Sanja Žigić, direktorica tvrtke Mastercard u Hrvatskoj

SUZBITI SIVU EKONOMIJU

Izvor i foto: Privredni vjesnik

Primjenom modernih tehnoloških rješenja u što većem broju transakcija i što više situacija država će olakšati život građanima te ih pretvoriti u svoje saveznike u borbi protiv sive ekonomije

U hrvatskoj javnosti često se može čuti tvrdnja kako je siva ekonomija u Hrvatskoj raširena jer je građani podržavaju i održavaju. Nju ponavljaju ekonomisti i sociolozi objašnjavajući tu pojavu kao “društveno inherentnu” ili dijelom “povijesnog nasljeđa”. No čini se da je građani drugačije razumijevaju. Uostalom, upravo oni sivu ekonomiju najviše osjećaju na svojoj koži.

To potvrđuju i relevantna istraživanja poput onoga koje je za Mastercard provela agencija Ipsos po kojem se većina Hrvata, njih čak 87 posto, slaže s tezom da se Vlada mora boriti protiv sive ekonomije i da ta nastojanja njihovi sugrađani trebaju podržati. Čak 90 posto ispitanika shvaća da je izbjegavanje plaćanja poreza kriminal. Građani, njih 74 posto, smatra da siva ekonomija ugrožava dostupnost i održivost zdravstva ili obrazovanja, a čak 79 posto shvaća da neizdavanje računa ili slični oblici prikrivanja prihoda dovode do nepoštene konkurencije među poduzetnicima.

Bez obzira na visoku razinu razumijevanja sive ekonomije i njenih negativnih učinaka, postoji i značajna skupina ljudi koja smatra kako su porezi preveliki i opterećujući za život i poslovanje. To za sobom povlači i razmišljanje kako je izbjegavanje plaćanja poreza opravdano, što podupire 28 posto građana, dok njih 34 posto smatra kako je za uspješno poslovanje ključno ne prijavljivati barem dio prihoda.

Gotovo sigurno su ti postoci u stvarnosti još i veći jer ni u anonimnoj anketi nije nikome jednostavno iskazati stav kako je nezakonita aktivnost “opravdana”.

Nažalost, to ocrtava ono što u Hrvatskoj zbilja postoji i što se uistinu može pripisati “povijesnom nasljeđu”, a to je veliko nepovjerenje u institucije. Upravo se zbog toga dovodi u pitanje smisao plaćanja poreza te se u društvu javlja sindrom “snađi se za sebe” i s njime povezani dvostruki kriteriji - što treba vrijediti za druge, ne treba za mene. Nepovjerenje u institucije rezultira i činjenicom da, unatoč svim nedostacima, velik broj građana i dalje novac čuva kod kuće.

Gotovo nevjerojatno zvuči HNB-ova procjena da naši građani u svojim domovima drže oko dvije milijarde eura, a u kunama još i više. Čak i prema optimističnim procjenama na sivu ekonomiju otpada značajan dio službenog hrvatskog BDP-a, dok je neprijavljena gotovina njen glavni akcelerator.

Državni i lokalni proračuni najviše trpe i jasno je da Vlada treba intenzivirati svoje inicijative za suzbijanje sive ekonomije.
Široka primjena kartičnog i elektroničkog plaćanja u svim segmentima društva je najučinkovitiji način za to.

Pokazao je to primjer Grčke, zemlje izmučene dugotrajnim strukturnim proračunskim problemima te nejednakostima među građanima. Grci su, naime, uveli prag za gotovinska plaćanja, sprečavajući pojedinačne uplate veće od 500 eura. Građani su se stoga kod većih iznosa okrenuli elektro-ničkim plaćanjima, dok je država osjetila značajno olakšanje na proračunu te osigurala novac neophodan za normalno funkcioniranje zdravstva, obrazovanja i drugih javnih servisa.

Primjenom modernih tehnoloških rješenja u što većem broju transakcija i u što više situacija država će olakšati život građanima te ih pretvoriti u svoje saveznike u borbi protiv sive ekonomije. O tome čak postoji i svijest među hrvatskim građanima. Kartične i elektro-ničke transakcije su stoga učinkoviti i našem kontekstu prilagođeni način suzbijanja sive ekonomije. Svi pokazatelji govore o tome kako imamo preduvjete za neku drugačiju priču. Vrijeme je da je pokrenemo.

ČAK I PREMA OPTIMISTIČNIM PROCJENAMA NA SIVU EKONOMIJU OTPADA ZNAČAJAN DIO SLUŽBENOG HRVATSKOG BDP-a

Sanja Žigić, direktorica tvrtke Mastercard u Hrvatskoj