Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore
"Najveća nužnost jest stvoriti sustav koji će proizvoditi našu radnu snagu za naše potrebe i zadržati je u Lijepoj našoj"
U povodu predstojećeg 35. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika u Tuhelju krajem ovog tjedna razgovarali smo s predsjednikom Organizacijskog odbora i potpredsjednikom Hrvatske obrtničke komore Josom Smolićem.
Što nas očekuje na ovogodišnjem Kongresu?
Riječ je o 35. po redu Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika, o najvećem stručnom skupu i tradicionalnoj priredbi koja jednom godišnje na jednom mjestu okupi nekoliko stotina ugostitelja i turističkih djelatnika u razmjeni iskustava i stavova. Svake godine cilj je formulirati nekoliko ključnih zaključaka odnosno rješenja gorućih problema koji more ova dva sektora bez kojih nema našeg turizma. To ćemo učiniti i ove godine, i navedene zaključke uputiti nadležnim tijelima na postupanja. Ova Vlada je u nekoliko navrata pokazala da ima sluha za probleme obrtništva, vjerujemo da će tako biti i ovoga puta.
Kako ocjenjujete stanje u hrvatskom ugostiteljstvu i turizmu?
Hrvatska unatrag godinu dana ima 142 obrta više u ugostiteljstvu i turizmu te 813 radnika više zaposlenih kod obrtnika u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Pad broja obrta iz ceha ugostiteljstva i turizma kao i zaposlenih radnika uz RH bio je najveći u 2020. godini posljedica pandemije COVID-a i lockdowna. Pad broja obrta i broja zaposlenih u tim obrtima zaustavile su u najvećoj mjeri Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta. Oporavak je uslijedio, no nismo dosegnuli vrijednosti iz predpandemijskih godina. Broj radnika zaposlenih kod obrtnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane na godišnjoj razini od 2021. bilježi postepeni rast koji u 2022. godini prelazi u blaži pad, ali u 2023. godini bilježi ponovni rast, no problem radne snage nameće se kao jedno od gorućih pitanja u ugostiteljstvu i turizmu. Upravo ta tema, ali i sve druge aktualnosti u ovim resorima bit će tema ovotjednog Kongresa.
Kakvo je zadovoljstvo ugostitelja stranom radnom snagom?
Ne možemo na taj način generalizirati, no u svakom slučaju u većem broju slučajeva već na samom početku postoji jezična i civilizacijska barijera, u slučaju da radnici nisu iz zemalja iz okruženja. S obzirom da je, nažalost, uvoz stranih radnika sada realna potreba, nužno je usustaviti mehanizam njihovog prihvata, edukacije i prilagodbe okruženju u kojem rade. Najveća nužnost od svega navedenog jest stvoriti sustav koji će proizvoditi našu radnu snagu za naše potrebe i zadržati je u Lijepoj našoj. Prema mojem iskustvu, kao i iskustvu velikog broja mojih kolega, nijedan radnik nije kao onaj domaći.
Koje su to još teme koje ćete obraditi, a koje problematiziraju domaći ugostitelji i turistički djelatnici?
Tu je definitivno potreba za poreznim rasterećenjem, s obzirom da smo jedna od najopterećenijih zemalja u EU u tom pogledu. Također, velika pažnja svih uključenih mora biti usmjerena na obrazovni sustav, ukoliko želimo da iz škole u naše objekte dođu mladi opremljeni potrebnim znanjima i vještinama. Naravno, u tom smislu treba naglasak staviti na praksu, to je jedini način da dobijemo kvalitetne mlade ugostitelje. Jedna od tema panela će biti i turistički potencijal kontinentalne Hrvatske s naglaskom na gastronomiju.
Kao i u svemu, dvije su strane medalje. Što mi možemo unaprijediti i ponuditi svojim gostima? Jesmo li prevršili mjeru s povećanjem cijene ove godine?
Naša obaveza i dužnost je, ukoliko želimo ostati top destinacija, konstantno unapređivati svoju kvalitetu na razini svake usluge i proizvoda koje nudimo. Povećanje cijene je opravdano povećanjem kvalitete, naravno, i povećanjem ulaznih troškova, kako je to bio slučaj proteklih godina. Inflacija se prelila u sve segmente, tako i u cijene u ugostiteljskom i turističkom sektoru. Neopravdano dizanje cijene jest ono koje ne prati rast kvalitete, a isto tržište regulira samo ili, drugim riječima, naši gosti ne posjećuju naše ugostiteljske objekte niti našu lijepu zemlje, barem ne više od jednom. Njegovanju i unapređenju našeg turizma i naše cjelokupne ponude potrebno je pristupiti strateški i koordinirano sa svih razina. Zato je ovaj Kongres već tradicionalno, 35. godinu zaredom, važan i veoma posjećen.
Nedavno su održani i Susreti ribara. Koliko ribarstvo pomaže domaćem turizmu?
Tako je, prošloga mjeseca su održani 26. Susreti ribara – u Hrvatskoj obrtničkoj komori inzistiramo na ovakvim stručnim okupljanjima, koji već tradicionalno omogućavaju razmjenu različitih mišljenja, znanja i iskustva i važni su za unapređenje struke. Moram istaknuti da su bili nikad posjećeniji, uz nazočnost i podršku resorne ministrice. Ribari su govorili o svojim problemima i zajednički smo ili već pronašli rješenja ili radimo na njima. U svakom slučaju, domaća riba je neizostavan i vrlo vrijedan dio ponude domaćih ugostiteljskih objekata. Riječ je o dodanoj vrijednosti, koju gosti traže, prepoznaju i plaćaju.
