Dr.sc. Sanda Čorak

Turizam i sport: potreba uspostave strateškog partnerstva u Hrvatskoj

Izvor i foto: Turizmoteka/iztzg.hr

Polazišta

Sport i turizam imaju zajedničke korijene koji sežu daleko u povijest, a vežu se ponajprije za sportska natjecanja zbog kojih se putovalo i postajalo turistom još u doba prvih Olimpijskih igara. Turizam je već dugi niz godina vodeća svjetska 'industrija' (UNWTO, Tourism market trends, 2014) i bez uključivanja domaćih turističkih kretanja i nema više tako udaljenih područja u svijetu koja nisu uključena u turizam što povezuje mnoge narode. Sport je također globalni fenomen i može se smatrati glavnom industrijom unutar 'industrije' slobodnog vremena (WTO, 2001) iako je njegove učinke znatno teže kvantificirati.

Bavljenje sportom podrazumijeva velik broj putovanja u druge zemlje zbog sudjelovanja na natjecanjima, a velika sportska događanja kao Olimpijske igre, europska i svjetska prvenstva postaju turističkim atrakcijama sa znatnim gospodarskim kao i pozitivnim učincima na imidž zemlje domaćina. Takav međuodnos sporta i turizma priznaju i podupiru krovne organizacije, Međunarodni olimpijski komitet (IOC) kao i Svjetska turistička organizacija (UNWTO) i kontinuirano obnavljaju svoja partnerstva i navode – 'sport i turizam su dvije snažne sile za međusobno razumijevanje, kulturu i razvoj društva; sport i turizam dijele zajedničke ciljeve – stvaranje mostova i razumijevanje između različitih kultura, životnih stilova i tradicija; promoviraju mir i dobru volju među nacijama, motiviraju i inspiriraju mlade ljude, a svima pružaju zabavu i uživanje kako bi se olakšao pritisak svakodnevnog života. Partnerstvo ove dvije organizacije počelo je 1999. godine kako bi se ojačale veze između turizma i sporta i potpomogle brojne inicijative na ovome području na nacionalnim kao i na međunarodnoj razini.

Danas je Hrvatska u svijetu ponajprije poznata kao turistička zemlja, a među najprepoznatljivijim 'atrakcijama' su hrvatski sportaši koji svojim uspjesima gotovo svakodnevno pronose glas naše zemlje u svijetu. I sport i turizam su multifunkcionalni i složeni društveni fenomeni sa znatnim izravnim i neizravnim učincima. I dok su oni turistički u najvećoj mjeri u Hrvatskoj poznati i kontinuirano se mjere, učinci sporta, iako vidljivi, nisu dokazani. Prema turističkom satelitskom računu, udio turizma u BDP-u iznosi oko 15% (izravni i neizravni učinci), a udio sporta se procjenjuje na 3-5%. U tijeku je izrada satelitskog računa sporta unutar Erasmus+ projekta Hrvatskog olimpijskog odbora, a za izradu satelitskog računa zadužen je Državni zavod za statistiku.

I sport i turizam su društvene i komplementarne aktivnosti koje se u Hrvatskoj dugi niz godina kontinuirano razvijaju i obje su postale dio naše globalne kulture. Sa sigurnošću se može reći da su za Hrvatsku kao zemlju koja tradicionalno snažno podupire i prati razvoj sporta, a turizam je jedna od najvažnijih okosnica gospodarstva, oba fenomena izrazito važna. Sportski rezultati pokazuju da smo, s obzirom na ulaganja, izuzetno uspješna sportska zemlja (to dokazuje broj osvojenih medalja na velikim natjecanjima koji raste ih godine u godinu, a u odnosu na uložena sredstva), a turizam je također aktivnost koja bez obzira na gospodarsku krizu u zemlji iskazuje manji ili veći rast u posljednjem desetljeću i konkurentna je uz čestu konstataciju o velikim i još neiskorištenim resursima u mnogim područjima. U te resurse sasvim se sigurno mogu ubrojiti i prirodne i društvene pretpostavke za razvoj pojedinih oblika sportskog turizma odnosno turističkih sportova. Istraživanja provedena u posljednjih nekoliko godina pokazala su da se veći dio turističkih proizvoda u Hrvatskoj oslanja na neki od oblika sporta i rekreacije, međutim još uvijek sportske i turističke organizacije nisu u dovoljnoj mjeri povezane kako bi utjecale na intenzivniji razvoj sportskog turizma.

