Marcel Medak, direktor Bizovačkih toplica

Zlatni dukat slavonskog turizma

Izvor i foto: Privredni vjesnik

U obnovu kompleksa Bizovačkih toplica u četiri godine uloženo je više od 50 milijuna kuna, a planiraju se nove investicije vrijedne dodatnih 70 milijuna kuna piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr


Nakon stečaja i sedam pokušaja prodaje, prilično posrnule Bizovačke toplice u srpnju 2014. godine su za nešto manje od 15 milijuna kuna prodane Sunčanim toplicama, tvrtki koju je osnovao Jako Andabak, vlasnik Sunce koncerna.

U temeljitu obnovu velikog kompleksa unutarnjih i vanjskih bazena, izgradnju novih, te izgradnju nove suvremene zgrade lječilišta do sada je uloženo više od 50 milijuna kuna. U idućoj fazi obnove slijedi rušenje starog i izgradnja novoga hotela i planiraju se nove investicije vrijedne dodatnih 70 milijuna kuna. O tome što će se sve raditi kako bi za četiri godine Bizovačke toplice postale najveće turističko središte Slavonije razgovarali smo s novim direktorom ovoga kompleksa Marcelom Medakom.

-Prošlo je nešto više od 100 dana otkako ste preuzeli dužnost direktora Bizovačkih toplica. Što ste zatekli?

- Dolaskom na mjesto direktora društva Sunčane toplice zatekao sam dobro posložen sustav poslovanja s jasno definiranim obvezama i odgovornostima svih zaposlenika, vrijednu i uhodanu ekipu djelatnika koja je vratila nekadašnji sjaj Bizovačkim toplicama.

U proljeće 2016. otvoreno je novoizgrađeno lječilište Bizovačke toplice u čiju je gradnju uloženo 22 milijuna kuna. Lječilište ima ugovor s HZZO-om i prima privatne pacijente te vrlo dobro posluje. Zatekao sam moderno kupalište sa 11 novoobnovljenih bazena od kojih bih posebno istaknuo najveći bazen s umjetnim valovima u Hrvatskoj, a ukupna vrijednost ove obnove i gradnje iznosila je 30 milijuna kuna.

Kako bi Bizovačke toplice trebale izgledati za četiri godine?

- Vizija vlasnika Jake Andabaka prezentirana mi je kao direktoru Društva i apsolutno me oduševila te je potvrdila moja razmišljanja kako Bizovačke toplice trebaju izgledati u budućnosti.

Poslovanje kroz održivi razvoj upotrebom obnovljivih izvora energije (geotermalna voda, vlastiti bunari, fotonaponske ćelije i solarni paneli), proizvodnja dijela hrane za vlastite potrebe u kombinaciji s lokalnim proizvođačima hrane, dogradnja postojećeg kupališnog kompleksa Aquapolisa s dodatnim vodenim atrakcijama, postavljanje kampa s mobilnim kamp kućicama uz Aquapolis, izgradnja novog parkirališta uz hortikulturalno uređenje cijelog kompleksa, te najvažnije - izgradnja novog hotela kategorije četiri zvjezdice s modernim wellnessom, fitness centrom, dvoranama za kongrese, à la carte restora-nom i drugim sadržajima.

Sa svim ovim investicijama Bizovačke toplice će imati izuzetno bogatu i kvalitetnu ponudu i postati jedan od vodećih turističkih subjekata u Slavoniji. Cijeli ovaj investicijski ciklus bi trebao biti realiziran u razdoblju od sljedeće četiri godine, a predviđeno ulaganje je veće od 70 milijuna kuna.

Proteklih osam godina ste, kažu, bili jedan od najuspješnijih direktora Daruvarskih toplica. Kakva se iskustva mogu prenijeti u Bizovac?

- Moje dosadašnje iskustvo sigurno mi može pomoći u radu i sigurno ću iskoristiti sve komparativne prednosti Bizovačkih toplica naspram drugih toplica - njihovu sjajnu geografsku poziciju, s obzirom na to da se nalaze u okruženju triju zemalja, u neposrednoj su im blizini aerodrom i autocesta, a iza njih su godine poslovanja, ime i ugled. Također, kroz svoje funkcije i dužnosti člana Vijeća HTZ-a te predsjednika Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK-u sva svoja iskustva i znanja svakako ću iskoristit za bolje pozicioniranje Bizo-vačkih toplica i stvaranje još boljeg imidža tvrtke.

