Brazilu gdje mnogi novoizgrađeni megalomanski sportski olimpijski objekti ne nailaze na namjensku upotrebu. Slično se događalo u Južnoafričkoj Republici, pa u Kini.

Treba opet istaknuti povezanost sporta i turizma. U svim zemljama svijeta određeni turistički centri vezani su u mislima za neke atraktivne sportske događaje, bez kojih bi privlačnost i slava turističkih odredišta bila znatno manja. Bi li itko izvan Italije znao za Monzu ili Imolu da se u njima svake godine ne održavaju poznate automobilske utrke? Kitzbuehl u Austriji ili Wengen u Švicarskoj sigurno ne bi privlačili tolike turiste kad na njima ne bi bile najglasovitije staze za skijaški spust na svijetu.

Međunarodni sajmovi također pripadaju u skupinu aktivnosti koje imaju posredan i neposredan učinak na turistička kretanja. Najveći svjetski sajmovi, poput Industrijskog sajma u Hannoveru, Turističke burze u Berlinu i Londonu, sajmova prehrambene industrije ANUGE u Koelnu i SIAL-a u Parizu, privlače i po nekoliko tisuća izlagača, te velik broj posjetitelja. Danas se u svijetu organizira više od 4500 međunarodnih sajmova i poslovnih izložbi. Mnogi gradovi upravo na sajamskim aktivnostima i specifičnim izložbama zasnivaju svoj međunarodni turistički imidž i povećanu potrošnju.

Nekad je i Zagrebački velesajam pripadao skupini svjetskih najatraktivnijih sajmova kao poveznica zemalja Zapada i zemalja u razvoju. Neke ozbiljne studije pokazuju da je odnos potrošnje na sajmovima 1 prema 8 u korist trgovine, hotela, gradskog prometa, prodaje suvenira.
Ne profitiraju, međutim, samo organizatori velikih priredbi u ekonomskom pogledu. Ako promotrimo komercijalne i marketinške aktivnosti proizvođača televizora i pametnih telefona uoči Svjetskog prvenstva u nogometu (koje se održava u Rusiji i gdje nastupaju naši „vatreni) već sada vidimo užurbanu ponudu koja se (kod svake mega priredbe) pretvara u potrošački stampedo, čak i u kriznim situacijama. Posebno su agresivni proizvođači piva, raznih napitaka i raznih grickalica, jer se prilikom ovakvih priredbi osjetno povećava potrošnja upravo ovih proizvoda.

Ovi primjeri pokazuju ukupno značenje u pridobivanju i organizaciji velikih sportskih, kulturoloških, zabavnih ili gospodarskih priredbi. Jasno, ako se znaju iskoristiti u pogledu stvaranja dodatno povoljnog imidža i ukupne komercijalne ponude. Velike priredbe nedvojbeno pridonose popularizaciji pojedine turističke destinacije i podižu njenu prepoznatljivost na turističkom tržištu.

Velike priredbe ujedno značajno utječu na oblikovanje turističke ponude i potražnje, jer se vezuju za određena ciljna tržišta, osiguravaju stvaranje potpuno novih destinacija. Upravo zbog toga je potrebno je kritički pristupiti u sagledavanju preduvjeta i utemeljenosti kandidature za organizaciju pojedine velike priredbe. Njenu organizaciju treba temeljiti na tradiciji, mogućnostima okruženja, postojećoj infrastrukturi, te realnoj procjeni platežno sposobne potražnje u užoj i široj lokalnoj zajednici, regiji i šire.

Ovo su polazišta na kojima se temelji razvoj ideje projekta, stvaranje preduvjeta za organizaciju velikih priredbi. Njihova organizacija nije jednoznačan ni jednostavan proces, jer podrazumijeva koordinaciju niza sudionika najrazličitijih djelatnosti, koje kroz sinergijski proces trebaju polučiti značajne (više dugoročne) učinke na ekonomiju, društvo, politiku i okoliš, prije svega opravdanu dodanu vrijednost.