Prema prognozama Svjetske turističke organizacije, potrošački trendovi i na strani turizma i na strani sporta odredit će tokove za buduću suradnju turizma i sporta – i sport i turizam su česti izvori inovacija s obzirom na potrebe korištenja slobodnog vremena – mladi i ljudi željni avantura pronalaze nove oblike turizma kao i nove sportske aktivnosti koje koji puta ostaju marginalne, ali koje se često i populariziraju i postaju masovnim. Suradnja između javnog i privatnog sektora važna je u oba sektora – njihovi interesi su komplementarni. Za sport, međunarodni, nacionalni kao i lokalni, nacionalni savezi i udruženja igraju važnu ulogu u dizajniranju proizvoda s turističkim komponenatama i u promoviranju jačih veza s turističkim aktivnostima.


Povezanost sporta i turizma

Povezanost sporta i turizma vidljiva je u mnogim pojavnim oblicima, zajedničkim aktivnostima i učincima. Krovna sportska organizacija u Hrvatskoj, Hrvatski olimpijski odbor na svojoj je skupštini u prosincu 2015. godine usvojio svoj strateški dokument (Strateški plan HOO-a 2015.-2022.) u kojem je izdvojio 4 područja značajna za razvoj oba sektora – to su:

Razvoj proizvoda: Sport je postao važan motiv , ali i sadržaj boravka u destinaciji. Sportsko- rekreacije potrebe najčešće nastaju kao posljedica suvremenog načina života i rada i u velikoj mjeri utječu na potražnju za sportsko-rekreacijskim uslugama u turizmu i služe kao poticaj za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma. Glavni planski razvojni dokument hrvatskog turizma – „Strategija razvoja turizma Hrvatske do 2020.“ pokazuje da se više od polovice turističkih proizvoda oslanja na sport ili rekreaciju (nautički turizam, golf turizam, cikloturizam, planinski turizam, eko-turizam, pustolovni i sportski turizam – ronjenje, kajak, rafting, lov i ribolov, sport na snijegu, sportske pripreme, sportske manifestacije). Još uvijek nam ljeti dolazi manji dio turista motiviranih samo sportom, ali upravo je bilo koji od oblika sportskog turizma taj koji se najčešće odvija izvan glavne sezone, koristi različite vrste smještaja i privlači različite segmente turista. Daljnjim razvojem sportskog turizma, ovisno o vrsti i resursu u nekoj regiji Hrvatska bi se mogla približiti ostvarenju svojih dugoročnih ciljeva – smanjenju sezonalnosti, povećanju prihoda i diversifikaciji ponude, a bez negativnih utjecanja i pritisaka povećanje potražnje u ljetnom razdoblju. Sportski turizam u velikoj mjeri koristi prirodne resurse odnosno infrastrukturu u prirodi (more, rijeke, šetnice, staze) što uz odgovarajuću organizaciju, inventivno 'pakiranje usluga' i ciljanu promociju može u kraće vrijeme donijeti izuzetne rezultate.

Intenzivnija promocija: Sportaši i svi sportski djelatnici sudjelovanjem na međunarodnim natjecanjima i pripremama postaju turisti, a u isto vrijeme i značajni promotori svoje zemlje. Rezultati istraživanja (Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020, Ministarstvo turizma 2013) pokazali su da su među najčešćim slobodnim asocijacijama kod potencijalnih inozemnih turista upravo sport i naši sportaši koji su to postigli svojim velikim međunarodnim sportskim uspjesima. Istodobno organizacija velikih sportskih priredbi ima izuzetne turističke efekte i kroz promociju putem medija koja je danas sve značajnija kao i kroz ostvarene prihode i potrošnju svih onih koji sudjeluju u organizaciji ili samom sportskom natjecanju. Zbog nedovoljne suradnje sportskih i turističkih institucija, danas nije prepoznata potreba da sportaši aktivno sudjeluju u promociji hrvatskog turizma, a niti se turističke organizacije u dovoljnoj mjeri uključuju u organizacije sportskih i drugih priredbi i događanja kako bi ih uklopila u tradicionalne turističke proizvode na nekom području. Turistički marketing Hrvatske do danas nije iskoristio potrebe današnjih turističkih potrošača i tradiciju našeg sporta za uspostavljanje intenzivnije komunikacije s određenim ciljnim segmentima.