U Bizovcu Vas čeka rušenje postojećeg hotela Termia i gradnja novog hotela. Koliko novca i vremena treba da bi se to ostvarilo?

- Završen je idejni projekt novog hotela na temelju kojeg se trenutačno određuju posebni uvjeti od javno pravnih tijela te se završava glavni i izvedbeni projekt hotela. Odabrana je tvrtka za rušenje postojećeg Hotela Termia koji je spreman za početak rušenja. Čim se ti postupci završe, započet će izgradnja novog hotela i to po ishođenju građevinske dozvole, a predviđeni rok gradnje je 12 mjeseci.

Kako ćete funkcionirati dok se ne izgradi novi hotel?
- Bizovačke toplice nesmetano funkcioniraju s postojećim kapacitetima bez obzira na zatvoreni hotel. Lječilište radi punim kapacitetom od 120 kreveta, unutarnji bazeni su u funkciji tijekom cijele godine s centralnim bazenskim prostorima, bez poluolimpijskog i dječjeg bazena koje otvaramo početkom svibnja, a puna kupališna sezona započinje 1. lipnja i trajat će koliko god nam to vremenske prilike budu dozvoljavale.

Također uvodimo i nove sadržaje na Aquapolisu uz postojeću kvalitetnu, raznovrsnu i izuzetno dobro prihvaćenu ponudu hrane i pića.

Zdravstveni turizam je ‘in’ svijetu i Europi. Hoće li hrvatski, a osobito zdravstveni turizam u Bizovačkim toplicama postati njegov prepoznatljivi dio?

- Bizovačke toplice će svakako nuditi proizvode zdravstvenog turizma ponajprije kroz rehabilitaciju unutar lječilišta, ali posebnu pažnju će posvetiti preventivnim programima koji će činiti okosnicu naše ponude zdravstvenog turizma. Također ćemo ponuditi specifičnu ponudu unutar novog wellness centra dijelom koje će biti i naša geotermalna voda po čemu ćemo biti specifični i prepoznatljivi na tržištu.

Dosta toga se može naučiti od susjeda u Sloveniji i Mađarskoj. Iako su nam potencijali vrlo slični, barem kada je riječ o panonskom prostoru, mi smo još daleko. Zašto?

- Razlog nedovoljne razvijenosti našeg potencijala leži u tome što su u Hrvatskoj glavni turistički proizvodi i dalje najčešće more i sunce. Ipak, u zadnje dvije godine napravljeni su značajni iskoraci u razvoju i promociji kontinentalne Hrvatske, kao i posebnih oblika turizma, a značajan dio te ponude čini zdravstveni turizam.

Kontinentalna Hrvatska može postići značajna povećanja broja dolazaka i noćenja te turističkog prometa ponajprije stoga što nema sezonski karakter, no trenutačno nam nedostaje smještajnih kapaciteta i doda-tnih sadržaja. Ono što bih posebno istaknuo su inicijative osnivanja klastera (Panonian healt) zdravstvenog turizma u Osje-čko-baranjskoj županiji te inicijativa osnivanja DMO Slavonije u koju bi ušlo svih pet slavonskih županija što bi uvelike olakšalo promociju kontinenta i Slavonije kao turističke regije.

Na temelju Vašega iskustva i trendova u Europi, što je potrebno učiniti da hrvatski kontinentalni, a posebice zdravstveni turizam, svoje potencijale pretvori u konkretni turistički i gospodarski rezultat?

- Što se tiče iskustava i usporedbe s Europom, trebamo iskoristiti svoje komparativne prednosti, a to su kvalitetan kadar (medicinski i turistički), konkurentna cijena, razvijena turistička infrastruktura, ekološki proizvedena hrana i prirodna bogatstva (prirodni ljekoviti čimbenici u funkciji zdravlja). Također postoje-ćim gostima, koji Hrvatsku primarno posjećuju zbog sunca i mora, treba prenijeti informaciju i educirati ih o ostatku Hrvatske koja također ima što ponuditi turistima.