Organizacija velikih sportskih priredbi: u organizaciji velikih sportskih priredbi Hrvatska ima zapažene rezultate u mnogim sportovima. Naš povoljan geoprometni položaj u Europi (dostupnost), kao i menadžerske sposobnosti mnogih u nacionalnim sportskim savezima nedovoljno su iskorištene upravo u organizaciji velikih međunarodnih natjecanja ili drugih priredbi. Iako je jasno da takve priredbe polučuju značajne izravne gospodarske i neizravne, najčešće promotivne efekte, evaluacija takvih učinaka je kod nas izostala i sasvim je sigurno da će u okolnostima sve manjih javnih sredstava ovo biti važna startna osnova za procjenu učinaka odnosno cost-benefit analizu organizacije sportskih priredbi. UNWO organizirala je 2010. godine međunarodnu konferenciju na temu „Tourism, Sport and Mega Events“ i za tu namjenu izdan je priručnik na temu tzv. mega događanja i njihov utjecaj na održivi razvoj turizma (socijalne dimenzije, procjena učinaka, ponašanje potrošača).

Razvoj sportske infrastrukture: I sport i turizam stimuliraju investicije u infrastrukture projekte kao što su sportski kompleksi, zrakoplovne luke, prometnice, hoteli i ugostiteljski kapaciteti kojima se mogu koristiti i uživati ih kako lokalna populacija tako i posjetitelji. Iako smještajni kapaciteti u Hrvatskoj ovome trenutku nisu ograničavajući faktor za razvoj sporta, mnogi bi se objekti mogli kategorizirati kao objekti za smještaj sportaša što bi podrazumijevalo odgovarajuće prilagodbe (primjerice prilagodbu ponude hrane te ostale sadržaje potrebne za određenu vrstu sporta - oprema, wellness, fitness sadržaji). Razvoj pojedinih oblika sporta mogao bi djelovati na veće iskorištenje postojećih kapaciteta u sportskim dvoranama i drugoj sportskoj infrastrukturi koja je do danas nedovoljno korištena u mnogim destinacijama. Procjenom analize stanja mreže sportskih građevina moglo bi se doći do objektivne slike i usklađivanja sa potrebama lokalne potražnje kao i potencijalne turističke potražnje (predloženi Nacionalni informacijski sustav u nacrtu prijedloga Zakona o sportu: MZOS, prosinac 2014).

Ovisno o tome koje nam je stajalište u trenutku u fokusu, možemo govoriti o sportskom turizmu ili o turističkom sportu – ono što je jasno jest da je u oba slučaja potrebno razumjeti i integrirati djelovanje oba sektora kako bi se maksimizirala sinergija među njima – možemo ih smatrati podsustavima s različitim strukturama i svrhama koja trebaju pronaći i pojačati ono što im je zajedničko. Odnos između sportskih i turističkih organizacija danas je u Hrvatskoj prepušten pojedinačnim, ad hoc aktivnostima organizacije i provedbe pojedinih manifestacija, ali nije niti planski niti sustavan. I sport i turizam su aktivnosti koje obilježava složeni lanac vrijednosti u koji su uključeni mnogi dionici – i dok je turizam razvijena i prepoznata gospodarska aktivnost, sport se u velikoj mjeri temelji na volonterstvu i radu udruga s malim brojem profesionalaca. Međutim, u vrijeme izuzetne konkurentne utakmice na turističkom tržištu ne smijemo zaboraviti da sport 'dodaje' vrijednost turističkim proizvodima i omogućuje mnogim destinacijama prijeko potrebnu tržišnu diferencijaciju (destinacije u Turskoj su domaćini mnogim njemačkim nogometnim klubovima).
Stoga je uspostava strateškog partnerstva, određivanje zajedničkih ciljeva, prioriteta i aktivnosti temeljni preduvjet za provedbu navedenih razvojnih pravaca. Takvim partnerstvom mogli bismo uspješno slijediti primjer krovnih međunarodnih organizacija, potpunije koristiti resurse i potencijale za još uspješniji razvoj i sporta i turizma.

Mala i srednja poduzeća najčešće čine osnovu u oba sektora dosada nedovoljno povezana u Hrvatskoj pa je razvoj moguće postići samo ako se uspostave stalne komunikacijske, informacijske, poslovne i akademske veze između sporta i turizma. U budućnosti će doći do razvoja novih i imaginativnih proizvoda koji će odgovarati sofisticiranoj potražnji – to će uzrokovati potrebu za profesionalcima s odgovarajućim znanjem i iskustvom u obe ove aktivnosti.


Dr.sc. Sanda Čorak